2017
Faitāpuekina ʻe Hoku Tuofefine Faivelengá
March 2017


Faitāpuekina ʻe Hoku Tuofefine Faivelengá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Niu ʻIoke, USA.

Naʻe ʻikai ke u mei ʻi he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he ʻaho ní ka ne taʻeʻoua ʻa e tākiekina angatonu ʻa hoku tuofefine lahí.

ʻĪmisi
Thelma and Rafael

ʻOku ou monūʻia ke maʻu ha kau fafine lelei ʻi heʻeku moʻuí: ko ha faʻē tokoni mo loto-toʻa, ngaahi tuofāfine fakapotopoto, mo ha uaifi ʻofa mo pouaki. ʻOku ou fie tuku ha fakaʻapaʻapa ki he taha ʻo e kau fafine ko ʻení, ko hoku tuofefine lahi ko Temá, koeʻuhí ko ʻene tākiekina ʻeku moʻuí ʻaki ʻene ngaahi tā sīpinga leleí.

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe akoʻi au heʻeku tamaí ke u hangē ko Temá ʻi he taimi ʻokú na mamaʻo ai mo ʻeku faʻeé, pea ʻoku hounga ʻaupito kiate au ʻene akonaki ko ʻení.

Ko Hono Maʻu ha Loto-Papau ke Akó

Naʻe kau ha toko tolu ʻo ʻemau fānaú ki he Siasí ʻi ʻEla Salavatoa ʻi he taimi tatau pē mo aú. Ko e lahi tahá ʻa Tema pea naʻe taʻu 14 ʻi he taimi ne mau papitaiso aí. Naʻá ku taʻu 8 ʻi he taimi ko iá pea ko e siʻisiʻi taha au ʻi he fāmilí, ko ia naʻá ne hoko leva ko homau taki.

Naʻe fakaafeʻi kimautolu ki he Siasí ʻe homau kaungāʻapí ʻa ia naʻa nau faʻa hiva e ngaahi hiva ne mau toki ʻilo kimuí ko e ngaahi himi. Naʻe talanoa mai ʻe he kaungāʻapí kau ki ha feituʻu fakaʻofoʻofa naʻe ui ko e Palaimelí, ʻa ia naʻe ako ai e fānaú ke poto he hivá. Naʻe fetuʻutaki ki he ongo faifekaú pea naʻá na kamata ʻaʻahi mai ki homau ʻapí ke akoʻi kimautolu.

Neongo iá, naʻe ʻikai loto ʻeku tangataʻeikí ke akoʻi ʻe he ongo faifekaú ʻene fānaú pea naʻá ne fakafepaki ki he Siasí. Koeʻuhí naʻá ku kei siʻi, naʻe ʻikai mahino kiate au ʻa e meʻa ne foua ʻe he ongo faifekaú ke ʻomi ʻa e ongoongoleleí ki heʻemau moʻuí. Kapau ʻe maʻu mai heʻeku tangataʻeikí ʻokú na ʻi homau ʻapí te ne tuli kinaua ki tuʻa, pea ʻo ka ʻaʻahi mai ʻa e ongo ʻeletaá ʻi he efiafí te ne tamateʻi ʻe ia e ʻuhilá. Ko e feinga kīkīvoi ange ʻeku tangataʻeikí ke taʻofi e ongo faifekaú mei he akoʻí, ko e liunga ua ange ia ʻa e kikivi ʻa Tema ke ako ʻo kau ki he ongoongoleleí mo lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ʻaupito teitei foʻi ʻa Tema mo e ongo ʻeletaá, pea ʻoku ou fakamālō ai.

Naʻe faingataʻa e ʻalu ki he lotú he naʻe feinga ʻemau Tangataʻeikí ʻi he ngaahi founga kehekehe ke ne taʻofi kimautolu, hangē ko ʻene fekau ke mau tomuʻa fakahoko ʻemau ngaahi ngāue ʻi ʻapí kae toki lava ke mau ʻalu ki he lotú.

ʻI ha pongipongi Sāpate ʻe taha, naʻe mātuʻaki faingataʻa ʻaupito. Naʻe ʻikai ke ne fie tukuange ke mau ʻalu, ka naʻe ʻikai ke mau loto ke taʻofi kimautolu. Naʻá ne ʻakahi ha kapa veve pea naʻe mahua kotoa e vevé ʻi he faliki ne toki ʻosi pē hono fakamaʻá. Ne hiko fakalongolongo pē ʻe Tema ʻa e vevé ʻo ʻikai haʻane lāunga. ʻI he hili pē ʻene fakamaʻa e falikí, naʻá ne kole pe ʻe lava ke mau ʻalu ki he lotú. Kuo ʻosi kotoa e ngaahi ngāue ʻi ʻapí heʻemau fai, ka naʻá ne kei fakatoupīkoi pē ke fakangofua kimautolu. Naʻe faifai pē peá ne fehuʻi hangatonu mai, “Ko e hā koā ʻoku mou vivili ai pē ke ʻalu ki he siasi ko ʻení?” Naʻe fakahoko leva ʻe Tema ha fakamoʻoni mālohi kau ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e pōpōaki ʻo e Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. ʻI he fakaʻosi ʻene fakamoʻoní, naʻe taʻalo ʻe he tangataʻeikí hono nimá ʻo ne fakangofua mai ke mau ʻalu.

Naʻe talu mei ai mo e ʻikai ke toe feinga ʻemau Tangataʻeikí ke taʻofi kimautolu pea naʻe aʻu pē ʻo ne fakaʻatā ke mau kau ki he Siasí, neongo naʻe ʻikai ke ne loto ki ai.

Ngāue mei he Kamatá

Naʻe ʻikai faingataʻa ʻeku maʻulotu ʻi he ʻaho Sāpaté, ka naʻe ʻikai ke u maʻu e loto-māfana tatau ke u ʻalu ki he Palaimelí koeʻuhí ko e taimi ko iá naʻe fai ia ʻi he pongipongi Tokonakí. ʻI hoku taʻu 10, naʻe foki mai ai ʻa Tema ʻi ha ʻaho Tokonaki ʻe taha ʻo ne talanoa ki hoku ngaahi tokouá ʻo kau ki ha feʻauhi soka mālie ʻa e kau tīkoní mo e kau Peleisá (kau Sikauti taʻu 11). Naʻá ne fakameʻapangoʻia ʻi heʻeku tō ʻi he feʻauhí koeʻuhí ko ʻeku liʻaki Palaimelí. ʻI he Tokonaki ʻo e uike hokó, naʻe meʻa pau ʻeku ʻalú (mo hoku sū soká) pea naʻe ʻikai ke u toe liʻaki ʻi he Palaimelí.

ʻI he taʻu 16 ʻa Temá, naʻe ui ia ke hoko ko e palesiteni Palaimeli. Naʻe talu e fāinga ʻemau pīsopé ke kumi ha taha ke ne tokangaʻi e ngaahi pole naʻe fehangahangai mo e houalotu Palaimelí. Ko e ʻēlia lahi e uōtí, pea naʻe faingataʻa mo mamafa e fakamolé ki he ngaahi fāmili ʻoku fānau tokosiʻí ke nau heka pasi ki he lotu Palaimelí ʻi he Tokonakí pea ki he lotú ʻi he Sāpaté. Ko e tokolahi ʻo e fānau ko iá naʻe ʻikai ke nau maʻu-lotu Palaimeli, pea naʻe ʻikai ke ʻilo ha solovaʻanga ki he meʻá ni. Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa e pīsopé ke uiuiʻi ʻa Tema ki he fatongiá ni ka naʻá ne faingataʻaʻia ke fakahoko ia koeʻuhí naʻe fuʻu kei siʻi ʻa Tema. Naʻe kei hoko atu pē ʻa e ueʻi fakalaumālié, pea hili hano maʻu ha ngofua mei he palesiteni siteikí, naʻe ui leva ʻe he pīsopé hoku tuofefiné.

Naʻe toki ʻilonga ko ha ueʻi fakalaumālie ʻeni, pea naʻe tokolahi e fānau naʻe mohu tāpuekina aí—ʻo kau ai au. Naʻe fua faivelenga ʻe Tema hono fatongiá ʻaki ʻene muimui ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié, naʻá ne ngāue ʻaki ha ngaahi fakakaukau fakapotopoto, mo ha ngaahi fakakaukau foʻou ke fakahoko ha ngaahi polokalama ako ke tufaki e ongoongoleleí ki he fānaú. Naʻá ne kole ki heʻene ongo tokoní mo e kau faiakó ke fakahoko e Palaimelí ʻi ha ngaahi feituʻu ʻoku ofi ki honau tukui ʻapí, pea naʻá ne fakahoko maʻu pē ha fakataha ako maʻá e kau faiako ko iá. ʻI he founga ko ʻení naʻe ʻikai ai ke fakamole taimi mo paʻanga ki he kāingalotú pea naʻe malava leva e fānau ne ʻikai faʻa maʻu-lotu Palaimelí ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e houalotu fakaofo ko ʻení.

Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Tuí

ʻĪmisi
Thelma and Rafael

ʻI he ʻalu e taimí naʻá ku hokohoko atu mo hoku ngaahi tokouá ke muimui ʻi he tataki ʻa Temá. Ne mau fakahoko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo kau ki heʻemau ngaahi fakataha kotoa pē ʻi he Siasí. Naʻe hili pē hono fakanofo au ko ha tīkoní, naʻe tafoki mai ʻa Tema kiate au ʻi ha efiafi fakafāmili ʻe taha ʻo ne fakahoungaʻi ʻeku hoko ko ha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi he fāmilí. Naʻe hoko ʻeni ko ha ako kiate au ʻa hono mahuʻinga ke fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻá ne fakapapauʻi foki ʻoku ʻikai ʻaupito ke u teitei fakatoupīkoi mo lotosiʻi ke u ʻalu ki he fakataha puletapú pe fua hoku ngaahi fatongiá. Hangē ko ʻení, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Tema ʻa e founga longoaʻa mo longomoʻui kotoa pē ke fakaʻaaki au ʻi he pongipongi Sāpaté koeʻuhí ke u ʻalu ki he fakataha puletapú. Naʻá ne toe akoʻi mai foki ke u fakatuʻamelie ki heʻeku ngaahi fakalakalaka ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

Naʻe ʻikai ke u tokanga ki heʻeku faʻa ʻiloa ʻi he Mutualé mo e Seminelí ko e “tuongaʻane ʻo Temá.” Ko e niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá naʻe poupouʻi kinautolu heʻenau ngaahi mātuʻa ʻi he Siasí, ka naʻá ku maʻu ʻa e poupou ʻo ʻeku pīsopé, kau taki ʻi he Talavoú, pea mo Tema.

Naʻe kei hoko pē ʻa Tema ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate au ʻi hono ui ia ki ha ngaahi fatongia kehekehe ʻo aʻu ki heʻene ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne ngāue ʻi he Misiona Kiutisalatenakou Kuatemalá, pea naʻe kau ʻi he ngaahi fua ʻo ʻene ngāué ʻa e papitaiso ʻo ʻemau faʻeé ʻi he hili ha ʻaho ʻe ua ʻo e foki mai ʻa Tema mei he ngāue fakafaifekaú. Ne mau fiefia lahi he ne u hoko ʻi he taimi ko iá ko ha taulaʻeiki siʻi pea naʻá ku fakahoko ai ʻa e ouau toputapú ni. ʻI heʻeku muimui ki he tā sīpinga ʻa Temá, naʻá ku kamata fakamātoato leva ke u teuteu ki he ngāue fakafaifekaú.

ʻI he hili ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe hiki ʻa Tema ki he ʻIunaiteti Siteití ke ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Pilikihami ʻIongí, neongo naʻe ʻikai ke lahi ʻemau paʻangá. Naʻá ne kei hoko pē ko ha ivi tākiekina mālohi kiate au neongo ʻema vāmamaʻó.

ʻI heʻeku foki mai pē mei heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Kuatemala Kuatemala Sití, ne u kau mo au ʻi he ʻalu ki Polovo, ʻIutaá ke ako ʻi BYU. Naʻe hounga kiate au ʻa e angaʻofa mo e tokoni ʻa e niʻihi tokolahi ke u aʻusia e tuʻunga ko iá. Ka neongo iá, naʻe ʻikai pē ha paʻanga feʻunga.

ʻI heʻeku aʻu pē ki Polovó, naʻá ma toe vakaiʻi mo Tema ʻema tuʻunga fakapaʻangá. Naʻá ma ʻiloʻi ai, neongo ʻeku ngāue fakataimí, ka he ʻikai pē feʻunga ʻema paʻangá ke totongi ʻaki homa fale nofo totongí fakatouʻosi ki he taʻú kakato. Neongo iá naʻe ʻikai teitei tālaʻa ʻa Tema te ma ikunaʻi e faingataʻa ko iá. Naʻá ne falala ʻe ʻomi pē ʻe he ʻEikí ha founga. Naʻe ʻikai lava ha uike ʻe taha mei ai, naʻe maʻu ʻe Tema ha tohi mei he potungāue Lea Faka-Sipeini ʻa BYU. ʻI heʻene fakaava e tohí, naʻá ne tafoki ʻo kaila mai kiate au, “Ko ʻeni! Ko e founga ʻeni ke ta totongi ai ʻeta totongi falé!” Naʻe hā ʻi he tohí kuo tali ia ke ne hoko ko ha tokoni faiako, ʻa ia ʻe hiki hake ai ʻene paʻanga hū maí.

Tokangaekina ha Faingataʻa Fakaesino

ʻI he hili ha ngaahi taʻu mei ai, ʻoku kei hoko pē ʻa Tema ko ha ivi tākiekina. ʻOkú ne mata tali e faingataʻá ʻo lelei ange ia ʻi ha toe taha. ʻOkú ne tauhi hono foha fakaʻofoʻofá ʻa ia ʻoku Faingataʻaʻia fakaesinó, ko ʻemau faʻē toulekeleká, mo ha husepāniti ʻoku puke lahi ʻaupito. Kae toe hiliō aí, ʻokú ne mahamahaki foki mo ia.

ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻe tafa ai e ʻulu ʻo Temá ke toʻo e foʻi ngungu ʻi hono ʻutó. Naʻe fakalotosiʻi kiate ia ʻa e fakakaukau ʻe malava pē ke hoko ha palōpalema koeʻuhí he ʻoku fie maʻu ia ʻe hono fāmilí. Naʻá ne lotua ha tokoni mo ha fakahinohino pea naʻá ne ʻalu ki he temipalé. Naʻe ʻikai holomui ʻene tuí ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko iá, ka naʻá ne veiveiua ʻi he teuaki ke fakafalala ʻene moʻuí ki he ʻaofinima ʻo e toketā te ne fai e tafa pelepelengesi ko ʻení. Naʻe ʻaʻahi atu ʻa Tema ki hano kaungāmeʻa lelei peá ne fakahā ange ki ai ʻene loto-hohaʻa ki hono tafá. Naʻe fehuʻi ange ʻe hono kaungāmeʻá ʻa e hingoa ʻo e toketaá pea ʻi heʻene ʻiloʻi e hingoá, naʻe talaange ʻe hono kaungāmeʻá ʻokú na uooti fakataha mo e toketaá. Naʻá ne talaange kia Tema ko ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga mo taau ia ʻi he Siasí. Naʻá ne faʻa tā e himi ʻa e Siasí lolotonga ʻene fakahoko e tafá. Neongo ko ha fakamatala faingofua pē ʻeni, ka ko ha tali loto-tāngia ia ki he lotu ʻa Temá. ʻOku hoko e moʻui ʻa Temá mo ʻene ngaahi aʻusia fakalaumālié ko ha maʻuʻanga ivi mo ha fakamoʻoni ia ki heʻeku moʻuí.

ʻOku ou fakakaukau ki he kau talavou ʻoku ohi hake kinautolu ʻi he tūkunga tatau ne ohi hake ai aú. ʻOku ou fakakaukau ki he niʻihi ʻoku ʻikai ha tangata ke hoko ko hanau faʻifaʻitakiʻangá, ʻa ia ko ʻenau hūfangaʻangá pē ʻa e Siasí, mo e niʻihi ʻoku tupu hake ʻi he ngaahi fonua faingataʻá. ʻOku ou pehē kiate kinautolu: ʻOua ʻaupito naʻá ke teitei loto-foʻi; unga ki he ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí ʻo ʻomi ʻa e fakalotolahi ne u fie maʻú ke u aʻusia ai ʻeku ngaahi taumuʻá peá u aʻusia e tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he ʻaho ní.