2016
Elder Gary E. Stevenson: O Se Loto Malamalama
Iuni 2016


Elder Gary E. Stevenson: O Se Loto Malamalama

Ata
Elder Stevenson with African children

Atapue o talafou o le faaaloaloga a Kristin Murphy, Talafou a Tesareta; ma Sarah Jane Weaver, Talafou a le Ekalesia

Ina ua 11 tausaga o Gary Stevenson, sa ave o ia e lona tama i se savaliga sopo. “Sa ou puna mai lea maa i lea maa i luma o lo’u tama,” sa ia manatuaina. “Sa ou faamoemoe ou te pea i luga o se maa tele lava ma tilotilo mai i lalo. A o ou pea atu agai i le pito i luga o le maa tele, sa mau o ia i lou fusipau ma toso mai au i lalo.

“‘O le a le mea ua tupu?’ Sa ou fai atu ai, ma sa ia tali mai, ‘Aua e te pea i le maa lena. Ta tumau pea i le ala.’ O sina taimi mulimuli ane ao ma tilotilo mai i lalo mai luga ae, o le ala, sa ma iloaina se gata uogo i luga o le maa, o taotooto ai i le la.

“‘O le mea lena na ou toe tosoina mai ai oe i tua,’ o le tala lea a lou tama.

“I se taimi mulimuli ane ao ma tietie agai i le fale, sa ou iloaina o loo ia faatali mo au e tuuina atu le fesili: ‘Na faapefea ona e iloa le gata sa i ai iina?’ Fai mai a ia, ‘Sei ou aoao atu ia te oe e uiga i le Agaga Paia.’ Sa faia se ma lesona e lei fuafuaina e uiga i matafaioi e mafai ona i ai a le Agaga Paia i o tatou olaga: tagata e puipuia, faamafanafana, ma le e molimau. ‘I le tulaga la lea,’ sa faasoa mai lou tama, ‘sa puipuia oe e le Agaga Paia e ala mai ia te au. Sa ia lapataia au e toso ese mai oe.’”

O lenei aafiaga, e ui e faigofie, na fesoasoani ia Elder Stevenson e malamalama ai pe a maua uunaiga a le Agaga, e tatau ona taliaina ma faatino loa. O se tasi o le tele o lesona sa aoaoina mai lona tama.

Tina Ofoofogia, Faiaoga Ofoofogia

Ata
young Elder Stevenson with his mother

Ata o le faaaloaloga a le aiga o Stevenson, sei vagana ai ua faamatalaina; tauagavale: fualaau © tukkata/iStock/Thinkstock; taumatau: atapue o le Malumalu o Logan Iuta e Jarvie Digital

E tusa ai ma Elder Stevenson, o lona tina sa avea ma faataitaiga o le agalelei moni: “O ona faamoemoega na uunaia ai au. Toeitiiti lava o faatinoga uma ou te faia na fuaina i le manatu, ‘Ou te le manao e faatiga lou tina.’”

Na faamalosia faatasi e ona matua ia mataupu faavae o le talalelei i taimi o afiafi faaleaiga ma isi gaoioiga faaleaiga po o faatasiga. “Sa la taulaina lo matou aiga i aoaoga o le talalelei. Sa avea ma faavae o o matou olaga,” o lana tala lea.

Na taitaiina foi o ia e isi faiaoga taua. “Ou te manatua i nisi o au aoaoga faamasani amata o se Pulega Aoao lea na fautuaina mai ai e Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, ia tatou faia se lisi o ni tagata se toa 20 o e o i ai se aafiaga lelei i o tatou olaga. Ou te manatu e mafai ona manuia tagata uma mai lea ituaiga gaoioiga. O se tulaga faagaeetia le mafaufau i tamalii ma tamaitai lelei uma o e na i ai iina e fesoasoani ia te au, aemaise lava i lou talavou.”

Faamalosiauina e Aiga ma Uo

O Gary Evan Stevenson sa soifua mai i le aso 6 Aokuso, 1955, ma sa ola ae i Logan, Iuta, ISA. O ona matua o, Evan ma Jean Hall Stevenson, e toafa o laua alo. O Gary o le lona lua o le fanau ma o le tama ulumatua.

“Sa vavalalata le matou mafutaga ma lou uso ma tuafafine. Sa faamoemoeina au e lou tuafafine matua, o Debbie, ina ia faia le mea sao. Sa faamoemoe ou tei laiti ifo, o Merilee ma Doug, o le a avea au ma se faataitaiga. Sa matou lagonaina uma se tiutetauave ina ia ola amiotonu ma auai i gaoioiga o le Ekalesia.” Na maualuga foi faamoemoega o lona aiga lautele: “Mo se faataitaiga, ina ua malaga atu lou tausoga matua i se misiona, sa ia sainiina se $2 pepa ma pasi atu i le tausoga e sosoo ai o loo sauniuni e auauna atu talai. O lena $2 pepa na fepasiai solo i tausoga e toa 16 o e na auauna atu i ni misiona i le lalolagi atoa, faamanatu atu i le tasi ma le isi o loo tuufaatasia i matou i le auauna atu i le Alii.”

Na faatosinaina foi o ia e uo perisitua mo le lelei. “Sa ou aoao vave i le olaga i le uiga o le fegalegaleai ma le korama, e le gata i le Aso Sa ae faapea foi i totonu o le nuu ma i le aoga,” na ia fai mai ai. “Sa aumaia ia te au se lagona o le faasinomaga, auai, usoga, ma le auauna atu.” Na te manatua lelei lava le o faatasi ma uso o le korama e ao mai ia taulaga anapogi mai se tuafafine i le uarota ua faataotolia i le fale, tauaso, ma e le tele ni ana tupe. “E ui i ona tulaga, e i ai lava sana lima sene po o se sefulu sene e ave o se taulaga anapogi,” na te manatuaina.

O Se Meaalofa Lea e Manaomia ai se Galuega

Ata
Elder Stevenson as a young missionary in Japan

Ina ua uma ona faauu mai le aoga maualuga ma i se taimi puupuu auai i le Iunivesite o le Setete o Iuta, sa valaauina Elder Stevenson e auauna atu i le Misiona a Iapani Fukuoka. “Sa ou lagona le atuatuvale e uiga i le aoaoina o le faaIapani. Sa faaauau ona faateleina lou popole i le nofoaga autu mo le aoaoina o faifeautalai. Ae ina ua mavae le ono vaiaso, o le tatalo faatauanau ma le suesue maelega na taitaiina atu au i se lagona o le toafilemu o le a faamanuiaina au e le Alii ia aoaoina le gagana Iapani, ae e aunoa ma le leai o se galue malosi. Na aoaoina au e lenei mea o le meaalofa o gagana e tai pei lava o le faatuatua ma galuega ma isi mataupu faavae o le talalelei. Pe a mavae ona e faia mea uma e te mafaia, ona faaee atu lea ia te oe o le faamanuiaga.”

Ina ua mavae lana misiona, na atiaeina e Elder Stevenson se lagona fiafia mo le talafaasolopito o le Ekalesia, suesueina o le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma sailiili i api o talaaga anamua ma talafaasolopito o aiga. Na faapitoa lava lona fiafia ia Iosefa Samita ma lona aiga, o le aiga o Uitimera, Oliva Kaotui, ma Matini Harisi. Sa ia toe sailiili i le faaliliuga ma le lolomiina o lomiga eseese o le Tusi a Mamona.

Sa ia toe aoaoina foi o le faatuatua ma le galue malosi e o faatasi. “O tali uma i fesili uma o le talalelei e le oo mai i se taimi vave,” na ia fautua mai ai. “E faamoemoeina i tatou e le Alii ia faitau, suesue, mafaufau loloto, ma tatalo. Ma pe a tatou faia lenei mea ma le faatuatua ma se manao amiotonu, o le a oo mai se molimau matagofie i le aluga o taimi.”

I lona olaga atoa, sa ia lagona le matua faamanuiaina o ia ina ua valaauina e faiaoga i vasega a le autalavou i le Aoga Sa, Aoaoga Faavae o le Talalelei, ma Alii Talavou. O nei valaauga na faatagaina o ia e molimau atu i ona lagona loloto mo le moni o tusitusiga paia, o se talitonuga na atinaeina mai le tele o tausaga o suesuega.

I le toe foi ai i le Iunivesite o le Setete o Iuta, na toe foi atu Elder Stevenson i ana suesuega i pulega faapisinisi ma mea tau maketi. Sa ia faaaluina le tele o itula i le potutusi. “O taimi uma lava ou te ulufale atu ai, e faafeiloai au e se faailoga … e faitauina faapea, ‘O mea uma e te maua ia maua mai ai le atamai’ [Faataoto 4:7].” Na tamauina lenei mau i totonu o lou loto ma i le tele o tausaga mulimuli ane na avea ma autu o se saunoaga o le faigalotu na ou tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga.

“O lenei malamalamaaga na oo mai i se tuufaatasiga o le suesue ma le tatalo,” sa ia faamatalaina i lena saunoaga. “A tatou talitonu ma faalagolago i le Alii, o le a oo mai se fuatuaga sili o le malamalama mai ia te Ia i o tatou loto.”1

Mafutaga Faauo i le Inisitituti

I le taimi o le vasega o le Feagaiga Fou i le inisitituti o mataupu faalelotu, sa ia feiloai ai ia Lesa Jean Higley, lea sa siitia atu mai Kalefonia i Idaho ma sa aoga i le taimi lena i le Setete o Iuta. “Sai fai le faiaoga ia Lesa e faatino le vaega a Eva ma o au e faatinoina le vaega a Satani e faaosooso o ia. O se taunuuga, sa alu se tele o ou tauanauina o ia ma te tafafao,” sa ia manatuaina ma se ataata. Sa la tafafao faamasani mo le na o le silia ma le tausaga ona faaipoipo lea i le Malumalu o Idaho Falls Idaho i le 1979.

O le fiafia ia o Elder Stevenson pe a ia talanoa e uiga ia Lesa. Na te faatatau ia te ia o “le lasusulu i lou olaga.”2 Sa faauu Sister Stevenson ma se tikeri i aoaoga faatausiaiga, vave ona avea ma faiaoga i le popofou o le la faaipoipoga, ma sa faaauau pea ona saofaga atu lona taimi ma taleni i aoga, faatonu mo nuu ma alalafaga, faalapotopotoga, ma isi gaoioiga. Peitai e mafaufauina e Elder Stevenson ana meaalofa o se tausiaiga o ona uiga sili ia na tuuina mai e le Atua: “Ua ia te ia se tomai e fatu ai se aiga e totonugalemu i le talalelei, se faasinomaga saogalemu ma talisapaia lea e nofo ai le Agaga.” O lenei tomai, faatasi ai ma se malamalamaaga loloto o le olioli moni e sau mai le auauna atu i isi, ua faamanuiaina ai olaga o lana tane, lona aiga, ma le toatele o siomiaina o ia.

Ata
Stevenson family

Na avea Elder ma Sister Stevenson ma matua o ni fanau tama se toafa. “Na matou fiafia faatasi i mea uma i le aluga o tausaga,” na ia fai mai ai. “Na taaalo pasiketipolo, lakapi faaAmerika, pesipolo, ma tenisi ia tama. Matou te fiafia uma lava i gaoioiga e fai i fafo e pei o le fa-pau, tietie taavale i le kiona, faasee i seevae faasee i le kiona, faasee i le laupapa i le kiona, ma taaloga eseese i le vai. Ae ui i lea, na uunaia foi e Lesa le ma fanau tama i nisi o aga ma tu, atinaeina i totonu o i latou o se fiafia i le musika ma faatufugaga. Ma ina ia mafai ona faalautele atu le meaalofa o le auaunaga i isi e ala i lo matou aiga, sa manaomia lona faaaofia ai o le ‘malosi faaletino’ o tama.”

Fausiaina o se Pisinisi

O le galuega faapisinisi a Elder Stevenson na mafua mai i lona fiafia mo tagata o Asia. Ina ua ia toe foi mai i le aiga mai lana misiona, sa amata e ia ma nisi o ana uo le auina mai o ni mea teuteu mo meaalofa mai Asia. Na oo atu lenei mea i le faatauina atu o oloa fai faamalositino. I le aluga o le isi tolu sefulu tausaga, na tuputupu ae le latou tamai pisinisi i se pisinisi faamanuiaina ma sa faafaigaluegaina le silia ma le 2,500 tagata.

Na manatua e se tasi o tagata faigaluega le mea sa i le loto o Elder Stevenson o se tamalii faipisinisi: “Sa ma talanoaina se filifiliga faigata o le pisinisi. Sa ou tauina ia te ia e tatau ona matou faamautinoaina o faia le mea e aloaia. Sa ia tauina mai ia te au e le gata i lo matou faia o le mea e aloaia ae ia matou faia le mea sao.”

“O le taliaina ma le faaaogaina atoatoa o mataupu faavae lelei i tulaga faapisinisi e lelei mo le pisinisi,” na taua e Elder Stevenson. “O le amiosao, galue malosi, agaalofa, taulimaina o tagata ma le faaaloalo—ma i le taimi lava e tasi manaomia ai le tali atu o le tagata lava ia—e le o ni aoaoga ia e te talanoa i ai ma e na o Aso Sa e faataitaia ai. O vaega ia e tatau ona faataitaia i aso taitasi o le vaiaso.”

Ao tuputupu ae le pisinisi, na faapea foi ma le manaomia o lona taimi: “Sa avea au ma se epikopo talavou ma se fanau laiti ma ou te faia foi le tele o malaga i Asia e sili atu ma le 100 aso i tausaga taitasi. Sa sau lou tama ma faapea mai, ‘O loo ou matauina a e faatasi ma lou aiga, e te le o taulai moni atu lava ia i latou. Ou te fefe nei faapea a e faigaluega, e te le o taulai atoatoa atu iina, ma ao e faatinoina lau matafaioi o se epikopo, atonu o e popole i lau galuega po o le aiga. E te manaomia le faapaleniina sili o lou olaga.”

O lenei fautuaga e i ai se aafiaga taua tele. Fai mai Elder Stevenson, “Sa ou aoaoina e taua le faatumauina o le faapaleniina o le aiga, galuega, ma valaauga o le Ekalesia, ma ia faamautinoa o e tausiaina lelei oe lava.”

Tofia e Auauna Atu—I Lea Taimi ma Lea Taimi

Na fautuaina e se taitai pisinisi iloga i se tasi taimi ia Elder Stevenson ina ia, “aoao, mauaina, ma auauna atu.” I le 2004 na tototofoina ai le vaega o le “auauna atu” o lena fautuaga ina ua valaauina uma ia Elder Stevenson ma lana paaga faipisinisi mo se taimi umi o Scott Watterson e auauna atu o ni peresitene o misiona. Sa la lagona e tatau ona la faamalamalama atu i tagata fai siea ma tagata faatau eseese le mafuaaga o le a la tuua ai mo se taimi e le tumau le la pisinisi. Sa la asiasi atu ia i latou taitoatasi.

“Ina ua ma faamatalaina atu ia ma valaauga ma o le a ma auauna atu mo le tolu tausaga e aunoa ma se totogi mai le Ekalesia, sa latou faaaloalo i le lelei o lena tulaga,” na ia fai mai ai. Sa la tuua le pisinisi e puleaina e se au faapitoa, ma sa faamanuiaina.

I le avea ai ma peresitene o le Misiona a Iapani Nagoya, na iloa ai e Elder Stevenson le faateleina o lona alofa mo Asia. “Ou te mafaufau i ai o sou aiga lona lua,” o lana tala lea. Na faateleina foi le loloto o lona alofa mo lona faletua ao ia vaavaai atu i lona opoina o le aganuu o le atunuu, aapa atu i isi, e aofia ai faifeautalai ma tagata o le ekalesia, ma faaauau pea ona faafaileleina le la fanau tama e toalua lea na latou malaga faatasi. O le toatele o papatisoga o tagata liliu mai na mafua ona o se taunuuga o ana taumafaiga e faauo atu ia i latou o siomiaina o ia.

E na o le fitu masina talu ona la taunuu mai i le fale mai le la misiona ae valaauina loa Elder Stevenson e auauna atu i le Korama Muamua a Fitugafulu i le 2008.

“Sa lofituina au ma ou lotomaualalo. Sa ou faapea ‘E toatele atu isi o e e sili atu le latou auaunaga nai lo au.’ Ae sa ou manatu i taimi ua tuanai—i le avea ma se peresitene o le korama a toeaina, fautua maualuga, epikopo, ma se fesoasoani i le au peresitene o le siteki—ina ia ou faapea sa lei lava lou tomai e faia mea ua talosagaina au ou te faia. Na ou aoaoina ao lei valaauina i tatou, atonu tatou te le o agavaa, ae o le valaauga e amataina se faaagavaaina faalelagi.

“O se tasi o mau e sili ona ou fiafia i ai o loo tauina mai ia i tatou ni mea e lua e tatau ona tatou faia pe a valaauina i tatou: Muamua, ‘ia e faamaoni.’ Lona lua, tu i le tofi ua tofia i ai oe (tagai MF&F 81:5). O le uiga o lenei mea ia te au o le faaalia lea o le faatuatua, aoao mea e manaomia, ona faia lea o mea uma e mafai ona e faia e faalautele ai le valaauga. Afai tatou te faia lenei mea, o le a faalauteleina ma faaagavaaina i tatou e le Alii e faamanuia i isi.”

Ua Toe Asia Foi

I le avea ai ma se Fitugafulu, sa tofia Elder Stevenson o se fesoasoani i le Au Peresitene o le Eria ona sosoo ai lea ma se peresitene o le Eria i Asia Matu.

Ia Mati 2011, na taia Iapani i se mafuie ma se sunami. O le mafuie e 9.0 le malosi lea na mafua ai se sunami ma maliliu ai le toa 20,000 o tagata, tuua ai le faitau afe o tagata ua leai ni fale, ma faaleagaina fale e 550,000.

Ata
Elder Stevenson visiting a disaster zone

Sa ia asia eria na pagatia i le tele o taimi. “A o matou feiloai ma tagata, sa tele ni lagona na matou lagonaina,” sa ia toe taua. “Na matou molimauina i le taimi lava e tasi le faalavelave ma aafiaga ua tuufaatasia ma le faamoemoe ma le toefuataiina. Sa ootia o matou loto i lea taimi ma lea taimi ao matou molimauina le aao faamalolo o le alofa a lo tatou Faaola.”

E le gata i lea, sa ia molimauina patino le auala na fesoasoani ai le Ekalesia ia i latou na mafatia: “O le mafai ona tali atu i se mala ma fesoasoani e faatulaga se fesoasoaniga—o se faataitaiga lena o le faataunuuina e le Ekalesia a Iesu Keriso o se tasi o ona tiutetauave na tofiaina ai faalelagi o le tausiga o e matitiva ma e le tagolima.” Sa ia faamatalaina o se faamanuiaga paia e auauna atu ai ia i latou e le tagolima ma vaai o faia foi e isi: “Ua tatou aoao e uiga i le agalelei o tagata.”

O Talatuu o Epikopo

Ata
Presiding Bishopric in 2012

O lona malamalamaaga i le agaalofa sa tele sona aafiaga ia te ia ina ua valaauina o ia i le 2012 o se Epikopo Pulefaamalumalu. I lena valaauga sa ia vaaia ai se vaega lautele o le Ekalesia lea e tilivaina fesoasoani o le uelefea ma tali atu i faalavelave faafuasei i le Au Paia o Aso e Gata Ai ma isi, faapea foi ma galuega alofa i fanau a le Tama Faalelagi i “nisi o nofoaga sili ona faigata, nisi o nofoaga sili ona matitiva, nisi o nofoaga sili ona pagatia i le salafa o le lalolagi.”3

O le matafaioi o le epikopo e i ai se tulaga taua mo Elder Stevenson. “Ina ua 12 ou tausaga, sa valaauina lou tama o se epikopo,” sa ia toe taua. “Sa toatele fafine ua maliliu o latou tane i le uarota, ma e masani ona ave au e lou tama pe a alu e auauna atu ia i latou. Na te fai mai ia te au e vaai kalone lapisi, faamama se mea i le fale, pe aumai ni au uo matou te saluina laulaau pe saluese le kiona. Pe a ma o ese, ou te lagonaina pea le lelei i totonu. O le asiasi atu i fafine ua oti a latou tane na fesoasoani ou te iloa ai lena vaega o mea e fai e epikopo e auauna atu ai i tagata taitoatasi. O epikopo o le Ekalesia o ni a’u totoa moni lava.”

O Se Folafolaga mai se Perofeta

I le Aso Lua ao lumanai le konafesi aoao ia Oketopa 2015, na maua ai e Epikopo Stevenson i lena taimi se valaauga o talosaga ai o ia e feiloai ma Peresitene Thomas S. Monson ma ona fesoasoani.

“O Peresitene Monson [na tuuina mai] se valaauga i le Korama a le Toasefululua ia te au. Sa ia fesili mai ia te au pe ou te taliaina. … Sa ou tali atu ioe. Ona … aapa mai lea ma le agalelei o Peresitene Monson ia te au, faamatala mai le valaauina o ia i le tele o tausaga ua mavae o se Aposetolo, … sa ia lagonaina foi le le agavaa. Sa ia faatonuina ma le toafilemu au, ‘Epikopo Stevenson, o le a faaagavaaina e le Alii i latou Na te valaauina.’ o nei upu malu a se perofeta ua avea ma se puna o le filemu [talu mai lena taimi].”4

O Elder Gary E. Stevenson o se tamalii moni lava e aunoa ma le faaoleole. I le avea ai ma se Aposetolo, e pei ona ia faia o se Epikopo Pulefaamalumalu ma o se Fitugafulu ma e pei ona ia faia i lona olaga atoa, o le a faaauau pea ona ia aapa atu i tagata matitiva ma e le tagolima. O le a ia mulimuli i le poloaiga a le mau ina ia “fesoasoani i e vaivai, sii i luga lima ua tautau i lalo, ma faamalosi tulivae ua vaivai” [MF&F 81:5]. O se valaauga luitauina, ae o se [valaauga] ua fetaui ma ia ona o lona loto malamalama.

Faamatalaga

  1. Gary E. Stevenson, “Lean Not unto Thine Own Understanding” (Brigham Young University devotional, Jan. 14, 2014), 2, 3, speeches.byu.edu.

  2. Gary E. Stevenson, “O Upumoni Manino ma Taua,” Liahona, Nov. 2015, 92.

  3. Gary E. Stevenson, press conference, Oct. 3, 2015.

  4. Gary E. Stevenson, “O Upumoni Manino ma Taua,” 91.