2015
Kabun̄ eo Erreeo
Eprōļ 2015


Kabun̄ eo Erreo

Jerbal in jipan̄—meļo̧kļo̧k kōj make, jipan̄ aikuj ko an ro jet, im leļo̧k mour ko ad n̄an jipan̄ er—āinwōt an waļo̧k aolep iien āinwōt juon rikaļooraņ Jisōs Kraist.

Pija
composite of different families

Kōmeļeļe jān Annie Henrie

Ilo Matu jepta 11 Rilo̧mo̧o̧r eo ej katakin kōj juon katak eaorōk kōn ta eo Ekar jab ba n̄an uwaake kajjitōk eo jen ro rikaļooraņ Jon Ripeptaij:

“A ke Jon ear ron̄ ilo kalbuuj jerbal ko an RI Kraist, ej jilkinļo̧k ro rū kaļoraņ,

“Im ba n̄an E,” Kwe Eo ej itok ke, ak kōmij pukot bar juon?

“Jisōs euwaak im ba n̄an er,” Kom̧win ilem kōnnaanōk Jon men ko kom̧ij ron̄jake im loi:

“Ro re pilo rej loļo̧kjeņ im ro re kūrro rej etetal, karreoik lōba ro, im ro rej jarron̄ron̄ rej ron̄ļo̧kjeņ, ro re mej rej jerkakpeje, im kwaļo̧k gospel n̄an ro ri jeramōl” (Matu 11:2–5).

Ijjeļo̧kin leļo̧k juon katak eo ekadu kōmeļeļeik bwe Ekar, ilo m̧ool, “E eo eaikuj itok,” Rilo̧mo̧o̧r ekar uwaak ilo wāween Ekar kōm̧m̧ane—Waanjon̄ok in jerbal in jipan̄ eo An.

Ilo Eprōl 2014 Kweilo̧k eo Eļap, Elder Richard G. Scott jen Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro eaar kakeememej kōj: “Em̧m̧an tata ad jerbal n̄an Jemedwōj Ilan̄ ilo im̧we eo ejim̧we im jerbal n̄an ro jet. Waanjon̄ok eo em̧m̧an tata eaar etetal ioon laļ in ej Rilo̧mo̧o̧r eo ad, Jisōs Kraist.”1

Jerbal in jipan̄ ejjab ļōmņak kōn e make—meļo̧kļo̧k kōj make, jipan̄ aikuj ko an ro jet, im leļo̧k mour ko ad n̄an jipan̄ er—āinwōt an waļo̧k aolep iien āinwōt juon rikaļooraņ Jisōs Kraist. Āinwōt an kar Kiin̄ Benjamin kwaļo̧k 100 iiō ko m̧okta jen ļotak eo an Rilo̧mo̧o̧r, “bwe eļan̄n̄e kom̧ij jerbal n̄an armej ro ami kom̧ij jerbal wōt n̄an ami Anij” (Mosaia 2:17).

Jemes ej kakeememej kōj bwe eaorōk ļo̧k menin “kabun̄ erreeo” ej waļo̧k ilo jerbal in jipan̄ eo ad n̄an ro jet ilo ad “loļo̧k riatajinemjen im kōrā e jako pāleir ilo aer jorrāān” (Jemes 1:27). “Kabun̄ erreo” eaorōk ļo̧k jen juon tōmak; ej kwaļo̧k wāween tōmak.

Iakwe Riito-itak ro M̧ōttam̧

Ilo lukwōn Juļae 1984, jet wiik alkin am̧ro kōrā eo pāleeō kar m̧are ilo Los Angeles California Temple, kōm̧ kar jibadōk ļo̧k Utah, ijo inaaj jino ekkatak eo aō im Carol enaaj kadedeļo̧k an jikuuļ. Eaar ettōr ilo wa eo juon im n̄a ilo wa eo juon. Kōn wa ko ruo, kom̧ kar ektaki aolep men ko m̧weium̧.

Emaron̄ jimettan an ettoļo̧k n̄an ijo kōmij jibadekļo̧k, Carol eaar kōjeer tok wa eo waan im jino laudin̄din̄ im m̧ōņōņō. Tōre in ekar raan ko m̧okta jen an lōn̄ cell phone im smartphone, texting im Twitter. Loe wāween laudin̄din̄ im m̧ōņōņō eo ilo turin mejān ilo wintō in wa eo waan, ikar jab maron̄ jeļā eļan̄n̄e enana an mour. Ekar ba ke emaron̄ ettōr wōt, ak ikar inepata kōn kōrā eo pāleeō.

Ke kōm̧ij tōpar ļo̧k jikin eo ilo Beaver, Utah, ebar kōjeer wa eo, im ikar maron̄ jeļā ke eaikuj in bōjrak. Ekar lukkuun nan̄inmej im jab maron̄ wōnm̧aanļo̧k. Ewōr ruo waam̧ robrak kōn nuknuk im menin letok ko jān m̧are eo, ak ekabūrom̧ōjm̧ōj bwe edik jāān ippam̧. Wōņāān juon ruum̧ ilo hotel eaar jabwe n̄an jāān ko am̧. Ikar jab jeļā ta eo n̄an kōm̧m̧ane.

Kom̧ro jim̧or jan̄in kar pād ilo Beaver, im jab lukkuun jeļā ta eo ij pukote, kōm̧ kar ettōr bajjōk m̧ae iaar lo juon baak. Kōm̧ kar jāār ļo̧k n̄an jikin baak eo im lo juon wōjke elōn̄ kallōr ie, ijo iaar erļo̧k juon ko̧o̧j bwe Carol en kakije.

Jejjo minit bar juon wa ej itok n̄an ijo ejjeļo̧k rej baak ie im baak iturin wa ko ruo waam̧. Juon kōrā, emaron̄ rūttoon wōt ro jinōm̧, eaar diwōj jen wa eo waan im kar kajjitōk eļan̄n̄e eaar wōr jabdewōt men im emaron̄ kar jipan̄ kake. Eaar kwaļo̧k bwe eaar kile kōm̧ ilo an ettōr tok im en̄jake ke eaikuj bōjrak tok. Ke kōm̧ij kōmeļeļeik jekjek eo am̧, eaar m̧ōkaj in ba ke kōm̧ in ļoor ļo̧k e n̄an m̧weo im̧ōn, ijo kōm̧ maron̄ kakije jon̄an wōt am̧ maron̄.

Ejjab etto kōm̧ kar pād ilo peet eo ebolel ilo juon ruum̧ ilo m̧weo im̧ōn. Ke kōm̧ij pād wōt, kōrā in ejouj eaar ba ke ewōr jet an jerbal eaikuj in kadedeļo̧k im bwe kōm̧ naaj make iaam̧ ilowaan jejjo awa ko. Eaar jiron̄ kōm̧ bwe n̄e kōm kwōle, kōm̧ ruwainene in kōm̧m̧an jabdewōt men kōm̧ maron̄ loe ilo jikin kōmat en, im bwe eļan̄n̄e kōm̧ naaj em̧akūt ālkin an ro̧o̧l tok, kōm̧in kiil kōjem̧ eo itum̧aan.

Ālkin am̧ kar kiki jidik, eaar em̧m̧an ļo̧k an Carol pād im kōm̧ kar etal wōt ilo iaļ eo am̧ ļo̧k ilo am jab etal n̄an jikin kōmat eo. Ke kōm̧ij em̧akūt, kōrā eo ejouj ejan̄in kar ro̧o̧l tok. Kōn āliklik eo am̧, kōm̧ kar jab likūt atōreej eo am̧ im kar jab leļok kam̧m̧ololol n̄an Risamaritan eo em̧m̧an, eo eaar bōjrak tok ilo iaļ eo an im kar kōpeļļo̧k m̧weo im̧ōn n̄an ruwamejet ro.

Ke ij kejōkļo̧kjeņ kōn en̄jake in, naan ko an Būreejtōn Thomas S. Monson, eo eaar keidi waanjon̄ok eo an Rilo̧mo̧o̧r n̄an “ilo̧k im kōm̧m̧an āinwōt” (lale Luke 10:37) āinwōt armej, eitok n̄an kōļmenļo̧kjeņ: “Jeban lukkuun iakwe Anij eļan̄n̄e jeban iakwe rito-itak ro m̧ōttad ilo iaļ in ilo mour in.”2

Jekdo̧o̧n ia jej lo “rito-itak ro”—m̧ōttad ilo iaļ ak ilo kapijuknen ko ad, ilo jikin ikkure ko ak ilo jikuuļ ko ad, ilo jikin jerbal ak ilo im̧ōn jar—ilo ad kappukōt, loe, im jerbal, enaaj ļapļo̧k ad erom̧ āinwōt Rilo̧mo̧o̧r, jeram̧m̧an im jerbal in naaj waļo̧k.

Kappukōt

Pija
drawing of woman praying

Kōmeļeļe jān Annie Henrie

Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) jen Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro:

“Ejjab āinwōt Rilo̧mo̧o̧r eo ad em̧m̧an, jeban en̄taan kōn jerawiwi ko an aolep armej! N̄an kakkobaba, jeban ineek aolep nan̄inmej ko an mour in, en̄taan ko im būrom̧ōj ko (lale Alma 7:11–12).

“Kōn menin, edik jon̄ok ko ilo kōj, ak āinwōt Jisōs kar kūr, ‘m̧ool jemaron̄ āinwōt [E]’ (3 Nipai 27:27).”3

Ilo ad kappukōt im erom̧ āinwōt E kōn bōro em̧ool n̄an kōjeram̧m̧an “rito-itak ro m̧ōttad,” jenaaj leļo̧k iien em̧m̧an n̄an meļo̧kļo̧k kōj make im lōn̄aj ro jet. Iien ko rem̧m̧an remaron̄ in jab jejjet, idajon̄jon̄e ikidelel eo ad em̧ool n̄an erom̧ eļap ļo̧k āinwōt M̧aajta eo, eo ej unjen men otemjej, Pinmuur eo An Eļap, ekar wōrtokjān im jejjet. “Mekarta,” E ekar ba, aiboojoj n̄an Jemān, E kar bōke im kar kadedeļo̧k kōbpopo eo n̄an ro nejin armej (lale D&C 19:19).

M̧ool ilo kappukōt n̄an erom ainwōt Rilo̧mo̧o̧r naaj kōm̧m̧an bwe jen lo ta eo jejjab maron̄ barāinwōt loe. Risamaria eo em̧m̧an ej iokļo̧k Jetōb eo n̄an uwaake juon im̧we im kepaakļo̧k ruwaimejet eo epād ilo aikuj.

Lale

Pija
drawing of three children with lantern

Kōmeļeļe jān Annie Henrie

N̄an loe kōn māj ko an jetōb ej n̄an lo men ko rej lukkuun m̧ool im n̄an kile aikuj ko jejjab maron̄ loi. Ilo būrabōļ an sip im kout ko, barāinwōt ro raar “jeram̧m̧an” ak ro kar “lia” kar kile Rilo̧mo̧o̧r eo ippān ro raar kwole, maro, kelwaan, ak ilo kalbuuj. Raar uwaak n̄an nōbar eo eaar ba, “N̄āāt eo kōm̧ ar lo eok?” (Lale Matu 25:34–44).

Ro wōt rekar loe ilo māj ko an jetōb, raar kile aikuj eo, kar jerbale im kar kōjeram̧m̧an ro raar en̄taan. Risamaria eo ekar kile aikuj eo ilo an loe kōn māj ko an jetōb.

M̧akūtkūt

Pija
drawing of older woman and young man

Kōmeļeļe jān Annie Henrie

Jemaron̄ lo aikuj ko ipeļaakid ak abwin leļo̧k, ba ke ta eo ewōr ippād ejabwe. Ilo ad kappukōt n̄an erom̧ em̧ool āinwōt E im ilo ad lo aikuj ko ippān rito-itak ro m̧ōttad kōn māj ko an jetōb, jej aikuj leke bwe Irooj emaron̄ jerbal ilo kōj, innām jej aikuj jerbal.

Deļo̧n̄ ilo tam̧peļ, Piter im Jon raar lo juon em̧m̧aan “kūrro jān lo̧jeen jinen” eo eaar kajjitōk ippāer kōn jipan̄ (lale Jerbal 3:1–3). Piter ewaak ilo juon waanjon̄ok im juon kūr n̄an kōj kajjojo:

“Ejjeļo̧k silver ak gold ippa, a men eo ewōr ippa, Ilo etan Jisōs, ri Nazeret, kwōn jutak im etal.

“Im ej jibwe anmooņōn im kajutak e” (Jerbal 3:6–7).

Jemaron̄ jerbal ilo ad joļo̧k ad iien im tōļan ko ad, jouj, ak kōm̧m̧an jerbal. Ilo ad kappukōt im loe, jenaaj likūt ilo jekjek ko im wāween ko ijo jemaron̄ jerbal im kōjeram̧m̧an. Jerbal āinwōt Risamaria eo em̧m̧an Ekar bōk ļo̧k kōm̧ n̄an m̧weo im̧ōn im letok n̄an kōm̧ ta eo ewōr ippān. Ilo m̧ool eaar ba, “Ij lewaj n̄an eok men eo ewōr ippa.” Ejjejet ta eo kōm̧ kar aikuji.

Būreejtōn Monson eaar kwaļo̧k ejja pedped in katak kein:

“Kajjojo iaad, ilo iaļen wabanban in, naaj ilo̧k make ļo̧k ilo Iaļen Jericho. Ta naaj en̄jake eo am̧? Ta eo naaj aō? Inaaj ke likjab n̄an kile wōn eo eaar wōtlo̧k ilubwilijin riko̧o̧t ro im raikuji jipan̄ eo aō? Kwonaaj ke?

“In ke juon eo ej lo eo ejorrāān im ron̄ an jan̄, aaet ilo turājet eo juon? Kwonaaj ke?

“Ak inaaj ke eo juon ej lo, eo ej ron̄ļo̧kjeņ, eo ej bōjrak, im eo ej jipan̄? Kwonaaj ke?

“Jisōs eo eaar letok naan in, ’Etal, im kōm̧m̧an āinwōt.’ N̄e jenaaj pokake naan in, enaaj peļļo̧k loļo̧kjeņ eo ad indeeo kōn juon lan̄lōn̄ ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin im jamin jako.”4

Ilo ad erom̧ eļap ļo̧k āinwōt Rilo̧mo̧o̧r ilo kappukōt, loe, im jerbal, jenaaj jeļā naan ko rem̧ool an Kiin̄ Benjamin: “Eļan̄n̄e kom̧ij jerbal n̄an armej ro ami kom̧ij jerbal wōt n̄an ami Anij” (Mosaia 2:17).

Kakeememej ko

  1. Richard G. Scott, “Iar Lewōj n̄an Kom̧ juon Waanjon̄ok,” Kweilo̧k eo Eļap, Eprōļ 2014, 18.

  2. Thomas S. Monson, “Iakwe—ej Pedped in Katak ko an Gospel,” Kweilo̧k eo Eļap, Eprōļ 2014, 52.

  3. Neal A. Maxwell, “Apply the Atoning Blood of Christ,” Ensign, No̧v. 1997, 22.

  4. Thomas S Monson, “Your Jericho Road,” Ensign, Māe 1977, 71.