2012
Siaosi Alapati Samita: Sa Soifua e pei ona Ia Aoao Mai
Ianuari 2012


Siaosi Alapati Samita

Sa Soifua e pei ona Ia Aoao Mai

O aafiaga mai le soifuaga o Peresitene Siaosi Alapati Samita ua faaalia ai, e le gata ina talitonu o ia i le talalelei—ae sa soifua ai foi.

I le taufaaiuiuga o se aso pisi, sa saofai ai John A. Widtsoe i lona ofisa, “ua le lavā ina ua maea galuega o le aso.” Sa feagai o ia ma se faafitauli o le fefinauai, ma sa ia lagonaina le mamafatu o ona tiutetauave. “Sa ou vaivai,” o lana tala lea.

“O le taimi foi lea sa tuitui mai ai le faitotoa, ma savali mai i totonu Siaosi Alapati Samita. Fai mai o ia, ‘O lea o le a ou alu i le fale ua maea au galuega o le aso. Sa ou mafaufau ia te oe ma faafitauli e tatau ona e foia. Sa ou sau e faamafanafana atu ma faamanuia atu ia te oe.’

“… O le a le galo lava ia te au. Sa ma talanoa mo sina taimi; ona ma faamavae ai lea, ae alu i le fale. Sa faagaeetia lo’u loto. Ou te le’i toe vaivai.”

O le toe ta’ua ai o lenei aafiaga i le tele o tausaga mulimuli ane i le avea ai ma se sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na saunoa ai Elder Widtsoe (1872–1952): “O le soifuaga lena o Siaosi Alapati Samita. … Na ia ofoina mai lona lava taimi, o lona lava malosi.”1

O Siaosi Alapati Samita (1870–1951), o le na auauna atu o le Peresitene lona valu o le Ekalesia, mai le 1945 i le 1951, na talitonu afai e i ai moni sa tatou molimau o le talalelei a Iesu Keriso, o le a faaalia lea i o tatou olaga—ae maise lava i le ala tatou te taulimaina ai le tasi ma le isi. Sa ia aoao mai “O se olaga sa’o ma le tumau ai, o le molimau aupito malosi lena o le a mafai ona tatou tuuina atu i le moni o lenei galuega.”2

I le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Siaosi Alapati Samita, o le mataupu aoaoina a le au Perisitua Mekisateko ma le Aualofa mo le 2012, o loo faaalia mamana ai le molimau a Peresitene Samita—e ala i ana aoaoga ma e ala i tala mai lona soifuaga. O nisi nei o faataitaiga o nei tala ma aoaoga.

O Le Mana o le Agalelei

I se tasi aso vevela o le taumafanafana, sa fai ai e nisi o le aufaigaluega ni galuega lipea i le auala i fafo mai o le maota o Peresitene Samita. A o faateleina le galuega ma faasolo vevela atili le la, sa amata ona faaaoga e le aufaigaluega ni upu masoa ma le mataga. E le’i leva ae oo atu se tasi o tuaoi ma otegia le aufaigaluega ona o a latou gagana masoa, ma tau atu i ai o loo nofo latalata atu Siaosi Alapati Samita. Sa le’i ano i ai le aufaigaluega ma atili ai ona fai upu masoa.

O le taimi lea, sa i ai Peresitene Samita i totonu o lona umukuka e tapena se sioki vaitipolo. Sa ia aveina atu i fafo i se ipu mafolafola lautele ma ni ipuinu mataetae ma fai atu i le aufaigaluega, “Au uo e, ua matua vevela tele ma ua outou lelavava. O le a le mea tou te le mapu mai ai i lalo o o’u laau ia ma taumafa ai se vaimalu?”

I le lotomaulalo ma le agaga faafetai, sa taliaina ai e le aufaigaluega lana ofo, ma ina ua uma la latou malologa na taliaina ma le fiafia, sa latou faamaeaina loa la latou galuega i le faaaloalo ma le fifilemu.3

O aafiaga e pei o lenei e faaalia ai le talitonuga maumaututu o Siaosi Alapati Samita e faapea, e mafai ona “faafetaia’ia a tatou faafitauli i le agaga o le alofa ma le agalelei i tagata uma.”4 “E i ai i latou o le a faia ni mea sese,” na ia saunoa ai. “Ua i ai nisi o i tatou ua se ese, ae o i latou o fanau a lo tatou Alii ma e alofa o ia ia i latou. Ua Ia tuuina mai ia te oe ma au le aia tatau e o atu ai ia i latou i le agalelei ma le alofa ma le onosai ma se manao ia faamanuia, saili ia toe aumaia i latou mai a latou mea sese o loo latou faia. E le o sa’u aia le faamasino. … Peitai, o lo’u avanoa, pe afai ou te vaai ua latou faia mea sese, pe afai e mafai, ona toe faaliliu mai i latou i le ala e tau atu i le ola e faavavau i le malo Selesitila.”5

“Oka se olioli, oka se mafanafana, oka se faamalieina e mafai ona faaopoopo i olaga o o tatou tuaoi ma uo e ala i le agalelei. Ta fia manao e tusi faamatamatatetele lena upu ma faaagiagia i le ea. O le agalelei o le mana ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e tatala ai loto maaa ma faamalie ai agaga faamaualuga.”6

Faasoaina atu o le Talalelei

Na manatu Peresitene Samita o le faasoaina atu o le talalelei ia “agalelei a’ia’i.”7 Sa ia taliaina ma olioli i mea lelei sa ia maua i nisi o ekalesia, ae sa ia iloaina o le talalelei toefuataiina o loo i ai se mea tulaga ese ma taua e ofoina atu i tagata.

I se tasi taimi a o auauna atu o se peresitene o le misiona, sa fai atu se tagata ia te ia, “Ia, mai mea uma e mafai ona ou aoaoina, e tutusa lava le lelei o la outou ekalesia e pei foi o isi ekalesia.”

“Sa ou manatu ai faapea lava ia o se tala lelei lea ua fai mai,” o le saunoaga lea a Peresitene Samita. “Ae sa ou fai atu ia te ia: ‘Afai e leai se taua tele o le Ekalesia lea ou te sui ai i le fanau a tagata nai lo se isi ekalesia, o lona uiga ua sese a’u i lo’u tiute o loo fai nei.’”8

O se tasi o mafuaaga e matuai taua ai la tatou savali, na aoao mai ai Peresitene Samita, o le mea moni e faapea “o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua na o i latou na o loo tauaveina le pule a lo tatou Tama Faalelagi e faatautaia ai sauniga o le Talalelei. Ua manaomia i tatou e le lalolagi.”9

Ona o lenei mea, sa finagalo ai Peresitene Samita ia lagona e le Au Paia o Aso e Gata Ai “se manao o’oo’o ma le naunautai e faasoa atu i fanau uma a lo tatou Tama ia mea lelei ua ia faaee mai ma le agalelei i o tatou luga.”10

Fai mai a ia, “Ou te manatu o nisi taimi e le lava lo tatou lagonaina o le taua o [le talalelei], tatou te le o aoaoina atu ma le faamaoni a’ia’i o loo manaomia.”11

Sa matauina e se uo lelei le auala na faataitai ai e Peresitene Samita le “manao naunautai” i le faasoaina atu o le talalelei: “E tele ni taimi sa ou maua ai le avanoa e faimalaga ai i le nofoaafi ma Peresitene Samita. O taimi taitasi sa ou matauina ai e alu lelei loa le malaga a le nofoaafi, ona tago loa lea i nai tamai tusi o le talalelei mai lana ato, tuu i lana taga, ona agai atu loa lea i le pasese, ona ou faalogo atu ai lea i se taimi puupuu o faamatala le tala o le faavaeina o le Ekalesia e le Perofeta o Iosefa Samita pe faamatala le malaga umi a le Au Paia mai Navu ma o latou tofotofoga ma faigata, a o laasia mai laufanua valevalenoa o Iuta, pe faamatala foi ni mataupu faavae o le talalelei i sana uo fou. Ona sosoo mai ai lea o lea talanoaga ma lea talanoaga ma se tasi o le pasese pe a uma se isi, seia iu lava ina taunuu le malaga. I le taimi atoa na ou mafuta ai ia Peresitene Samita, lea e silia ma le fasefulu tausaga, sa ou aoaoina ai po o fea lava e alu i ai o ia, e muamua lava, o ia o se faifeautalai mo le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”12

Aoaoina o a Tatou Fanau

Sa tauaveina ma le faamaoni e Siaosi Alapati Samita ma lona faletua o Lusi, le tiute paia o le “tausi o a [laua] fanau i le malamalama ma le upumoni” (MF&F 93:40). Sa faamatala e lo la afafine o Edith se tasi taimi na faaaoga ai e lona tama se avanoa e aoao mai ai. Sa alu atu i se taavale laupasese i le latou fale mai se aoga piano, ma sa le aveina e le avetaavale lona pasese. “Sa pasi loa o ia mai ia te a’u,” sa ia faamatala ai, “ma sa ou taunuu i le mea ou te alu i ai o la lava e uu la’u tupe i lo’u lima, ma o le mea moni na ou fiafia ua ou tietie fua.

“… Sa ou tamoe fiafia atu i lo’u Tama ma ta’u atu i ai lo’u laki. Sa faalogologo mai o ia ma le onosai i la’u tala. Sa amata ona ou mafaufau ua matua manuia lava a’u. …

“Ina ua uma la’u tala, sa fai mai Tama, ‘Ae, talofa e isi o’u afafine, tusa pe le iloa e le avetaavale lena mea, ua e iloa ma ou iloa ma iloa foi e le Tama Faalelagi. O lea, e toatolu lava i tatou e tatau ona faamalieina i le vaai ua e totogia atoa le tau o le mea na e maua.’”

Sa toe alu Edith i le tulimanu o le auala ma totogi lona pasese. Sa ia faamatala mai mulimuli ane, “Ou te matuai faafetai mo se Tama sa lava lona atamai e faasino mai ai lo’u sese, aua ana faapea e faagalogalo, semanu ua ou manatu sa ia faamaonia.”13

Sa aoaoina e Peresitene Samita tagata o le Ekalesia e faapea, o le alofa ua i ai le mana e musuia ai fanau e ola amiotonu: “Aoao a outou fanau e tausi le tulafono o le amio mama. Siomia i latou e lima o lo outou alofa, ina ia leai so latou manao e faatino faaosoosoga i mea leaga o loo siomia ai i latou i itu uma.”14

“O lo tatou tiute—e tatau ona ou fai atu o lo tatou avanoa ma lo tatou tiute le ave ia lava se taimi e siosiomia ai a tatou fanau i ni malupuipuiga ma ia matua alolofa ia i latou, ina ia tatou maua ai lo latou alofa o le a latou fiafia ai e faalogo mai i a tatou fautuaga ma apoapoaiga.”15

Aiga e Faavavau

Sa faaipoipoina Siaosi Alapati ma Lusi Samita i le pe tusa ma le 40 tausaga, ae amata loa ona tauivi mo se taimi umi ia Lusi ma le faaletonu o lona soifua maloloina. E ui ina sa popole o ia mo [Lusi] ma taumafai e faamafanafana o ia i le tele na ia mafai ai, ae o tiute o Peresitene Samita o se Pulega Aoao sa masani ona manaomia ai lona aluese mai le aiga. I se tasi aso ina ua maea le saunoaga a Peresitene Samita i le falelauasiga, sa tuuina atu e se tasi ia te ia se laupepa o ta’u atu ai, ia toe foi loa lava i le fale. Sa ia tusia mulimuli ane i lana api o talaaga:

“Sa ou tuua loa lava le falesa peitai, sa manavaina e si o’u toalua Faapelepele lana toe manava ae ou te lei taunuu mai i le fale. Sa tuua e ia lenei olaga a’o ou lauga i le falelauasiga. Ua matuai tuulafoaiina lava a’u e aunoa ma se fesoasoani tuuto ma o le a ou matua misia lava o ia.”

“E ui ina faanoanoa tele lo matou aiga,” na ia tusia, “na faamafanafanaina i matou i le mautinoa o le a i ai se toetuufaatasiga ma le tina, pe afai e tumau lo matou faamaoni. … E ese le agalelei o le Alii ma sa Ia aveesea lagona uma o le oti, lea ou te matua faafetai ai lava.”16

Na maua mai e Peresitene Samita le malosi ma le mafanafana mai lana molimau i le ata o le faaolataga, ma sauniga o le malumalu e faamau ai aiga e faavavau. Sa ia aoao mai:

“O le mautinoa e faapea e faaauau lava i le lagi a tatou sootaga o loo fai iinei o ni matua ma fanau, o ni tane ma ava, ma o le amataga lenei o se malo sili ma le mamalu sa fuafua e lo tatou Tama o le a fai mo tatou tofi i le isi itu, e faatumulia ai i tatou i le faamoemoe ma le olioli.

“Afai tatou te mafaufau, e pei ona manatu ai le toatele, ua maliu lo’u toalua faapelepele, ma ua maliliu foi o’u matua pele, ma ua mou atu e faavavau mai lo’u olaga ma o le a ou le toe vaai lava i ai, ona aveesea ai lea o se tasi o o’u fiafiaga aupito sili o le olaga: o le mafaufau e toe feiloai ma i latou, ma latou faafeiloai mai ma lo latou naunau alofa, ma faafetai atu ia i latou mai le ta’ele o se loto faafetai mo mea uma sa latou faia mo au.”17

“A oo ina tatou iloaina o le oti ua na o se tasi o laasaga e ui ai fanau a le Atua mo le faavavau, ma e tusa ai ma lana fuafuaga, o le a aveesea ai le tiga o le oti ma tatou vaavaai atu ai i le moni o le ola e faavavau. E toatele aiga ua faatofa atu mo se taimi lē tumau ia i latou e alolofa i ai. A tulai mai le maliu, e faapopole ai i tatou pe afai tatou te faatagaina, ona oo mai ai lea o le faanoanoa tele i o tatou olaga. Ae afai e mafai ona matala o tatou mata faaleagaga ma mafai ona tatou vaai, ou te talitonu o le a faamafanafanaina i tatou i le mea o le a tatou vaai i ai. E lei tuua i tatou e le Alii e aunoa ma se faamoemoe. Nai lo lena, ua ia tuuina mai ia i tatou faamautinoaga uma o le fiafia e faavavau, pe afai tatou te taliaina lana fautuaga ma le apoapoaiga a o i ai i lenei olaga faitino.

“E le o se miti faivavale lenei. O mea moni ia.”18

Alofa ma le Auauna Atu

O Peresitene Samita atonu sa sili ona lauiloa mo le alofa sa ia faaalia i isi. Sa talitonu o ia o le alofa e tatau ona avea ma ute o le talalelei. Sa ia ta’u atu i le Au Paia, “Afai e lei totoina e le talalelei a Iesu Keriso lena lagona o le alofa i o outou loto mo o outou uso a tagata, e pei ona tuuina atu ia te outou, ona ou fia fai atu lea, tou te le’i olioli lava i le faataunuuga atoatoa o lena meaalofa ofoofogia na oo mai i le lalolagi ina ua faatulagaina lenei Ekalesia.”19

I le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, sa faamanuiaina ai e Peresitene Samita ia olaga o le faitau afe o tagata e ala i taumafaiga faauelefea i le lalolagi atoa ma isi taumafaiga. E ui i lea, sa ia maua lava le taimi e faatino ai auaunaga laiti, ma sili atu ona patino. Sa tusia e se tasi o ana uo, o Elder Richard L. Evans (1906–71) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “E le o se mea fou le vaaia o ia, a o lei amataina pe i le mae’a ai foi o galuega i le ofisa, o savali atu i faapaologa o maota gasegase, e asiasi atu i lea potu ma lea potu, e faamanuia, e faamalosiau, ma faafiafia atu, ma o lona tu faafuase’i atu i na nofoaga e matua talisapaia ma le lotofaafetai le mafanafana ma le faamalosiau o lona susū atu. … O lona uiga masani o le alu atu i soo se mea na te lagonaina e mafai ona ia tuuina atu ai le fesoasoani ma le faamalosiauga.”20

Sa faasoa mai e Peresitene Thomas S. Monson le faataitaiga lenei o le alofa o Peresitene Samita: “I se tasi taeao malulu, sa la’ueseina ai e le au faamama auala [i le Aai o Sate Leki] ni poloka aisa tetele mai alavai. Sa fesoasoani le au leipa le tumau o e sa matua manaomia lava ni galuega, i le aufaigaluega masani. Sa i ai se tasi sa na o sona ofu mafanafana manifinifi sa fai, ma sa mafatia i le malulu. Sa tu atu se alii fuaitino lelei, ma lana soesa ua tafi lelei, i le aufaigaluega ma fesili atu i lea alii, ‘E te manaomia nisi ofu mafanafana nai lo lena mitiafu i se taeao faapenei. O fea lou ofutele?’ Sa tali atu le tagata e leai sona ofutele. Ona tatala lea e le alii na malaga ane lona lava ofutele, ma tuu atu i le tamaloa ma faapea atu, ‘O lou ofutele lea. E mamafa ma o le a e mafanafana ai. Ou te faigaluega i le isi ituala.’ O le auala o le Malumalu i Saute. O le Samaria agalelei na savali atu i le Maota o le Pulega a le Ekalesia i lana galuega o aso taitasi, ma ua aunoa ma lona ofutele, o Peresitene Siaosi Alapati Samita O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O lana faatinoga o le agalelei limafoai na faaalia ai lona loto alofa. O ia moni lava o le leoleo o lona uso.”21

O Faamatalaga o le Olaga i Aso Taitasi

Pe o le faasoaina atu o lona talitonuga i uso a pasese i le nofoaafi, pe o le tuuina atu i se tagata maalili e faigaluega i le auala o lona ofutele, e masani lava ona tuuina atu e Peresitene Siaosi Alapati Samita lana molimau e ala i ana gaoioiga faapea ma ana aoaoga. O se autu lauiloa ua soo ai le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Siaosi Alapati Samita e faapea, o le talalelei a Iesu Keriso e tatau ona i ai se aafiaga mamana i o tatou olaga.

E pei ona ta’ua e se tasi o tagata matau e uiga ia Peresitene Samita: “O lana tapuaiga e le o se aoaoga faavae e teu faamalulu. E le o se taumatematega. E sili atu lona uiga ia te ia nai lo na o se fuafuaga matagofie e faamemelo i ai. E sili atu i le na o se filosofia o le olaga. I se tasi o ona manatu i mea e ao ona faatino, o le tapuaiga o le agaga lea e ola ai se tagata, lea na te faia ai ni mea, pe tau lava o le fai atu o se upu alofa po o le avatu o se ipu vai malulu. E tatau lava ona faaalia lana tapuaiga i ana galuega. E tatau lava ona faaauau atu i auiliiliga o le olaga i aso taitasi.”22

Peresitene J. Reuben Clark Jr. (1871–1961), na aoteleina e se tasi o ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili, le soifuaga o Peresitene Samita i upu nei: “O ia o se tasi o nai tagata toalaiti e mafai ona e faapea atu, sa soifua o ia e pei ona sa ia aoao mai.”23

Faamatalaga

  1. John A. Widtsoe, i le Conference Report, Ape. 1951, 99; tagai foi i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Siaosi Alapati Samita (2011), xlii–.

  2. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 9.

  3. Tagai i le Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 229.

  4. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 229.

  5. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 233.

  6. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 234.

  7. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 127.

  8. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 156.

  9. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 128.

  10. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 132.

  11. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 154.

  12. Preston Nibley, i le Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 125.

  13. Tagai i le Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 241.

  14. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 246.

  15. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 234.

  16. Tagai i le Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, xxix.

  17. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 85–86.

  18. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 79–.

  19. Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 14–15.

  20. Richard L. Evans, i le Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 11–13.

  21. Thomas S. Monson, i le Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 13.

  22. Bryant S. Hinckley, i le Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 2–3.

  23. J. Reuben Clark Jr., i le Aoaoga: Siaosi Alapati Samita, 3.

Ata o John Hafen, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia

O loo faaali atu e Peresitene Samita le Tusi a Mamona ia Many Turquoises (agavale) ma Manuelito Begay.

Agavale: atapue mai le faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia

Luga: Peresitene Samita ma lona atalii o Siaosi Alapati Samita le Itiiti. Luga ae: O se lomiga o le mekasini o le Time i le 1947 lea na faaalia ai se tusiga e uiga ia Peresitene Samita ma le Ekalesia.

Agavale: atapue o Peresitene Samita ma lona atalii mai le faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia