2017
Ko ha Taumalingi Hifo ʻo e Laumālié
March 2017


Ko ha Taumalingi Hifo ʻo e Laumālié

Naʻe fakahoko e fakaʻekeʻeke ko ʻení ʻe LaRene Porter Gaunt, Ngaahi Makasini ʻa e Siasí. Taimi mo e fakamatala ʻi he tafaʻakí ʻe Kate Holbrook, Potungāue Hisitōlia ʻo e Siasí.

ʻI hono fakamanatu ko ʻeni e taʻu 175 ʻo e Fineʻofá, ʻoku lea ai e Kau Palesitenisī Lahí ʻi he ʻofa mo e mālohi ʻo fakahā ʻenau ngaahi ongó, ngaahi ʻiló mo e ngaahi fakamoʻoní kiate kitautolu ko e kau fafine ʻi he Fineʻofá.

ʻĪmisi
Relief Society pages 14-15
ʻĪmisi
Relief Society pages 16-17
ʻĪmisi
Relief Society pages 18-19
ʻĪmisi
Relief Society pages 20-21
ʻĪmisi
Relief Society pages 22-23
ʻĪmisi
Relief Society pages 24-25
ʻĪmisi
Young woman in sunlight

Naʻe pehē ʻe Sisitā Linitā K. Peatoni, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, “ʻOku mau ʻofa ki he kau fafine ʻi he Siasí,” ʻi heʻene fakafofongaʻi ia mo hono ongo tokoní—Kalo M. Sitīveni, ko e Tokoni ʻUluakí, mo Linitā S. Liivi, ko e Tokoni Uá. “Ko e hā ha meʻa te tau fie maʻu ʻo toe lahi ange ʻi heʻetau fetokoniʻaki ʻi he hala fuakava ki he moʻui taʻengatá? Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻEne taumuʻá ʻi he Mōsese 1:39: ‘He vakai, ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá [mo e fefiné].’ ʻI he Fineʻofá ʻoku tau tokonia ai e kau fafiné ke nau mateuteu ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá. ʻOku tau fai ʻeni ʻaki hano fakatupulaki e tui ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, fakamālohia e fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí mo e ʻapí ʻaki ʻa e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá, pea uouangataha ʻi hono tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.1

“ʻI heʻetau manatu pea moʻui ʻaki e taumuʻa ʻo e Fineʻofá, te tau hoko ai ʻo ‘kehe atu pē ʻa e kakai fefine ia ʻo e Siasí mei he kakai fefine ʻo e māmaní—ʻi ha ngaahi founga ʻoku fakafiefia,’2 pea fakatupu ai ha tākiekina ʻoku leleí ʻi he kotoa ʻo e māmaní. Ko e meʻa ia ʻoku mau fie maʻu ke hoko ki he kau Fineʻofá.”

ʻI hano fakaʻekeʻeke ʻo e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá ʻe he kau ngāue mei he ngaahi makasini ʻa e Siasí, ʻoku nau tali fehuʻi ai ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻoku felāveʻi mo e kakaí ʻi he ngaahi ʻahó ni mo vahevahe ʻenau fakakaukau ki he kahaʻú.

1. Ko e hā e meʻa ʻi he Fineʻofá ʻokú ne fakatahaʻi ai e kau fafine mei he ngaahi ʻulungaanga mo e tūkunga moʻui kehekehé?

ʻĪmisi
Women talking

Sisitā Burton: ʻOku hanga ʻe hono ʻiloʻi mo moʻui ʻaki ʻetau taumuʻá ʻo fakatahaʻi e kau fafine mei he anga fakafonua kotoa pē. Naʻá ku fetaulaki mo ha fefine ʻi ʻUlukuai ʻi he taʻu kuo ʻosí ʻa ia naʻá ne talanoa mai hono uiuiʻi ia ke ne hoko ko ha palesiteni Fineʻofa ʻi he taimi faingataʻa taha ʻo ʻene moʻuí. Naʻe ʻahiʻahiʻi ia ke ne pehē, “He ʻikai ke u lava ia ʻe au he taimí ni.” Ka koeʻuhí kuó ne fai ha ngaahi fuakava toputapu, naʻá ne pehē ai, “Te u fai ʻa ia kuo kole mai ke u faí. ʻOku ou tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOku ou ʻilo te u lava ʻo fai ia tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí.” Naʻá ne pehē mai leva kiate au, “Naʻe ʻomi ʻe hoku uiuiʻí ha fiefia moʻoni ki heʻeku moʻuí ʻi he taimi naʻá ku ngāue ai mo hoku ngaahi tokouá. Naʻá ku falala ki he ʻEikí, pea naʻá Ne faitāpuekina au.”

Naʻá ku fakatokangaʻi e taumuʻa ʻo e Fineʻofá ʻi heʻene talanoá. Naʻe tokoniʻi ia heʻene tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne Fakaleleí. Kuó ne fai ha ngaahi fuakava toputapu pea naʻá ne loto ke tauhi ia. ʻI heʻene ngāue fakataha mo e pīsopé, naʻá ne ikunaʻi ai hono uiuiʻí. Kuó ne maʻu ha fakamoʻoni he taimí ni ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau falala ai kiate Iá. ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo ia kuo pau ke tokoniʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi he faingataʻa kotoa pē pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku hā ngali taʻefeʻunga ʻi he moʻui fakamatelié ni.

Sisitā Stephens: Ko e mālohinga ʻo ʻetau fāitahá ko ʻetau tui ko ia ki he mālohi ʻo e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku hanga heʻetau ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo e ʻilo ki Heʻene palani lahi ʻo e fiefiá ʻo haʻi fakataha kitautolu ʻi heʻetau fekumi ki he moʻui taʻengatá. ʻOku ʻi ai e kau fafine ʻoku teʻeki mali, pe kuo ʻosi mali pea ʻi ai mo e fānau, pe kuo ʻosi mali kae teʻeki ʻi ai ha fānau. ʻOku ʻi ai e kau uitou mo e niʻihi kuo vete-mali. ʻOku mau fakatauange te tau lava ʻo ngāue fakataha pea tau faaitaha ʻi he mahino kiate kitautolu hotau tuʻungá, ʻetau ngāué, mo ʻetau taumuʻá.

Sisitā Reeves: ʻOku ʻomi ʻe he fāitahá ʻa e fiefia koeʻuhí ʻoku ʻikai ha fekeʻikeʻi pea ʻoku ʻi hotau lotó ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá (vakai, 4 Nīfai 1:15). ʻOku ikunaʻi ʻe he ngāue fakatahá ʻa e faikehekehe ʻi he kakai kotoa pē. ʻOiauē, fakatauange pē ʻoku ongoʻi ʻofa pehē e kau fafiné ki he Fakamoʻuí. ʻOiauē, fakatauange pē te tau faaitaha ʻi he fetokoniʻaki ke aʻusia ʻEne ngaahi taumuʻá.

2. Ko e hā ha meʻa ʻe fai ʻe he kau fafiné ʻo ka nau ka ongoʻi liʻekina ʻi he Fineʻofá?

Sisitā Stephens: ʻI heʻemau hoko ko e kau palesitenisií ko e fakaʻamu homau lotó ke mahino ki he kau fafiné honau tuʻunga taʻengatá. Naʻa tau hoko maʻu pē ko ha konga ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá. Kuo foaki kiate kitautolu kakai fefiné ha ngaahi meʻafoaki makehe ʻa ia ʻe lelei ki he tokotaha kotoa pē. Naʻe akoʻi mo fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he maama fakalaumālié ki heʻetau ngāue ʻe faí. Naʻa tau kau ki he Fakataha Lahi ʻi he Langí ʻo tau fili ai e palani ʻa e Tamai Hēvaní, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻa tau kalanga fiefia koeʻuhí ko e malava ke tau maʻu ha sino fakamatelié.

Talu mei he Faʻē ko ʻIví, ʻoku kei hoko atu pē e kakai fefiné ʻi he māmaní ko ha konga ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e Fineʻofá ʻi Nāvū, ʻIlinoisi ʻi he 1842, naʻá ne fokotuʻu e kau fafiné ʻo fakatatau mo e sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ko ha sīpinga kuo ʻi ai maʻu pē.

Kuo akonaki mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ako ke e ʻiloʻi ʻiate koe pē pe ko hai moʻoni kimoutolu. Kole ki hoʻomou Tamai Hēvaní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pe ko e hā ʻEne ongo kiate kimoutolu mo hoʻomou misiona ʻi he māmaní. Kapau te mou kole ʻi he loto moʻoni, ʻe fanafana atu e Laumālié e ngaahi moʻoni liliu moʻuí kiate kimoutolu. Lekooti e ngaahi ongo ko iá mo toutou fakamanatu maʻu pē kinautolu, pea muimuiʻi pau.”

“ʻOku ou palōmesi atu ʻi he kamata ke ke ʻilo ha kiʻi konga ʻo e anga e ʻafio mai hoʻo Tamai Hēvaní kiate koé mo e meʻa ʻokú Ne falala te ke fai Maʻaná, he ʻikai toe tatau hoʻo moʻuí!”3 ʻAlu ki he temipalé pea fakafanongo! Fanongo ke ke ako pe ko hai koe pea ko e hā te ke faí!

3. ʻE lava fēfē e kakai fefine nau mātuʻaki femoʻuekiná ʻo kei fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e Fineʻofá?

ʻĪmisi
Women walking with containers on heads

Sisitā Sitīveni: ʻOku makatuʻunga pē ia ʻi hono fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú. Ne u ʻi ʻAfilika Hihifo kimuí ni mai, naʻá ku sio he ʻaho kotoa pē ki he kakai fefiné ʻoku nau fetuku e vaí mei he matavaí ʻi honau ʻulú pea nau toki ʻalu leva ki he ngāué ke ngāue maʻa honau fāmilí. Naʻá ku ongoʻi lōmekina he taimi ʻe niʻihi ʻi he masivesiva ne u sio mata aí. Naʻá ku feohi mo e kāingalotú ʻi he ngaahi fakataha akó ʻoku nau tui honau sote hina maʻá mo honau kofu lanu fakaʻofoʻofá.

Naʻe mahino kiate au ʻoku mahu ʻa e kakai ko ʻení ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ʻe he paʻangá ʻo fakataú. Naʻá ku ako naʻa nau fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. ʻOku nau mahuʻingaʻia ʻaupito ʻi he ongoongoleleí. Naʻa nau talamai kiate au, “ʻOku ʻikai ke u fie maʻu ha meʻa. ʻOku ou maʻu e meʻa kotoa pē ʻoku ou fie maʻú—ʻoku ou maʻu e ongoongoleleí mo hoku fāmilí.” Ko e taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá, ʻe fakanatula pē e mavahe atu e meʻa taʻeʻaongá ia.

4. Ko e hā ha ʻaonga e Fineʻofá ki he kau finemuí?

ʻĪmisi
Young and older women

Sisitā Peatoni: ʻOku maʻu ʻe he kau finemuí e faingamālie ke nau tokoni ai ki hono fakakakato e kikité ʻi he taimi te nau hiki ai ki he Fineʻofá. Naʻe kikiteʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ko e kakai fefine tokolahi ʻi he māmaní “te nau kau mai ki he Siasí … pea ʻe fakatokangaʻi ʻa e kehe atu pē ʻa e kakai fefine ia ʻo e Siasí mei he kakai fefine ʻo e māmaní—ʻi ha ngaahi founga ʻoku fakafiefia.”4 ʻOku tau fie maʻu e ngaahi meʻafoaki, fakakaukau, mo e talēniti laulōtaha ʻo e kau finemuí ki hono fakakakato e kikite ko ʻení.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he 2015 mei he kikite ʻa Palesiteni Kimipoló ki he kakai fefine ʻo e toʻu kotoa pē—ʻo kau ai e kau finemuí, “Ko kimoutolu ia e kau fafine [naʻe] mamata mai ki ai [ʻa Palesiteni Kimipoló]!

“… ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku mahino tuʻuloa ki he tokāteline ʻo Kalaisí. … ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke maʻu ʻaki e mālohi ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki he kakai tauhi fuakavá. … ʻOku tau fie maʻu [ha kakai fefine] ʻoku nau maʻu e lototoʻa mo e vīsone tatau mo ʻetau Faʻē ko ʻIví.

“… ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakakakato e kikite ʻa Palesiteni Kimipoló. … ʻI hoʻomou fai iá, ʻe hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakalahi ho ivi tākiekiná ʻi ha founga taʻeʻamanekina!”5

Sisitā Liivi: ʻOku tau hoko kotoa ko e “ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú [Ne] ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia.”6 Te ke ʻilo ʻi he Fineʻofá ʻoku lahi ange ʻetau faitataú ʻi he faikehekehé. Hangē ko ʻení, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻo e mītia fakasōsialé, tuʻuakí mo e ngaahi tā sīpinga ʻo e māmaní. ʻOku tuʻutuʻuni ʻe he māmaní ʻa e tuʻunga ke ʻi ai e mahuʻinga ʻo e kakai fefiné. ʻE lava ke hanga heʻetau fakatauhoa kitautolu ki he meʻa ʻoku tau sio mo fanongo ai ʻi he māmaní ʻo ʻai ke tau ongoʻi ko e tuʻunga ʻeni ʻoku totonu ke tau ʻi aí. Ko e taimi ʻeni oku fie maʻu ke tau toe manatu ange ai, ko hotau tuʻunga mahuʻingá ʻa ʻetau hoko ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá—kae ʻikai ko ia ʻoku fakafōtunga ʻe he māmaní. ʻOku hanga heʻetau vā fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní, Fakamoʻuí mo hotau ngaahi tokoua ʻi he ongoongoleleí ʻo fakamālohia kitautolu. Fakaʻaongaʻi e mālohi ko iá.

Sisitā Sitīveni: Kau finemui, ʻoku fie maʻu kimoutolu ʻe he ʻOtuá pea ʻoku mau fie maʻu kimoutolu. Ko kimoutolu ʻa e toʻu tangata kei tupu haké naʻe fāʻeleʻi mo ha ivi feʻunga ke fakafepakiʻi mālohi ʻa e ngaahi pole ʻo e ngaahi ʻaho ní. Mou kau fakataha mo kimautolu ke tau hoko ko ha kakai fefine ʻoku maʻu ʻa e mahino kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, kakai fefine te nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú, mo e kakai fefine te nau ngāue fakataha mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha tāpuaki ia ke te hoko ko ha fefine ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha faʻahinga toʻu pē. Ke tau fevahevaheʻaki ʻetau fakamoʻoni ki hotau tuʻungá pea mo ia te tau hoko ki aí. Ke tau fevahevaheʻaki ʻetau ngaahi pōpōaki fakafiefiá, pea tau fiefia fakataha mo e niʻihi kehé!

5. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ngāue fakataha ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí mo e kau fafine ʻi he Fineʻofá?

Sisitā Peatoni: ʻOku maʻu ʻe he kakai tangatá mo e kakai fefiné ha ngaahi fatongia ʻoku fengāueʻaki lelei. ʻOku tau taki taha ʻomi ʻetau ngaahi meʻafoakí mo e talēniti laulōtahá ke tau fepoupouaki mo tokoni ki he ngāue ʻi he puleʻangá. Ko e vahe ua ʻe taha ʻo e kāingalotu ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí ko e kakai fefine, ʻa ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ki he ngāue ʻi he puleʻangá. ʻOku tau ʻomi ha fakakaukau mo ha holi ke tokoni ki hono langa hake e puleʻanga naʻe kamata meia ʻIví, pea hoko atu ʻe Selaí, Lepeká, ʻĒsetá, Melé, ʻIlisapetí, ʻEmá, ʻIlisá pea mo e niʻihi kehe naʻe loto-toʻa ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení mo e kuonga muʻá.

ʻI heʻetau fakakaukau ki he mālohí mo e ivi tākiekiná, ʻoku faʻa ʻalu fakataha ʻa e mālohí mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ka ʻoku kāfakafa ange foki ʻa e mālohi ʻoku maʻu ʻe he ivi tākiekina ʻo ha fefine angatonu. Ko e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne ʻomi e mālohi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku lave ki ai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41 ko e ngaahi ʻulungaanga tatau pē ia ʻokú ne ʻomi e mālohi ʻo e ivi tākiekina ʻo ha fefine—“feifeingaʻi,” “faʻa kātaki fuoloa,” “angavaivai mo e angamalū,” mo e “ʻofa taʻe-mālualoi.” Ko e ngaahi anga-totonu ʻeni hotau natula faka-ʻOtuá, pea ʻoku tau maʻu leva ai e faingamālie ke tau tākiekina mālohi e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga ʻoku leleí.

ʻOku tau hoko ʻo hangē ko e kakai ʻoku nofo ʻi Saioné ʻi he taimi ʻoku tau ngāue fakataha ai mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Mōsese 7:18).

Sisitā Liivi: ʻI heʻetau lau ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmaní,” ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku ngāueʻaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e mālohi ʻo e kakai tangatá mo e kakai fefiné ʻo fakatatau mo e ngaahi fatongia ʻe malava ke toe foki hake ai e tokolahi ʻo ʻEne fānaú kiate Iá.7 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he taumuʻa ʻo e Fineʻofá ke tau lava ʻo fai ia.

6. ʻOku mou ongoʻi fēfē nai ʻi hoʻomou hoko ko e kau palesitenisī ʻoku ngāue mo e kau palōfitá?

ʻĪmisi
Linda K. Burton meeting Elder Holland

Sisitā Peatoni: Hangē tofu pē ko e taukaveʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakai fefiné ʻi Hono taimí, ʻoku pehē pē ʻEne kau ʻAposetolo ʻi he ʻaho ní. ʻOku fakamātoato ʻetau kau palōfitá ʻi heʻenau ngaahi fealeaʻakí, ʻoku nau fekumi maʻu pē ki he ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻa e kau fafine ʻi he Siasí. Pehēange mai naʻe lava ʻe he fefine kotoa pē ʻi he Siasí ʻo sio mo fanongo pea ongoʻi maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku mau aʻusiá ʻi heʻemau kaungā ngāue mo e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau maʻu fakahaá. Ko e kau ākonga moʻoni ʻa kinautolu, ʻoku nau fiefia ke līʻoa ʻenau moʻuí ki he ʻEikí ke fai Hono finangaló pea falala ki Heʻene taimí. ʻOku nau faʻa fakamoʻoni ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻokú Ne puleʻi mo tataki ia.

Sisitā Liivi: ʻI heʻemau fengāueʻaki angamaheni mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku nau faʻa kolea maʻu pē ʻemau ngaahi tokoní. ʻI heʻemau ngaahi fakataha alēleá ʻoku fakafanongo pea mahuʻingaʻia e kau Taki Māʻolungá ʻi he meʻa ʻoku mau lea ʻakí, pea ʻoku mau fengāueʻaki fakataha ke aʻusia ʻemau ngaahi taumuʻá.

Sisitā Sitīveni: Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau fakamoʻoni makehe kinautolu ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku nau ʻiloʻi Ia. ʻOku nau hoko ʻo hangē pē ko Iá. Ko ia kapau ʻokú ke fie maʻu ha mahino ki he fetuʻutaki ʻa e kau taki fefiné mo e kau fakamoʻoni ko ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí, vakai ki Heʻene tā sīpinga ʻi he folofolá. Naʻe fakahīkihikiʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakai fefiné, naʻá Ne fakakau peá Ne hakeakiʻi kinautolu. ʻI he ngaahi fakataha alēlea mo e kau Taki Māʻolungá, ʻoku ou faʻa fakakaukauloto ʻo pehē, “Ko ha kiʻi konga siʻi pē ʻeni ʻo e ongo te u maʻu ʻo ka ne u ʻi he ʻao ʻo e Fakamoʻuí.”

7. Ko e hā e felāveʻi ʻa e mālohi fakalaumālié mo ʻetau ngaahi fuakavá?

Sisitā Sitīveni: ʻOku tau maʻu ʻa e mālohi fakalaumālié ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau mo e fuakava ʻoku tau faí. ʻOku toe maʻu foki mo e mālohi fakalaumālie ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá.

ʻOku maʻu ʻa e mālohi fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e sākalamēnití ʻi he moʻui taau he ʻaho Sāpaté. Ko e taimi ʻeni te tau lava ai ʻo fakafoʻou ʻa e ngaahi fuakava kotoa pē kuo tau fakahoko mo e ʻEikí. ʻOku tau toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá, “manatu maʻu ai pē kiate ia,” tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea feinga ke “ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (T&F 20:77, 79).

Sisitā Peatoni: Naʻe pehē ʻe Nīfai ʻo kau ki he mālohi fakalaumālie ko ʻení, “Ko au, Nīfai, naʻá ku vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí” (1 Nīfai 14:14). ʻOku fakatou kau nai ʻa fafine mo tangata ʻi he foʻi lea ko ia ko e kau māʻoniʻoni ?

Naʻe hoko atu ʻa Nīfai ʻi he veesi tatau pē ʻo ne pehē naʻe ʻalu hifo ʻa e mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá “ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.” ʻI heʻetau hoko ko e “kakai ʻo e fuakavá” ʻe fakatou lava ʻe he—tangata mo e fefine—ʻo “fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.” Ko e ikuʻanga fakalangi ʻeni ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku nau tauhi e ngaahi fuakavá.

Sisitā Sitīveni: ʻOku maʻu ʻa e mahino ki he ivi tākiekina ʻe lava ke tau aʻusia ʻi hotau ikuʻanga fakalangí ʻi he tali ki he ongo fehuʻi ʻe ua : (1) ʻOkú ke ʻilo ko hai koe? (2) ʻOkú ke ʻilo e meʻa ʻokú ke maʻú? Kapau ʻoku mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú, ʻe mahino leva kiate kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí, mālohí mo e ngaahi mafai kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he temipalé. ʻOku ʻikai ke fakanofo kitautolu. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo hono ʻuhingá. Ko e fakanofo ko ia ki he lakanga fakataulaʻeikí mei he tamaí ki he fohá ko ha sīpinga pē ia ʻa e ʻOtuá talu meia ʻĀtama mo ʻIvi.

Sisitā Liivi: ʻOku ou maʻu ha fakamoʻoni ʻi heʻetau hoko ko e kau fafine tauhi-fuakavá te tau ʻiloʻi ai kuo foaki mai ʻe he Tamaí kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fie maʻú ke tau toe foki hake ai ki Hono ʻaó.

8. Ko e hā e meʻa mahuʻinga taha te ke fakaʻamu ke manatu ki ai ʻa e kau Fineʻofá?

ʻĪmisi
Mother and baby

Sisitā Peatoni: ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 45:3 ʻoku pehē ai: “Fanongo kiate ia ʻa ia ko e taukapo ki he Tamaí, ʻa ia ʻokú ne taukapoʻi ʻa kimoutolu ʻi hono ʻaó.”

“Ko ia, ʻe Tamai, fakamoʻui ʻa kinautolú ni ko hoku kāinga [mo e ngaahi tokoua] ʻa ia ʻoku tui ki hoku hingoá, koeʻuhí ke nau haʻu kiate au ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (veesi 5). ʻOku ou saiʻia he manavaʻofa ʻa Kalaisi ʻiate kitautolú. ʻOkú Ne taukapo maʻatautolu koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu! ʻOkú Ne finangalo ke tau haʻu kiate Ia! Tau ʻofa muʻa mo fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI heʻetau hoko he ʻahó ni ko e ngaahi ʻofefine ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní, ʻoku fakamahafu kitautolu ʻi he fuʻu nāunau lahi ʻaki ʻa e māʻoniʻoni pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻetau manatua ʻetau taumuʻá, fiefia mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe ʻiloa kitautolu ʻi he “kehe atu pē ʻa e kakai fefine ia ʻo e Siasí mei he kakai fefine ʻo e māmaní—ʻi ha ngaahi founga ʻoku fakafiefia,” pea te tau lava ai ʻo tokoni ki hono teuteuʻi e māmaní ki he toe hāʻele mai hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 9.1.1.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 275.

  3. Russell M. Nelson, “Tuʻu Ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni,” Liahona, ʻOkatopa 2016, 49.

  4. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo, 275.

  5. Russell M. Nelson, “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” Liahona, Nōv. 2015, 96, 97.

  6. Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí (kiʻi tohi, 2009), 3

  7. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  8. Emma Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Mar. 17, 1842, 13, Church History Library, Salt Lake City.

  9. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, June 9, 1842, 63.

  10. Vakai, Jill Mulvay Derr, Janath Russell Cannon, mo Maureen Ursenbach Beecher, Women of Covenant: The Story of Relief Society [Kau Fafine ʻo e Fuakavá: Ko e Talanoa ʻo e Fineʻofá] (1992), 138.

  11. Zina D. H. Young, “First General Conference of the Relief Society,” Women’s Exponent, Apr. 15, 1889, 172.

  12. Julie B. Beck, “‘Ngaahi ‘Ofefine ‘i Hoku Puleʻangá’: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ‘a e Fineʻofá,” Liahona , Nōvema 2010, 114.