2010
Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí mo e ʻApí
Siulai 2010


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí mo e ʻApí

Ako ʻa e fakamatala ko ʻení, peá ka feʻunga, peá ke aleaʻi ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamālohia ʻa e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko e konga longomoʻui ia hoʻo moʻui fakafoʻituituí.

Mei he Folofolá: Sēnesi 18:19; Mōsaia 4:15; T&F 93:40; Mōsese 6:55–58

Fakamālohia ʻi he Faingamālie Kotoa Pē

“ ʻOku kehekehe pē hotau tūkunga fakafāmilí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fāmili ʻoku ʻi ʻapi ʻa e faʻeé, tamaí pea mo e fānaú. ʻOku ʻi ai ha ongo meʻa mali ia ʻoku ʻikai kei ʻi ʻapi ʻa e fānaú. ʻOku tokolahi ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku teʻeki ai mali pea ko ha niʻihi ʻoku nau tauhi tokotaha pē ʻenau fānaú. ʻOku uitou ha niʻihi ʻo nofo toko taha pē.

“Neongo pē ʻoku fēfē hotau fāmilí, ʻe lava ke tau ngāue ke fakamālohia hotau fāmili pē ʻotautolú pe tokoni ki hono fakamālohia ʻo e niʻihi kehé.

“[ʻI ha taimi ʻe taha] ne u nofo ai ʻi he ʻapi ʻo e tama ʻa hoku tokouá mo hono fāmili. Kimuʻa pea ō ʻa e fānaú he efiafi ko iá ʻo mohé, naʻa mau fai ha kiʻi efiafi fakafāmili mo vahevahe ha kiʻi talanoa mei he folofolá. Naʻe fakamatala ʻenau tamaí ʻo kau ki he fāmili ʻo Līhaí pea mo e founga naʻá ne akoʻi ʻaki ʻene fānaú ke nau pikimaʻu ki he vaʻa ukameá, ʻa ia ko e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE hanga ʻe he pikitai ki he vaʻa ukameá ʻo maluʻi mo tataki kinautolu ki he fiefiá mo e nēkeneká. Kapau te nau tukuange ʻa e vaʻa ukameá, te nau ala melemo ʻi he vaitafe ʻulí.

“Ke fakatātaaʻi ʻeni ki he fānaú, naʻe hoko leva ʻenau faʻeé ko e ʻvaʻa ukameá’ pea naʻe pau ke nau piki maʻu ki ai, pea fakatātaaʻi ʻe heʻenau tamaí ʻa e tēvoló, ʻo ne feinga ke fusi atu ʻa e fānaú mei heʻenau nofo malu mo fiefiá. Naʻe manako e fānaú ʻi he kiʻi talanoá mo e mahuʻinga ko ia ke piki maʻu ki he vaʻa ukameá. Hili e talanoa mei he folofolá, naʻe taimi ke fai e lotu fakafāmilí. …

“ ʻE fakamālohia e ngaahi fāmilí ʻe he folofolá, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea mo e lotu fakafāmilí. ʻOku fie maʻu ke tau fakaʻaongaʻi e faingamālie kotoa pē ke fakamālohia ai e ngaahi fāmilí mo fepoupouaki ke tau nofo pē ʻi he hala totonú.”1

Barbara Thompson, tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá.

Ko e Hā ha Meʻa te Tau Lava ʻo Faí?

  1. Ko e hā ha ngaahi fakakaukau ki hono fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí mo e ʻapí, te ke lava ke vahevahe mo e houʻeiki fafiné? ʻI hoʻo fakalaulauloto ki honau ngaahi tūkunga fakatāutahá, ʻe lava ke ʻoatu ʻe he Laumālié ha ngaahi fakakaukau ki ho ʻatamaí.

  2. Ko e hā ha ngaahi meʻa mahuʻinga te ke lava ʻo liliu ʻi he māhiná ni ke fakamālohia lelei ange ai ho fāmilí mo e ʻapí?

Mei Hotau Hisitōliá

Talu mei he kamataʻangá mo e ʻi ai ha fekau ki he Fineʻofá ke nau fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí mo e ʻapí. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e houʻeiki fafiné ʻi ha fuofua fakataha ʻa e Fineʻofá ʻo pehē, “ ʻI hoʻomou foki ki ʻapí, ʻoua naʻa mou teitei fai ha lea ʻita pe taʻe ʻofa ki homou husepānití, kae tuku ke fakakalauni ʻe he angaʻofá mo e ʻofa faka-Kalaisí hoʻomou ngaahi ngāué ʻo fai atu mei heni.”2

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he 1914 ki he houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá, “Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha mūnoa pe siʻisiʻi ai ʻa e mahinó fekauʻaki mo e fāmilí, … ʻoku ʻi ai ʻa e houalotú ni pe ʻoku ofi ai, pea makatuʻunga mei he ngaahi fakakoloa mo e ngaahi fakahinohino fakalaumālie ʻoku maʻu ʻe he houalotú ni, ʻoku nau mateuteu ai ke nau fai ha fakahinohino ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fatongia mahuʻinga ko iá.”3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Barbara Thompson, “ ʻOku Feʻunga Hono Toʻukupú,” Liahona, Mē 2009, 84.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 559

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 217.

Faitaaʻi ʻe Robert Casey