2014
Sauniaina o Meaalofa mo Lou Aiga i le Lumanai
Ianuari 2014


Sauniaina o Meaalofa mo Lou Aiga i le Lumanai

Mai se lauga o se faigalotu, “Gifts of Love”, na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga i le aso 16 o Tesema, 1980. Mo le tusiga atoa i le gagana Peretania, asiasi i le speeches.byu.edu.

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

O le tausaga lenei, ia amata ona atiina ae ni meaalofa—meaalofa maoae—mo lou aiga i le lumanai.

Ata
A young man holding up a chain of paper dolls.

Ata na saunia e Cody Bell

E masani lava ona ou moemiti i le avea ai ma se tagata foai o meaalofa sili. Ou te vaai faalemafaufau i tagata o tatalaina a’u meaalofa ma faaali atu ma loimata o le olioli ma se ataata faapea o le foai atu, ae le na o le meaalofa, ua ootia ai o latou loto. Atonu sa e mauaina foi se miti faapena. Masalo o le toatele o outou ua avea ma ni tagata tomai faapitoa i le tuuina atu o ni meaalofa.

O loo i ai se mea e mafai ona e faia i le tausaga lenei e amata ai ona avea oe lava ia ma se tagata sili i le tuuina atu o ni meaalofa. O le mea moni, i le avea ai ma tagata aoga, e i ai ni ou avanoa faapitoa. E mafai ona e amata i le tuu o nisi meaalofa—meaalofa maoae—e totogi auauai mo lou aiga i le lumanai. Sei ou faamatala atu ia te oe e uiga ia i latou.

Pepa Tusitusi mo le Aoga

Ata
A pen lying on a handwritten letter.

E mafai ona e amata i lou potu i le taimi nei. O i ai se pepa aoga e lei uma i se mea i le faaputuga? (Ou te manatu o loo i ai ia faaputuga iina; ou te matea ou te iloa lou potu.) Atonu sa taina ma foliga mai ua saunia e tuuina atu i totonu. Aisea e popole atili i ai? Sa ou aoaoina le mafuaaga i le taimi o se vasega o mataupu faalelotu sa ou aoaoina i se tasi o taimi i le Kolisi o Ricks (ua avea nei ma Iunivesite o Polika Iaga–idaho) Sa ou aoao mai le vaega e 25 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. I lena vaega o loo faatonuina ai Ema Samita ina ia tuuina atu lona taimi e “tusitusi, ma le aoao tele” (fuaiupu e 8). Pe tusa o le tolu o laina nofoa i tua sa nofo ai se teineitiiti lanu enaena lona lauulu e manuminumi lona muaulu pe a ou uunaia le vasega ina ia filiga i le atiaeina o tomai tusitusi. Sa ia siiina i luga lona lima ma fai mai, “E le foliga talafeagai lena mea ia te au. E pau lava mea ou te tusiaina o ni tusi i lau fanau.” O lena mea na mafua ai le talieega i totonu o le vasega. Na o le tilotilo atu ia te ia na mafai ai ona ou vaai faalemafaufau i le toatele o tamaiti o siomiaina o ia, ma sa ou iloa foi ia tusi sa ia tusiaina. Atonu o le mamana o le tusitusi sa le afaina ia te ia.

Ona tu lea i luga o se alii talavou e latalata i le pito i tua. E le tautala soo i le afa tausaga; ou te le mautinoa lava pe sa i ai se taimi na ia tautala ai. Sa matua atu o ia nai lo isi tamaiti aoga, ma sa matamuli o ia. Sa ia fesili mai pe mafai ona ia tautala. Sa ia ta’u mai i se leo lemu i le avea ma se fitafita i Viatename. I se tasi aso, i le mea na ia manatu o le a avea ma se mea filemu, sa tuua ai lana fana ma savali atu i le isi itu o le latou lotoa ua tuiolo i le valaauga o le meli. I le taimi lava na maua ai le tusi i lona lima, sa ia faalogoina ai le iliina o le pu ma le alalaga ma le papa o fana o agai mai mai le fili ia na i luma atu. Sa ia toe taumafai atu i le mea o i ai lana fana, e faaaogaina ona lima e avea o ni auupega. Faatasi ma alii o e na sao mai, sa ia aveina atu i fafo le fili. Ona latou nonofo lea i lalo ma i latou na feola, faatasi ai ma nisi o e ua maliliu, ma tatala lana tusi. Sa aumai mai lona tina. Sa ia tusia faapea sa i ai sona aafiaga faaleagaga na faamautinoa atu ai ia te ia o le a ia ola e toe foi mai i le fale pe afai e amiotonu o ia. Na fai atu lemu le tamaitiiti i la’u vasega, “Sa avea lena tusi ma tusitusiga paia ia te au. Sa ou teuina”. Ma sa ia nofo i lalo.

Atonu o le a e maua se tamaitiiti i se aso, masalo o se atalii. E mafai ona e vaai i ona foliga? E mafai ona e vaai ia te ia i se mea, i se taimi, i se tulaga matautia o le olaga nei? E mafai ona e lagonaina le fefe i lona loto? Na pai atu ia te oe? Mata e te manao e foai atu saoloto? O a taulaga o le a oo mai e tusia ai se tusi o le a manao lou loto e auina atu? Amata le faataitaiga i lenei aoauli. Toe foi atu i lou potu ma tusi ma faitau ma toe tusi pea lava pea i lena pepa. O le a le foliga mai o se ositaulaga pe a outou vaai faalemafaufau i lena tamaitiiti, lagonaina o lona loto, ma mafaufau i tusi o le a ia manaomia i se aso.

Foiaina o Faafitauli o Matematika

Ata
Chalk board with chalk and eraser

Atonu o nisi o outou o le a leai se pepa o loo faatalitali mai mo oe. Atonu e avea o se tusi aoga ma se faafitauli o le matematika e natia mai ai. Sei ou faamatala atu ia te oe e uiga i se aso i lou lumanai. O le a maua se atalii talavou po o se afafine o le a faapea mai, “Ou te inoino i le aoga.” Pe a mavae ni faalogologo faaeteete, o le a iloa ai e le o le aoga po o matematika e le fiafia i ai o ia—ae o le lagona o le toilalo.

O le a sa’o ona e iloa o na lagona, ma o le a e ootia; o le a e manao e foai saoloto atu. O lea o le a tatalaina le anotusi ma faapea mai, “Sei o tatou vaai faatasi i se tasi o faafitauli.” Mafaufau i le tei o le a e lagonaina pe a e vaaia lena lava vaaalo e tasi o loo agai atu pea i le mulivai i le lua itula ma toe foi mai i le lima itula, ma o fesili o i ai lava pe o le a le saoasaoa o le tafe ma po o le a foi le mamao na malaga ai le vaa. Atonu e te manatu, “Ia, o le a ou tuuina atu se lagona lelei i lau fanau i le faaali atu ia i latou e le mafai foi ona ou faia le matematika. Sei ou tuuina atu ia te outou ni fautuaga: o le a latou vaaia lena mea o se meaalofa le lelei.

O loo i ai se meaalofa e sili atu ona lelei, ae o le a manaomia ai se taumafaiga i le taimi nei. O lo’u tama, a o tamaitiiti o ia, masalo sa ia foiaina le faafitauli o le vaaalo ma le tele o isi mea. O se vaega lena o le meafaigaluega na manaomia e ia e avea ai ma se saienisi lea o le a faia ai se eseesega i le kemisi. Ae na ia faia foi se eseesega ia te au. O lo matou potu malolo sa lei manaia lona foliga e pei o nisi. Na tasi le ituaiga o meaafale—nofoa—ma se mea teuteu o le puipui e tasi—se laupapa lanumeamata. Sa ou oo i le tausaga o le a oo i ai lau tama tama po o lau tama teine. Ou te lei fia iloa pe mafai ona ou galueaina le faafitauli o le matematika; sa ou faamaonia i lou tulaga faamalieina e le mafai ona ou faia. Ma o nisi o o’u faiaoga sa faamalieina faapea ua moni foi.

Ae sa lei faamalieina Tama. Sa ia manatu e mafai ona ou faia ai. O lea sa ma auauai ai i lena laupapa. E le mafai ona ou manatuaina le meaalofa na afifiina e lo’u tama ma tuuina mai ia te au. Ae ou te manatua le laupapa ma lona leo filemu. O ana aoaoga na sili atu nai lo le iloaina o le mea sa ou manaomia ma le tausiga. Na sili atu nai lo le naunau e tuuina atu lona taimi i lena taimi, po o le a lava le taua sa i ai. Na alu ai se taimi lea sa ia faaaluina muamua atu ina ua ia maua ni avanoa lea ua outou maua i le taimi nei. Talu ai ona sa ia faaaluina le taimi i lena taimi, ua mafai ona ma maua lena taimi i le laupapa ma ua mafai ona ia fesoasoani ia te au.

Ma talu ai sa ia tuuina mai lena mea ia te au, o loo ia te au se tamaitiiti ma te saofafai faatasi i lalo i le tasi le tausaga. Ma te aloina faatasi lena vaa i luga ma lalo. Ma sa tusia e lona faiaoga le “matua faaleleia” i luga o lana kata o le lipoti. Ae ou te fia tau atu le mea ua sili atu ona faaleleia: o lagona o se tama lelei e uiga ia te ia lava. E leai se mea o le a ou tuu i lalo o se laau Kerisimasi mo Stuart e afa le avanoa o le avea ai ma se oa taua faaleaiga nai lo lona faamaualuga o le ausiaina.

Aoaoina o Ata ma Musika

Ata
Preparing Gifts for Your Future Family, Jan. 2014 New Era

Masalo o loo i ai ni ata (po o ni musika?) tamaiti aoga o ataata. O latou mafaufau faapea, “Ia e mautinoa lava e le mafai ona faatalitonuina au o loo i ai se meaalofa o loo natia i lo’u tofiga e le o maea.” Ia tuu mai ia te au e taumafai. O le vaiaso ua tea, na ou alu ai i se mea na tupu o le faamamaluina o se alii talavou. Sa i ai se ata faasolosolo. Sa tape moli, ma sa ou iloaina ni leo se lua. O se tasi o se tamaitai pese lauiloa i le pito i tua, ma le isi, o le tagata faamatala, o le tama o le alii talavou.

Masalo na faaaluina e lona tama le tele o itula i le sauniaina o ata faasolo, tusiaina o ni upu lea na faateleina, ona faamaopoopoina lea o le musika ma upu ia sao le leo ma le taimi. O le a i ai sau tamaitiiti i se aso o le a faamamaluina i sea tulaga, ao vaavaai atu ona tausoga ma fafine ma tamaloloa o le latou aiga. Ma faatasi ai ma lou loto atoa, o le a e manao e ta’u atu ia te ia po o ai o ia ma le mea e mafai ona avea ai o ia. Pe e mafai ona e tuuina atu lena meaalofa i lena taimi e faalagolago lea pe e te lagona lona loto i le taimi nei ma ua ootia ma amata fausia ai tomai fatufatuai o le a e manaomiaina. Ma o le a sili atu lona taua nai lo lou moemiti i ai i le taimi nei, ou te folafola atu.

Salamo Nei

Ata
A young man waiting to talk to his Bishop.

O loo i ai lava se isi meaalofa atonu o nisi o outou o manao e tuuina atu lea e manaomia ai le amata tuuina atu vave. Sa ou vaaia ai i le amataina i se tasi taimi ao avea au ma epikopo. Sa saofai se alii talavou e faasaga mai i la’u kesi. Sa ia talanoa mai e uiga i mea sese na ia faia. Ma sa ia talanoa mai e uiga i ona manaoga i ni tamaiti na te ono maua i se aso ina ia i ai se tama e mafai ona faaaoga lona perisitua ma mafai ona latou faamau i ai e faavavau. Sa ia fai mai ua ia iloa le tau ma le tiga o le salamo lea atonu e tele. Ona ia fai mai lea o se mea o le a le galo lava ia te au: “Epikopo, ua ou toe foi mai. O le a ou faia soo se mea e manaomia. Ua ou toe foi mai.” Sa ia lagona le faanoanoa. Ma sa ia faatuatua ia Keriso. Ma sa faaaluina ai pea le tele o masina o taumafaiga tiga.

Ma o lea o loo i ai i se mea se aiga o loo avea ma ulu se tasi o umia ma le amiotonu le perisitua. Latou te maua le faamoemoega e faavavau ma le filemu i le lalolagi. Atonu o le a ia tuuina atu i lona aiga le tele o ituaiga o meaalofa ua afifiina feilafi, ae e leai se mea o na mea o le a sili ona taua nai lo le mea e tasi lea sa na amataina i se taimi ua leva ona tea i totonu o lou ofisa ma e lei muta lava le tuuina atu. Sa ia lagonaina i lena taimi ia manaoga o tamaiti ia na moemiti i ai, ma sa ia tuuina vave atu ma le saoloto. Sa ia ositaulagaina lona faamaualuga ma le paie ma lagona. Ou te mautinoa e le o toe foliga mai o se ositaulaga i le taimi nei.

Ua mafai ona ia tuuina atu lena meaalofa ona o se isi meaalofa lea na ia tuuina mai i se aso ua leva. Na tuuina mai e le Tama Lona Alo, ae na tuuina mai ia i tatou e Iesu Keriso le Togiola, o le meaalofa silisili lea o meaalofa uma ma foai uma. Na lagona e le Faaola i se isi itu le tiga ma faanoanoaga uma o le agasala lea o le a pau i luga o i tatou uma ma soo se tasi o le a ola ae (tagai i le Eperu 4:14–16).

Ou te molimau atu na foai atu saoloto ma le naunautai e Iesu le meaalofa, mo i tatou uma. Ma ou te tuuina atu se molimau faapea pe afai tou te taliaina lena meaalofa, lea na tuuina mai e ala i le taulaga le mafuatia, e aumaia le olioli i lē foai (tagai i le Luka 15:7).

“Ua maua fua e outou, ia outou foaifuaina atu” (Mataio 10:8). Ou te tatalo o le a tatou foai saoloto. Ou te tatalo o le a tatou ootia i lagona o isi, o le a tatou foai atu e aunoa ma ni lagona o le faamalosia po o le faamoemoega o le manuia, ma o le a tatou iloa o lena taulaga o le a suamalie ia i tatou pe a tatou faatauaina le olioli e aumai i loto o isi.

ATA NA PUEINA SAUNIA E ISTOCKPHOTO/THINKSTOCK MA WELDEN C. ANDERSEN