2010
Taki Au, Fakahinohinoʻi Au
Siulai 2010


Taki Au, Fakahinohinoʻi Au

“Te nau faʻa fakangaloʻi, ka ʻe ʻikai te u fakangaloʻi koe” (1 Nīfai 21:15).

ʻI hoku taʻu 10, ne hiki hoku fāmilí mei Tenimaʻake ki Kānata. Ne taimi nounou pē ʻemau nofo aí kuo fakaafeʻi au mo hoku tuongaʻane taʻu 12 ko Polú ʻe ha ongo tautehina fefine ne na nofo mei he kauhala ʻe tahá, ke mau ʻeva pasi mo kinaua ʻo mamata ʻi he loto koló.

Naʻá ku fiefia mo Polu ke ma ō. Naʻe ʻikai fuʻu fakapapauʻi heʻema faʻeé ʻa e fakakaukaú ni, ka naʻe faifai pē pea loto ki ai. Ne ʻoange leva ʻe he fineʻeikí ki he ongo tamaiki fefiné ha paʻanga ko ʻema totongi pasi. Naʻá ne kole ange ke na tokangaʻi kimaua he naʻe teʻeki ai ke ma lea faka-Pilitānia mo hoku tuongaʻané. Naʻe palōmesi ange leva ʻa e ongo tamaiki fefiné te na tokangaʻi lelei kimaua.

Ne mau heka kotoa ki he pasí ʻo kamata ʻemau fonongá. Hili ha taimi siʻi kuo tuʻu ʻa e pasí, pea kamo mai leva ʻa e ongo tamaiki fefiné ke mau hifo. Ne ma muimui pē ʻiate kinaua ʻi he kamata ke mau lue takai holo ʻi he loto koló.

Kae fakafokifā pē kuo kamata lele ʻa e ongo tamaikí ia ki ha ongo feituʻu kehekehe! Naʻá ma feinga ke muimui atu, ka naʻá na pulia kinaua ʻi ha ongo tuliki naʻe ʻikai ke ma ʻilo. ʻI he kamataʻangá ne ma pehē ko haʻana fakakata pē pea ʻe vave pē haʻana foki mai. Ka ne kiʻi fuofuoloa peá ma ʻilo kuó ma hē pea kuo liʻaki kimaua.

Ne u ʻeke kia Paula, “Te ta ʻeke ki ha taha ke ne fakahinohino mai e halá?”

Ne u tali ange, “ ʻOku ʻikai ke ta lava ʻo lea faka-Pilitānia, pea ʻoku ʻikai ke ta ʻilo hotau tuʻasilá.”

Naʻá ku fokotuʻu ange leva mo tuhu ki ha kiʻi feituʻu faiʻanga telefoni ofi mai, “Ta telefoni ki heʻeta Faʻeé.”

Naʻe pehē mai leva ʻa Polu ia, “ ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻata paʻanga, pea ʻoku ʻikai ke ta ʻilo hotau fika telefoní.”

Naʻá ku kamata leva ke tangi. Ka ne puke atu au ʻe Polu ʻi hoku umá. “Fiemālie pē ʻEni-Meti. Ta fai ha lotu.”

Ne ma punou leva ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke ne tokoniʻi kimaua ke ma ʻio ʻa e hala ki ʻapí.

ʻI he hili ʻo e lotú ne tuhu leva ʻa Polu ki he halá. Talamai leva ʻe ia, “ ʻOku ou ongoʻi ʻoku fie maʻu ke ta fou ki hē.”

Naʻá ku toe kamata ke tangi. ʻOku anga fēfē haʻane ʻilo e hala ke ma ō aí?

Ne toe fakanaʻanaʻa au ʻe Polu. Naʻá ne pehē mai leva, “ ʻOku fie maʻu ke ke maʻu ha tui ʻe tataki kitaua.”

Ko e taimi naʻá ne lea ʻaki ai ʻení, ne haʻu kiate au ha ongoʻi nonga. Naʻá ku fakakaukau ʻoku fie maʻu ke u tui pea tuku ki hoku tuongaʻané ke ne tataki au.

Hili haʻama lue lōloa, ne ma aʻu mai ki ha kiʻi anovai. Naʻe ʻeke mai leva ʻe Polu, “ ʻOkú ke manatuʻi ʻa e kiʻi anovai ko ʻení? Naʻa tau lele mai heni ʻi heʻetau omi mei he malaʻevakapuná ki hotau ʻapi foʻoú!”

Naʻá ku kiʻi ongoʻi fiemālie ange ʻi heʻeku fanongo ki he fiefia hono leʻó. Naʻá ma tangutu leva he kiʻi veʻe anovaí ʻo toe fai haʻama lotu.

Fakafokifā pē kuo sio mamaʻo atu ʻa Polu. Naʻá ne kaila leva ʻo pehē, “ ʻOkú ke sio ki hē?” Naʻe tuʻu leva ia ʻo kamata lele, peá u puna mo au ki ʻolunga ʻo muimui atu ki ai.

Naʻá ku kaila atu ki ai, “Ko e hā e meʻa ʻokú ke sio ki aí?”

“Ko e fakaʻilonga ʻo e falefō ofi ki hotau ʻapí!”

Ne ma muimui ʻi he fakaʻilongá ʻo aʻu ki homau halá, pea naʻe ʻikai hano taimi kuó ma sio ki heʻema faʻeé ʻoku tuʻu ʻi he tuʻafalé. Ne ma lele leva ki ai ʻo fāʻofua kiate ia.

ʻI he taimi ne mau hū ai ki falé, ne pehē mai leva ʻa e fineʻeikí, “Ko e taimi naʻá ku sio ai ki he foki mai ʻa e ongo tamaiki fefiné, ne u ʻalu ke ʻeke ange pe ko fē kimoua. Naʻe ʻikai angalelei ʻena faʻeé. Naʻá ne talamai ko e kau muli kitautolu pea ʻoku totonu ke tau foki ki he feituʻu ne tau omi mei aí.”

Naʻe kuku atu leva kimaua fakatouʻosi ʻe he fineʻeikí. “ ʻOku ou fie maʻu ke mo ʻilo ʻoku ʻikai fakakaukau pehē ʻa e taha kotoa pē he feituʻú ni. Te tau feʻiloaki mo ha kakai tokolahi te nau talitali lelei kitautolu pea te nau hoko ko hatau ngaahi kaumeʻa. Naʻe liʻaki kimoua ʻe he ongo tamaiki fefiné he ʻahó ni, ka ʻoku ou fiefia ne mo manatuʻi he ʻikai teitei liʻaki kimoua ʻe he Tamai Hēvaní.”

Ne mau tūʻulutui leva ʻo fakafetaʻi ki he Tamai Hēvaní ʻi hono tataki lelei mai kimaua ki ʻapí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Sam Lawlor; taá © Busath Photography