2016
ʻOku Mahuʻinga Mālie nai ʻa e Fakahinohinó
April 2016


Ngaahi manatú

ʻOku Mahuʻinga Mālie nai ʻa e Fakahinohinó?

Tokotaha naʻá ne faʻú, naʻe nofo ʻi Kololato, USA, naʻá ne mālōlō ʻi he taʻu kuoʻosí.

Naʻe fakapapauʻi mai kiate au ʻe ha fononga pasikala ʻa e fie maʻu ko ia ke vakaiʻi e mape folau ʻa e ʻEikí ki he moʻuí.

ʻĪmisi
bike riding through France

Naʻá ku kau ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ʻi ha fononga pasikala ʻi Falanisē mo hoku tokouá, tokoua ʻi he fonó, mo ʻene taʻahiné. Naʻe tufa mai kiate kimautolu ʻi he pongipongi kotoa pē ha fakahinohino fakaikiiki peesi ʻe tolu, kapau ʻe muimui pau ki ai, te ne taki kimautolu ki homau ikuʻanga he ʻaho ko iá. Lolotonga ʻemau ʻaka pasikala ʻi he ngaahi ngoue vainé, ʻe ala talamai ʻe he fakahinohinó ke mau “afe fute ʻe 165 (mita ʻe 50) fakatokelau, pea afe hema ʻo ʻalu ʻi ha fute ʻe 330 (mita ʻe 100).” Ko e taimi lahi, naʻe ʻomi ʻe he fakahinohinó ʻa e hingoa ʻo e ngaahi fakaʻilongá mo e ngaahi halá.

ʻI ha pongipongi ʻe taha, naʻa mau fononga pasikala atu ʻi ha hala fakaʻofoʻofa pea mau fakatokangaʻi vave hake ʻoku ʻikai tatau ʻemau fakahinohinó mo e feituʻu ne mau ʻi aí. ʻI he vave ʻo ʻemau heé, ne mau fakakaukau ai ke mau foki ki he feituʻu fakamuimui taha naʻa mau ʻiloʻi naʻa mau kei ʻi he hala totonú aí, ke sio pe te mau lava ʻo kumi e feituʻu ke mau ō ki aí.

ʻIkai ha toe veiveiua, ko e taimi pē ne mau aʻu atu ai ki aí, ne mau fakatokangaʻi ha kiʻi fakaʻilonga hala, ʻoku hā heʻemau fakahinohinó, naʻe ʻikai ke mau fakatokangaʻi. Tuai-e-kemo kuo hoko atu ʻemau fonongá, mo fakafehoanaki ʻemau fakalakalaká mo e ngaahi fakahinohinó, ʻa ia naʻe tonu ange ia.

Naʻe hoko ʻa e meʻá ni ko ha fakatātā naʻá ne tali ha fehuʻi fihi ne u maʻu: Ko e hā ka toe hē ai ha taha kuó ne ʻosi maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí? Naʻe mahino kiate au ko e taimi ko ia te tau afe hala ai (faiangahala) pe ʻikai muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, he ʻikai toe ʻuhinga leva e ngaahi fakahinohinó (folofola ʻa e ʻOtuá). He ʻikai toe fenāpasi leva ʻa e mapé mo e feituʻu ʻoku tau ʻi aí. Kapau ʻoku teʻeki ke mamaʻo ʻetau heé, te tau ala fakatokangaʻi ko hotau foʻui pea ʻoku fie maʻu ke tau foki (fakatomala) pe toe tukupā ke moʻui ʻo hangē ko ia kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá, ki he feituʻu ne tau ʻiloʻi naʻa tau muimui ai ʻi he hala totonú.

Ko e taimi ʻoku ʻikai fenāpasi ai ʻa e fakahinohinó mo e feituʻu ʻoku tau ʻi aí, he taimi lahi, ʻoku tau fehuʻia ʻa e ngaahi fakahinohinó. ʻOku ʻikai ke tau foki, ka ʻoku tau tukuakiʻi ʻa e fakahinohinó pea fakasītuʻaʻi kotoa kinautolu. Fakaʻosí, ʻoku tau hē ʻi he hili ʻo ʻetau tukuange ʻa e vīsone ʻo ʻetau taumuʻá, ʻo tau hē, mo ʻalu fano ʻi ha ngaahi hala ʻe ala ngali matamata lelei fakataimi ka he ʻikai ke tau aʻu ai ki he feituʻu ʻoku fie maʻu ke tau ō ki aí.

ʻOku tau maʻu e faingamālie ke ako e folofolá he ʻaho kotoa pē. Pea ʻi he māhina ʻe ono kotoa pē, ʻoku tau maʻu e faingamālie ke mamata ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí. ʻOku ʻikai ʻapē ko e ngaahi taimi ʻeni te tau lava ai ʻo vakaiʻi ai ʻetau mape folaú mo fakapapauʻi ʻoku tau ʻi he feituʻu ʻoku fie maʻu ke tau ʻi aí? Ko e taimi pē naʻá ku fanongo ai ki he konifelenisí, ʻi ha meʻa ʻe taha, naʻá ku ongoʻi, neongo ʻetau tōnounoú, te tau lava ʻo ʻilo ʻoku tau ʻi he hala totonú kapau ʻoku ʻuhinga mālie ʻa e ngaahi fakahinohinó kiate kitautolu.

Neongo ʻe ʻave kitautolu ʻe he muimui ki he ngaahi fakahinohino totonú ki ha ngaahi taumuʻa folau ʻi he moʻuí ni, ka ʻoku fakaʻatā ʻe he ako ʻo e folofolá mo e talangofua ki he faleʻi ʻa e kau palōfita moʻuí ke tau vakaiʻi hotau ʻalungá mo fakatonutonu kapau ʻoku fie maʻu, ka tau aʻu ki hotau ʻapi fakasilesitialé ʻi he ngataʻangá.