2016
E Faapupulaina Mata o e Ua Tauaso
Iuni 2016


E Faapupulaina Mata o e Ua Tauaso

E mafai ona tatou manatu i le oo mai o le Tusi a Mamona o se toefuataiga faavavega o le vaaiga faaleagaga.

Ata
Isaiah writing

LUGA: FAAMATALAGA MAI LE PEROFETA O ISAIA O LOO MUAI FOLAFOLAINA LE SOIFUA MAI O KERISO, SAUNIA E Harry Anderson

Sa valoia e Isaia e faapea, i aso amuli o le a faapea ona faia ai e le Alii “o le vavega lava o le mea foi e ofo ai,” ma sa ia muai tau mai le oo mai o le Tusi a Mamona, i le faapea mai “e faapupulaina foi mata o e ua tauaso, ina ua tea le pouliuli ma le pogisa” (Isaia 29:14, 18).

O Se “Tulaga Leaga o le Tauaso”

I vaitaimi ao lumanai le Uluai Faaaliga matagofie, sa matuai fenumiai ai lava le vevesi o mea tau lotu i Manchester, Niu Ioka, ISA. I upu a Iosefa Samita, “Sa matua tele nauā le faanunununu ma le fefinauai i totonu o lotu eseese, sa le mafai e se tagata … ona maua se faaiuga mautinoa po o ai ua sao ma o ai foi ua sese” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:8).

Ua taua e le Tusi a Mamona lenei faanunununu ao lumanai le-Toefuataiga o se “tulaga leaga tele o le tauaso … ona o vaega manino ma sili ona pele o le talalelei a le Tamai Mamoe ua taofia i tua e lena ekalesia inosia” (1 Nifae 13:32; ua faaopoopo le faamamafa).

Mai lava i seneturi, o le vaaiga manino faaleagaga sa tuuina mai e le Tusi Paia na faanenefuina ai le tele o mea manino ma pele sa leiloloa, o nisi taimi sa lei fuafuaina e ala i le faaletonu o le faaliliuga ae o nisi taimi sa fuafuaina lava e faasaoga piopio, “ina ia latou faasese ai ala sao o le Alii, ina ia latou faatauaso ai mata ma faamaaa ai loto o le fanauga a tagata” (1 Nifae 13:27; ua faaopoopo le faamamafa).

“O Au Le Tauaso, Ua Ou Vaai Nei” (Ioane 9:25)

Ata
Christ healing a blind man

O se tasi o vavega aupito taatele a le Faaola o le toe faapupulaina o e ua tauaso.1 Ae peitai, o le misiona ma le vavega aupito sili ona taua a le Faaola, o le faamaloloina o e ua tauaso faaleagaga. Na fetalai o Ia, “Ua ou sau ai i le lalolagi nei, ina ia latou vaai o e le vaai” (Ioane 9:39).

O le faaaogaina o le tala faatusa a Isaia ma le faaaliga a Nifae i le tauaso faaleagaga i aso amuli, e mafai ona tatou mafaufau ai i le oo mai o le Tusi a Mamona o se toefuataiga faavavega o le vaaiga faaleagaga.

“Pe tuua foi e le Alii le Atua ia tumau pea e faavavau Nuuese i lena tulaga leaga tele o le tauaso. …

“… o le a Ou alofa mutimutivale i Nuuese i lena aso, e oo lava ina o le a Ou aumai ia te i latou, i lou lava mana, le tele o lau talalelei. …

“Aua, faauta, ua fetalai mai le Tamai Mamoe: O le a Ou faaali atu au lava i au fanau, ma o le a latou tusia le tele o mea o le a Ou aoao atu ia te i latou, … [ma] o le a natia nei mea, ia oo mai i Nuuese, e ala mai i le meaalofa ma le mana o le Tamai Mamoe.

“Ma o le a tusia i totonu o i latou lau talalelei, ua fetalai mai ai le Tamai Mamoe, ma lau papa ma lau olataga.

“… O talafaamaumau mulimuli nei … o le a faamaonia ai le moni o talafaamaumau muamua. … O le a faatutuina i laua uma i le tasi” (1 Nifae 13:32, 34–36, 40–41; ua faaopoopo le faamamafa)—e o mai faatasi e fesoasoani ia tatou iloa le mea moni.

Ata
Bible and Book of Mormon

O le “faatutuina i laua uma i le tasi” o le ala lea e vaai pe gaoioi ai mata uma e lua. Ona ou te mai i le glaucoma, o lea e tatau ai ona ou tuluiina ni mataua faavavega e sefe ai lau vaai i ou mata uma e lua e faalua i le aso, e puipuia ai mai le tauaso. Ao lei maua e fomai ou te mai i le glaucoma, sa faapea ona le pupula se vaega o se tasi o ou mata. Ou te matuai faafetai lava i vai faafomai faaonaponei ma ou te le o tauaso. Ou te faafetai foi mo lou mata lona lua, lea e faaatoa ai le vaega ua leiloa o le vaai a le isi [mata]. O le faataoto i le mata-lua, ua i ai se taua loloto ma patino mo au.

Ua faamalamalama mai e le tele o suesuega faasaienisi itu e lelei ai le lua o mata i lo le tasi. O le a ou talanoa auiliili atu i le ono o na itu lelei ma lo latou ogatasi faaleagaga ma le Tusi a Mamona o se molimau vaaitino lona lua ia Iesu Keriso i le toefuataiga o le vaaiga faaleagaga i le lalolagi.

1. O Mata e Lua e Faateleina ai le Lautele o le Vaai ma Faaleleia Atili ai le Manino [o le Vaai]

Ata
horizontal field of view

O tagata soifua e tusa ma le 190 tikeri le tele o le vaaiga faalava o mata e lua, e tusa ma le 120 tikeri o lena vaaiga e fesilita‘i pe e vaaia e mata uma e lua. I tua atu o le vaaiga o le folasi fesootai, e tofu le mata ma se folasi i fafo ane e tulaga ese i lena mata.2

Ina ua mavae seneturi o le leiloloa o mea manino ma pele, sa fiafia ai le Tusi Paia i se mea itiiti ifo nai lo o le vaaiga atoatoa. O le oo mai o le Tusi a Mamona ma lana vaaiga atoatoa, sa le gata ina faateleina ai le folasi o le vaaiga faaleagaga ae na tuuina mai ai foi le manino sa manaomia tele i le vaega fesilita‘i o mata faaleagaga e lua, po o le folasi o le vaaiga matalua—i le faaletusitusiga paia, tatou te taua lenei tulaga o molimau e toalua (tagai Mataio 18:16; Eteru 5:4; MF&F 6:28).

O le folasi o le vaaiga fesilita‘i, po o le vaaiga matalua, e faaleleia ai le mafai ona iloa o mea faitino e tau le iloa atu.3 E atili manino atu lo tatou vaai i mea ao tuufaatasi ia vaaiga eseese na maua i mata taitasi, i se ata se tasi, e tuuina mai ai ia i tatou se fesootaiga o le laina ogatotonu4 ma faapea ona aveesea ai le “faanunununu ma le fefinauai” lea sa fenumiai ai le taulealea o Iosefa (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:8).

O le mea moni e faapea, o mata e lua e sili atu le lelei nai lo le tasi o se mea moni aoao ma le mautinoa patino sa filifilia e Isaia se faatusa lelei atu mo le iloaina e le lalolagi: “e faapupulaina foi mata o e ua tauaso” (Isaia 29:18). Tatou te faamoemoe o i latou o e o loo vaai i le taimi nei i le na o le mata faaleagaga e tasi, o le Tusi Paia, o le a iloa le poto o le le teenaina o le Tusi a Mamona o se molimau vaaitino lona lua ia Iesu Keriso ae latou te lei faataitaia. O le a latou iloa ai “o le laau a Iuta” ma le “laau a Iosefa” (Esekielu 37:19) e fesootai o ni mata e lua e ogatasi faatasi i le atoatoa ma le manino—o se aafiaga e faapupula-mata!

2. Vaaiga Mautinoa—Aloese i le Taufaasese

“O le vaaiga matalua … e mafai ai e tagata soifua ona savavali i luga ae ma faataamilo o maagao i se saosaoa tele ma le mautinoa tele” ona o le vaaiga loloto e sili atu ona sao.5 O se faataitaiga o lenei manatu o le loloto sili atu, o loo faaalia i le manino o le vaai matalua i itu e tolu [3-D] o se ata i luga o se ata pue faigofie.

Ata
stereoscope

I le malo o manuvaefa, o mata e lua e tuu atu ai i manu o loo faaolioli e lama le vaaiga mautinoa, po o le manatu i le loloto tonu, ma le mafai ona iloatino eseesega i itu e tolu [3-D], ma faapea ona fesoasoani ai “e talepe le taufaasese a [se manu o faaolioli mai e ai aano o manu].”6

Ata
disguised snake

ATA O GATA © iStock/Thinkstock

O le Tusi a Mamona e tuuina atu i le lalolagi le puipuiga faapena e ala i le toe aumaia o le manino ma le manatu loloto o le paia, i le folasi matalua faaleagaga, lea e mafai ai ona tatou aloese mai taufaasese ma pepelo a Satani. Sa ia faailoa mai ma le poto le fenumiai e ala i le faanenefuina o le uiga o le tele o fuaitau faaletusi paia. Sa talepe e le Tusi a Mamona lona taufaasese i faamaoniga manino lelei o faamatalaga, “e tausese ai mataupu sese” (2 Nifae 3:12) ma le “veteina ai le poto leaga ma mailei ma fuafuaga uma a le tiapolo” (Helamana 3:29).

Sa faasoa mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le folafolaga faamalosiau lenei o le Tusi a Mamona: “O loo i ai se mana i le tusi lea e amata ona tafe atu i o outou olaga i le taimi lava e amata ai ona e suesue faamaoni i le tusi. O le a e maua ai le malosi sili atu e tetee ai i faaosoosoga. O le a e maua ai le malosi e aloese ai mai mea taufaasese. O le a e maua ai le malosi e tumau ai i le ala sao ma le vaapiapi.”7

3. Vaai Taamilo i Mea e Punitia Ai

O le vaaiga matalua e fesoasoani i se tagata ia iloa atili ai, po o mea uma o, se mea faitino e i tua atu o se mea o punitia ai. O lenei itu lelei sa faamatala mai e Leonardo da Vinci, o le sa matauina e faapea, o se koluma tusao e punitia ai se mea faitino, e ono poloka ai se vaega po o le mea faitino atoa mai le mata agavale, ae o le mea faitino atonu o loo iloa i le taimi lea e le mata taumatau.8

Ata
binocular vision

O se faataitaiga faaleagaga o lenei mea o loo maua i fetalaiga a le Faaola i le au sa Iuta: “Ua ia te au foi isi mamoe e le o i lenei lotoa: e tatau ona ou taitaiina mai o i latou foi e faalogo foi i latou i lou leo; ona tasi ai lea o le lafu mamoe ma le leoleo mamoe e toatasi” (Ioane 10:16).

Ona sa lei faailoa mai e Iesu isi o na mamoe, sa le mafai ai e tagata Iutaia ona malamalama i le uiga o Lana fetalaiga. Ae peitai, faatasi ai ma le manatu faaopoopo mai le Tusi a Mamona, o lena mea sa natia na faapea ona aliali mai: “Ma e moni ou te fai atu ia te outou, o outou ia o i latou ia na ou fai atu ai: Ua ia te au ni isi mamoe e le o i lenei lotoa; e ao foi ona ou aumai i latou, ma o le a latou faalogo i lou leo; ma o le a tasi le lafu, ma tasi le leoleo mamoe” (3 Nifae 15:21). O le taunuuga sa o se vaaiga manino o le folasi ma e leai se le malamalama i le uiga o le fetalaiga a le Faaola—le toe i ai ni talitonuga sese faalavefau.

4. O Itu Lelei i Fafo o Mata Taitasi

“O le vaaiga i fafo o se vaega o le vaai lea e tupu i fafo mai o le ogatotonu tonu o le pulatoa.”9 I se isi faaupuga, ua tatou nofouta i mea i le folasi o le vaaiga lea tatou te leo tepataulai moni i ai. O le vaega o lena folasi o le vaaiga—lea o loo i fafo o le vaega o le folasi matalua po o le vaai matalua—e tulaga ese i mata taitasi.

Tatou te faafetai tele mo le Tusi Paia ma mea e tulaga ese ma matagofie lona aumaiga ia i tatou—o le mea aupito sili ona taua, o le talaaga o le soifuaga ma le auaunaga a Iesu Keriso.

Tatou te matuai faafetai foi mo le Tusi a Mamona ma le vaaiga lelei atoatoa 20/20 e le faaleagaina ua ia tuuina mai ia i tatou, lea e faamanino mai ai le aoaoga faavae a Keriso, ma faaali mai ai Ana aoaoga e ala i perofeta o Amerika anamua ma Lana asiasiga patino ma le auaunaga i sa Nifae.

E pei o mata e lua e faalelagi le tutusa, o le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona e faaatoatoa e le tasi le isi, ma iu ai i se vaaiga lautele mataina i mata e lua, faapea ma vaaiga e tulaga ese i [mata] taitasi.

5. Aveesea o o Tatou Itu Tauaso

E tofu uma i tatou ma se itu tauaso i a tatou vaaiga folasi lea e fai si faigofie ona iloa. Uu le ata o le lio ma le fetu (o loo i lalo), faasao i ou luma tonu ia tusa o lou ogalima le mamao. Pupuni lou mata agavale ma ia tepataulai tonu atu lou mata taumatau i luga o le lio laitiiti. Ao pulatoa atu lou mata taumatau i le lio, ia amata malie ona faamei mai le ata agai mai ia te oe. Pe o le afa o le agai mai, o le a nimo ai le fetu mai le vaaiga i fafo mai.

Ata
blind spot demonstration

[Ua e] tei? E te lei iloa e i ai sou itu tauaso? E pei lava ona faapaleni e lou mata lona lua lenei itu tauaso, ua tuuina mai foi e le Tusi a Mamona se aoga faapena i le Tusi Paia.

Ma e pei foi ona nimo le fetu i luma tonu o lou mata, sa lei vaai Herota i le fetu i Peteleema ma sa tatau ai ona fesili atu i le Au Makoi “i ona po na iloa ai le fetu” (Mataio 2:7). Sa i ai i lona itu tauaso faaleagaga i fafo mai. Sa na o i latou na suea le fetu sa matauina.

O aso nei, o le toatele ua pei o Herota, o e mumusu e sue ma vaai i mea o le Agaga. “Oi talofa i e ua tauaso e lē fia vaai” (2 Nifae 9:32). O le faamaualuga foi na mafua ai le [inoino] o tagata Iutaia “i upu manino, ma … o se tauaso na oo mai [ia i latou] i le latou vaai i tala atu o le faailoga” (Iakopo 4:14).

O se tasi o malamalamaaga loloto o le Tusi a Mamona o le muai lapataiga e uiga i le itu tauaso e aafia ai tagata uma, o le faamaualuga, “o se agasala e faigofie ona vaaia i isi ae e tau le taliaina ia i tatou lava.”10 E pei lava o le manava leaga—e iloagofie e tagata uma ae le o le tagata e aafia ai.

“I le fono i le muai olaga, o le faamaualuga na pau ai Lusifelo.”11 Sa “o le faamaualuluga … o tagata o sa Nifaē, ua [faapea ona] faamaonia ai lo latou faaumatiaga” (Moronae 8:27). O e faamaualuluga o le a mu e pei o tagutugutu o saito pe a faamama e le Atua le lalolagi i le afi (tagai Malaki 4:1; 3 Nifae 25:1).

O le amataga o le ala sao ma le vaapiapi ua faapipiiina ai se faaaliga taufaafefe o le “lapataiga”: “FAAETEETE i le faamaualuga, nei avea outou e pei o sa Nifaē anamua.” (MF&F 38:39; ua faaopoopo le faamamafa). O le mea e leaga ai, o le faaaliga “FAAETEETE” lava ia e masani lava ona i ai i le itu tauaso o e faamaualuluga. O le mea lea, “Ia tuu atu ia te ia o lē ua [faamaualuga] e aoao le poto i le faamaualaloina o ia lava ma le ole atu i le Alii lona Atua, ina ia tatalaina ona mata ina ia mafai ona vaai o ia” (MF&F 136:32).

6. O Le Fesootaiga a le Mata-ma le Faiai

Ata
anagram

O le faiga o le faaataga e le faiai, e tau mai ai ia i tatou mea o loo vaaia e o tatou mata. O na o mata lava ia e le lava lea e uunaia ai le talitonu po o le vaaiga moni (tagai Ioane 12:37).

E pei lava ona galulue faatasi le faiai ma mata, e galulue faatasi foi le Agaga ma tusitusiga paia, lea e fesoasoani tatou te vaai ai faaleagaga. O le na ona faitau o tusitusiga paia e le lava lea e maua ai se malamalamaaga loloto faaleagaga ona “e le talia e le tagata faaletino o mea a le Agaga o le Atua: aua o mea valea ia ia te ia: na te le mafai foi ona iloa, aua e faamasinoina faaleagaga” (1 Korinito 2:14).

Ina ia galue le Tusi a Mamona o se mata faaleagaga, e tatau ona tatou talia ma mulimuli faamaoni i le valaaulia a Moronae i le Moronae 10:3–5. O se valaaulia faatasi ma se folafoalga e faapea o le Atua “o le a faaali mai le moni o ia mea ia te outou, i le mana o le Agaga Paia” (fuaiupu e 4; ua faaopoopo le faamamafa).

Molimau ma le Faafetai

Ina ia aloese mai le tauaso faaleagaga, sa tuu ai e atalii o Liae o latou ola i se tulaga lamatia ina ia maua mai papatusi apamemea (tagai 1 Nifae 3–4). Ana le seanoa papatusi, “po ua [latou] faaitiitia i le lē talitonu” (Mosaea 1:5). O le aso, e faafetai mo le masini lomitusi ma meafaigaluega faafuainumera, ua faigofie atu ma vave atu ona tatou maua ai tusitusiga paia. Ae peitai, e tau leai se eseesega ia Satani, pe na te taofia tagata mai le mauaina o tusitusiga paia—o lana fuafuaga i le Vaitau Pogisa—po o le faaosooso o tagata ia le faitauina—o lana fuafuaga i aso e gata ai. O le fea lava le ala, o ana “puao o le pogisa ua [manuia] … i le faatauaso o mata … o le fanauga a tagata … latou te fano ma se ai” (1 Nifae 12:17; ua faaopoopo le faamamafa).

E pei o au vai tului mata i aso uma, e na o le “piimau pea i le āi uamea” (1 Nifae 8:30; ua faaopoopo le faamamafa) e mafai ai ona tatou aloese mai le faatauasoina e puao pogisa o aso e gata ai ia ua matuai poto ma taatele. Soo se taimi e le toaga pe tuua ai e se tagata le Ekalesia, e toetoe lava a mautinoa o lena tagata ua le toe faitauina le Tusi a Mamona.

O Le Tusi a Mamona: O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso e moni lava o se galuega taua ma le ofoofogia. O se molimau vaaitino lona lua ia Iesu Keriso ma Lana talalelei matagofie, ua ofoina mai ai itu lelei uma o se mata lona lua.

Tau ina ia tatou pipiimau pea i le ai uamea, ina ia mafai foi ona tatou agavaa i le faamemelo a le Faaola i Ona soo: “Amuia o outou mata, aua ua vaavaai” (Mataio 13:16).

Faamatalaga

  1. Tagai Mataio 9:27–31; 12:22–23; 15:30–31; 21:14; Mareko 8:22–26; 10:46–52; Luka 7:21–22; Ioane 9; 3 Nifae 17:7–9; 26:15.

  2. Tagai “Binocular Vision,” Wikipedia, en.wikipedia.org.

  3. Tagai Randolph Blake and Robert Fox, “The Psychophysical Inquiry into Binocular Summation,” Perception & Psychophysics, vol. 14, nu. 1 (1973), 161–68; tagai foi “Binocular vision.”

  4. Tagai “Vergence,” Wikipedia, en.wikipedia.org.

  5. “Binocular Vision.”

  6. “Binocular Vision.”

  7. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson (2014), 259.

  8. Tagai “Binocular Vision.”

  9. “Peripheral Vision,” Wikipedia, en.wikipedia.org.

  10. Teachings: Ezra Taft Benson, 18; ua faaopoopo le faamamafa.

  11. Aoaoga: Ezra Taft Benson, 231.