2010
Ko e Ngaahi Meʻá ʻo Hangē ko Honau Angamoʻoní
Sune 2010


Ko e Ngaahi Meʻá ʻo Hangē ko Honau Anga moʻoní

Mei ha lea ʻi ha faeasaiti ʻa e Polokalama Ako ʻa e Siasí ne fakahoko ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi—ʻAtahoó he ʻaho 3 ʻo Mē 2009.

ʻOku ou fakaongo atu ha leʻo fakaeʻaposetolo ʻo e fakatokangá fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa vela, fakafulutāmakia, fakamoʻulaloa, mo fakapōpula ʻoku ala hoko ʻi he faʻahinga fetuʻutaki fakaʻinitaneti (cyberspace) mo e ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻo ne uesia ai hotau ngaahi laumālié.

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

ʻI heʻeku hanganaki atu mo teuteu ki he faingamālié ni ke tau ako fakataha aí, ʻoku toe mahino ange kiate au ʻa e ngaahi ongo mālohi ne maʻu ʻe Sēkope ko e tehina ʻo Nīfaí. Naʻá ne pehē, “ ʻI he ʻaho ní ʻoku ou mafasia lahi ange ʻi he holi mo e hohaʻa koeʻuhi ko e lelei ʻa homou laumālié” (Sēkope 2:3). Kuo fakafonu ʻa hoku laumālié ʻe he pōpoaki ʻoku ou fie vahevahe atu he ʻaho ní “ ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí” (T&F 121:45). ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tokanga fakamātoato ki ha kaveinga mamafa ʻoku fakatou ʻaonga ʻi he taimi ni mo e nofo ʻitānití. ʻOku ou lotua ke ʻiate kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo Ne akoʻi kitautolu takitaha lolotonga ʻetau fakataha ko ʻení.

Kuo fuoloa pē ʻene tō mamafa kiate au hono fakaʻuhingaʻi faingofua mo mahino ʻo e moʻoní ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “ ʻOku folofola ʻaki ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní pea ʻoku ʻikai loi. Ko ia, ʻokú ne folofola ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoní, pea ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoni ʻe ʻi aí; ko ia, ʻoku fakahā mahinongofua ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kitautolu, koeʻuhi ke fakamoʻui ʻa hotau laumālié” (Sēkope 4:13; vakai foki, T&F 93:24).

Te tau nofo taha pē ʻi he ʻuluaki ʻelemēniti mahuʻinga ʻo e moʻoni ʻoku hā ʻi he veesi ko ʻení: “ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau anga moʻoní.” Te tau ʻuluaki vakaiʻi ha ngaahi tefitoʻi ʻelemēniti mahuʻinga ʻo e palani ʻo e fiefiá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní he ko e fakavaʻe fakatokāteline ia ki hono ʻilo pea mo e mahino ʻo e ngaahi meʻá ʻi honau anga totonú. Hili ia pea tau toki fakakaukauʻi ʻa e ngaahi founga ʻohofi ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he filí ke takihalaʻi kitautolu pe holoki ʻetau malava ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻá ʻi honau anga moʻoní. Pea ko hono fakaʻosí, te tau talanoa ki he ngaahi fatongia ʻoku hilifaki kiate kimoutolu ko e toʻu tangata kei tupu haké. ʻE fie maʻu ke mou talangofua, ke mou tauhi hoʻomou ngaahi fuakava toputapú, pea mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá maʻu pē ʻi honau anga totonú he māmani ʻo e ʻaho ní, ʻa ia ʻoku fakautuutu ange ʻene taʻe-mahinó mo ʻene koví.

Ko Hotau Ikuʻanga Fakalangí

ʻI he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ʻoku fakahā ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi hotau tuʻunga ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie ʻo e ʻOtuá “naʻa tau tali ʻa ʻEne palani ʻe tuʻunga ai ha lava ʻa ʻEne fānaú ʻo maʻu ha sino kakano pea mo ha taukei ʻi he māmaní ke fakalakalaka hake ki he haohaoá mo ʻiloʻi fakapapau [hotau] ikuʻanga fakalangí ʻi [heʻetau] tuʻu ko e ʻea-hoko ki he moʻui taʻengatá.”1 Kātaki ka mou fakatokangaʻi ange ʻa e tefitoʻi taumuʻa mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻo ha sino fakamatelie ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue fakalakalaka ki hotau ikuʻanga fakalangí.

Naʻe mahino hono akonaki ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e mahuʻinga ʻo hotau sino fakamatelié:

“Naʻa tau omi ki māmaní ke maʻu ha sino pea ke tau ʻoatu ia ʻi he tuʻunga haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Ko e tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo e fiefiá ʻoku kau ai hano maʻu ʻo ha sino. ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ia ha sino, pea ko hono tauteá ia. ʻOku fiefia ia ʻi ha taimi te ne lava ke maʻu ai ha sino ʻo ha tangata, pea ʻi he taimi naʻe kapusi ai ia ki tuʻa ʻe he Fakamoʻuí naʻe kole ia ke hū ki he fanga puaká, ʻo fakahaaʻi ai ʻa ʻene fiemālie ke maʻu ha sino ʻo ha puaka ko e ʻikai maʻu ha sinó. Ko e kakai kotoa pē ʻoku nau maʻu ha sino ʻoku nau maʻu ha mālohi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha sinó. …

“ ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi kiate kitautolu kae ʻoua pē kuo tau fakangofua ia; ko e momeniti pē ʻoku tau fakafepaki ai ki ha faʻahinga meʻa mei he ʻOtuá, ʻoku mālohi leva ʻa e tēvoló.”2

ʻOku ʻai ʻe hotau sino fakakakanó ke lava ʻo hoko ha ngaahi meʻa kehekehe, lahi, mo mālohi ʻa ia ʻe ʻikai teitei lava ke hoko ʻi hotau tuʻunga he maama fakalaumālié. Ne akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “[ʻOku fakatahaʻi hotau laumālié mo hotau sinó ʻi ha faʻahinga founga ʻoku hoko ai hotau sinó ko ha meʻangāue hotau ʻatamaí mo e fakavaʻe hotau ʻulungāangá].”3 ʻI heʻene peheé, ko ʻetau fetuʻutaki mo e kakai kehé, ko ʻetau malava ke fakatokangaʻi mo ngāue fakatatau mo e moʻoní, pea mo ʻetau malava ke talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku fakahā ki tuʻa ʻe hotau ngaahi sino fakamatelié. ʻI he loki ako ʻo e moʻui fakamatelié, ʻoku tau ongoʻi ai ʻa e pelepelengesí, ʻofá, angaʻofá, fiefiá, mamahí, loto mamahí, felāngākí, pea naʻa mo e ngaahi palopalema ʻo e fakangatangata fakaesinó ʻi ha ngaahi founga ʻokú ne teuteuʻi ai kitautolu ki ʻitāniti. ʻI hono ʻai mahinó, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo pau ke tau ako mo foua ʻa ia kuo pau ke tau aʻusia, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he folofolá, “ʻo fakatatau ki he kakanó” (1 Nīfai 19:6; ʻAlamā 7:12–13).

Kuo akonaki ʻaki maʻu pē ʻe he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻa e mahuʻinga fakamatelie mo taʻengata hotau sinó. Naʻe pehē ʻe Paula:

“ ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá?

“Kapau ʻe maumau[ʻi] ʻe ha taha ʻa e fale tapu ʻo e ʻOtuá, ʻe maumau[ʻi] ia ʻe he ʻOtuá; he ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni, pea ko e fale tapu ko iá ʻa kimoutolu” (1Kolinitō 3:16–17).

Pea kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi he kuongá ni “ko e laumālié mo e sinó ko e moʻoniʻi laumālie ia ʻo e tangatá” (T&F 88:15). Ko ha foʻi moʻoni maʻu ai pē ia ʻa e hoko ʻa e sinó mo e laumālié ko e faʻunga ʻokú ne tala moʻoni ʻa kitautolu mo e meʻa ʻoku tau faí. ʻI he taimi ʻoku ʻikai fakamavahevaheʻi ai ʻa e sinó mo e laumālié, ʻe lava ke tau maʻu ai hono kakato ʻo e fiefiá; ʻi heʻena mavahevahé, ʻe ʻikai lava ke tau maʻu hono kakato ʻo e fiefiá (vakai, T&F 93:33–34).

Ko e palani ʻa e Tamaí naʻe fokotuʻutuʻu ia ke ne ʻomi ha fakahinohino maʻa ʻEne fānaú, ke tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ʻo fiefia, pea mo ʻomi malu kinautolu ki ʻapi kiate Ia ʻi ha ngaahi sino kuo toetuʻu mo hākeakiʻi. ʻOku feinga lahi ʻa Lusifā ke ʻai ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ke nau puputuʻu mo mamahi pea ke fakafeʻātungiaʻi ʻenau fakalakalaka taʻengatá. Ko e taumuʻa kilukilua ʻa e tamai ʻo e ngaahi loí ke tau hoko kotoa ʻo “mamahi ʻo hangē pē ko iá” (2 Nīfai 2:27), pea ʻoku feinga ke fakafehālākiʻi ʻa e ngaahi ʻelemēniti ʻo e palani ʻa e Tamaí ʻa ia ʻoku fehiʻa lahi taha aí.

ʻOku ʻikai ha sino ʻo Sētane, pea kuo ngata ʻene fakalakalaka taʻengatá. Hangē pē ko hono taʻofi ʻo e tafe ʻa ha vaitafe ʻaki ha fuʻu ʻā piliki kuo langa aí ʻa hono taʻofi ʻo e fakalakalaka taʻengata ʻa e filí koeʻuhí ko e ʻikai ke ʻi ai hano sinó. Tupu mei he angatuʻu ʻa Lusifaá, kuó ne taʻofi meiate ia e ngaahi tāpuaki fakatuʻasino mo e ngaahi aʻusia ʻe lava ke maʻu ʻi hono maʻu ʻo ha sino ʻo e kakano mo e hui. He ʻikai te ne lava ʻo ako e ngaahi lēsoni ko ia ʻe lava ʻe ha laumālie kuo faʻofale ʻi ha sinó ʻo ako. He ʻikai te ne lava ke mali pe fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo hono fakatupu ha moʻui mo maʻu ha moʻui fakafāmili. He ʻikai te ne lava ʻo aʻusia ʻa e toetuʻu moʻoni mo fakakātoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní. ʻOku fakaʻaliʻali mai ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga fakafolofola ʻo e foʻi lea ko e malaʻiá ʻi he ʻikai ko ia ke ne lava ʻo tupulaki mo hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní.

Koeʻuhí ko e uho ʻaki ʻa e sino fakamatelié ʻa e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamaí mo ʻetau tupulaki fakalaumālié, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau ofo ʻi he feinga ʻa Lusifā ke taʻofi ʻetau fakalakalaká ʻaki hono fakataueleʻi kitautolu ke ngāue hala ʻaki hotau sinó. Ko e taha ʻo e ngaahi talanoa heliaki ʻo e taʻengatá ko hono fakaafeʻi mo fakataueleʻi kitautolu ʻe he filí, ʻa ia ʻoku mamahi ko e ʻikai hano sinó, ke tau mamahi fakataha mo ia ʻaki ʻetau ngāue hala ʻaki hotau sinó. ʻOku hoko ʻa e meʻangāue tofu pē ko ia ʻoku ʻikai te ne maʻú pea ʻikai ke ne lava ʻo ngāue ʻakí ko e ʻuluaki meʻa ia ʻokú ne feinga ke takiakiʻi atu ʻaki kitautolu ki he ʻauha fakatuʻasino mo fakalaumālié.

Ko e Ngaahi ʻOhofi ʻa e Filí

ʻOku feinga e filí ke takiakiʻi kitautolu ke tau fakatou ngāue hala ʻaki hotau sino fakamatelié mo fakasiʻia e mahuʻinga hotau sinó. ʻOku mahuʻinga ke tau ʻiloʻi pea fakafepakiʻi e ongo founga ko ʻeni ʻoku ʻohofi ʻaki kitautolú.

Ko e taimi ʻoku hanga ai ʻe he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakaʻaongaʻi hala honau ngaahi sino fakaekakanó ʻaki hono maumauʻi ʻa e fono ʻo e angamaʻá, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo kona-tapú mo e ngaahi meʻa ʻokú ne maʻunimā kinautolú, ʻi hono fakalaveaʻi pe liliu honau ngaahi fōtungá, pe hū ki he tamapua loi ʻo e ʻīmisi ʻo honau sinó, tatau ai pē pe ko e ʻīmisi ʻo kinautolu pe ʻo ha niʻihi kehe, ʻoku fiefia ai ʻa Sētane. Kiate kitautolu ko ia ʻoku tau ʻilo mo mahino ki ai ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, ko ha faʻahinga ʻuliʻi pē ʻo e sinó ʻoku hoko ia ko ha fakafetau pea mo hano fakaʻikaiʻi ʻo hotau tuʻunga totonu ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá (vakai, Mōsaia 2:36–37; T&F 64:34–35).

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, he ʻikai ke u lava ʻi he taimí ni ʻo talaatu kotoa ʻa e ngaahi founga te mou ala fakaʻaongaʻi hala ai homou sinó, “he ʻoku lahi ha ngaahi hala mo ha ngaahi founga kehekehe, ʻio ʻoku pehē fau hono lahí ʻoku ʻikai teu faʻa lau ia” (Mōsaia 4:29). ʻOku mou ʻilo ʻa ia ʻoku totonú mo ia ʻoku halá, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e fatongia fakafoʻituitui ke mou ʻilo ia maʻamoutolu “ ʻi he ako pea ʻi he tuí foki” (T&F 88:118) ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mou fakahoko mo taʻe-fakahokó pea mo e ngaahi ʻuhinga fakatokāteline ʻoku totonu ai ke mou fakahoko pe taʻe-fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko iá. ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi te mou holi ai ke akó, “kapau ʻoku ʻikai te mou ʻiloʻi ʻoku mou faitotonu maʻu pē, mo hoʻomou ngaahi fakakaukaú, mo hoʻomou ngaahi leá, mo hoʻomou ngaahi ngāué, pea tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo tui maʻu pē ki he ngaahi meʻa kuo mou fanongo ai ʻo kau ki he hāʻele mai ʻa hotau ʻEikí, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo hoʻomou moʻuí” (Mōsaia 4:30), ʻe fakamāmaʻi fakalaumālie mo maluʻi kimoutolu. Pea fakatatau mo hoʻomou faitotonú mo faivelengá, te mou maʻu ʻa e mālohi ke ʻilo ʻa e faihalá mo tekeʻi ʻa e ngaahi ʻoho ʻa e filí ʻi heʻene fakataueleʻi kimoutolu ke mou ngāue halaʻaki homou sino fakamatelié.

ʻOku toe feinga foki ʻa Sētane ke ne tohoakiʻi e tokanga e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ke nau fakasiʻisiʻi e mahuʻinga honau sino fakamatelié. Ko e faʻahinga ʻohofi ko ʻení ʻoku mātuʻaki olopoto mo kovi lahi fau. ʻOku ou fie ʻoatu ha ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻe lava ai ʻa e filí ke olopoto mo fakafiemālieʻi kitautolu ke tau ongoʻi nonga fakaekakano (vakai, 2 Nīfai 28:21) mo poupouʻi kitautolu ke tau tukunoaʻi pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau ako ʻi he māmaní ʻa ē naʻá ne ʻai kitautolu ke tau kalanga fiefia ʻi he maama fakalaumālié (vakai, Siope 38:7).

Hangē ko ʻení, te tau lava kotoa ke maʻu ha fiefia ʻi ha ngaahi fakafiefia lahi mo ha ngaahi ʻekitivitī kehekehe te tau kau ai. Ka ʻoku tau holoki ʻa e mahuʻinga ʻo hotau sinó mo taʻe-fakamahuʻingaʻi hotau tuʻunga lelei fakaesinó ʻaki haʻatau ō ki ha ngaahi meʻa foʻou mo fakatuʻutāmaki ko ha fekumi ki ha meʻa ʻoku “fakalelea loto” lahi ange. Mahalo pē te tau kumi ʻuhinga ʻo taku ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe fehālaaki ʻi he ngaahi meʻa ʻahiʻahi loto tauʻatāina peheé. Ka, ʻi heʻetau ʻai ke tuʻu fakatuʻutāmaki ʻe meʻangāue kotoa pē kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tau maʻu ai ʻa e taukei ʻo e moʻui fakamatelié—koeʻuhí pē ke tulia ha ongo pe faʻahinga mālie taʻe pau, ke ne langaki hoto lotó, pe tali ai kita—ʻokú ne holoki moʻoni e mahuʻinga ʻo hotau sino fakamatelié.

Ko hono fakamamahí, he ʻoku ʻi ai ha kau talavou mo ha kau finemui ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻoku nau sītuʻa “ki he ngaahi meʻá ʻi honau anga totonú” mo fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi fetuʻutaki taʻengatá koeʻuhí ko e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōnika ʻokú ne tohoakiʻi ʻenau tokangá, ngaahi fakafiefia kehekehe pea mo e ngaahi māmio-holo ʻoku ʻikai hano mahuʻinga tuʻuloá. ʻOku uhu hoku mafú ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha ongo-meʻa toki mali foʻou—ne silaʻi ʻi he fale ʻo e ʻEikí ki taimi mo ʻitāniti kotoa ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní—ʻoku tofanga ʻi ha ngaahi palopalema fakamali tuʻunga ʻi he lahi fau ʻo e vaʻinga he vitioó pe fetuʻutaki fakakomipiutá. ʻE lava pē ʻe ha talavou pe finemui ke fakamoleki ha ngaahi houa taʻe-faʻalaua, ke toloi pe tukuange ʻene ngāué pe lavameʻa fakaakó, pea aʻu ʻo ne feilaulauʻi ʻene ngaahi fetuʻutaki fakaetangatá koeʻuhí ko e ngaahi vitiō fakaongonoa ki he ʻatamaí mo e laumālié pea mo e ngaahi vaʻinga ʻi he komipiutá. Hangē ko hono folofolaʻaki ʻe he ʻEikí, “Ko ia, ʻoku ou fai kiate kinautolu ha fekau … : ʻOua naʻá ke maumauʻi ho taimí ʻi he nofo noa, pea ʻoua foki te ke tanu ʻa ho talēnití koeʻuhí ke ʻoua ʻe ʻiloʻi ia” (T&F 60:13).

Mahalo te ke fehuʻi loto hifo pē kiate koe, “Ka naʻe kamata hoʻo lea he ʻaho ní ʻe Misa Petinā ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo ha sino fakamatelie ʻi heʻetau fakalakalaka taʻengatá. Ko hoʻo fokotuʻu maí koā ʻe lava ʻe he vaʻinga vitioó mo e ngaahi fetuʻutaki fakakomipiuta kehekehe ʻi he mītiá ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hotau sino fakamatelié?” Ko e meʻa tofu pē ia ʻoku ou fakahā atú. Tuku ke u fakamatalaʻi atu.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tekinolosiá ke ne ʻomi ha tatau ʻo e meʻa moʻoní, ke ne fakalahi ki he meʻa moʻoní, pea faʻu ʻa e meʻa ʻoku meimei hangē pē ko e meʻa moʻoní. Hangē ko ʻení, ʻe lava pē ke fakaʻaongaʻi ʻe ha toketā fakafaitoʻo ha polokalama fakakomipiuta ke maʻu mei ai ha ʻilo mahuʻinga kau ki hano fakahoko ha tafa fakafaitoʻo faingataʻa ʻo ʻikai hoko ai ha faingataʻa ki he taha ʻoku puke. ʻE lava pē ke toutou ako ʻe ha pailate ʻi ha mīsini ako puna ʻa e ngaahi founga hono fakatō ha vakapuná ʻo lava ke fakahaofi ai ha ngaahi moʻui. Pea lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau tangata langa falé mo e kau ʻenisiniá ha ngaahi founga fakatekinolosia foʻou ke fakatātā ʻaki ha ngaahi sīpinga mo ha ngaahi founga langa ʻe siʻisiʻi ange ai e mole ʻa e moʻuí mo e maumau ʻo e ngaahi falé tupu mei he mofuiké mo e ngaahi fakatamaki fakanatula kehe.

ʻI he ngaahi sīpinga takitaha ko ʻení, ʻoku tokoni lahi ʻa e faitatau ʻi he fakatātā pe sīpingá ki he ola lelei ʻo e meʻa ʻoku aʻusiá. ʻOku fakahā ʻe he foʻi lea ko e anganofo ʻa e tuʻunga tatau ʻo e meʻa ʻoku moʻoní mo hono fakafofongaʻi pē ʻo e moʻoní. ʻE ʻaonga ʻa e faitatau ko ʻení kapau ʻoku lelei ʻaupito pea lelei mo hono ngaahi taumuʻá—hangē ko ʻení, ko hono ʻomi ʻo ha taukei ʻo fakahaofi ai ha ngaahi moʻui pe fakalakalaka ai e tuʻunga ʻo e moʻuí.

Kātaki ʻo fakatokangaʻi e faitatau hono fakafōtunga ʻo e moʻoni ʻi he ngaahi meʻa he komipiutá (peesi 26) pea mo hono moʻoni ʻo ha loki kuo fakakakato ʻi he tā he peesi hoko maí.

ʻI he sīpingá, ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e faitataú ʻi ha tuʻunga māʻolunga ke fakahoko ha taumuʻa mahuʻinga ʻaupito—ko hano tā ha palani mo hano langa ʻo ha temipale toputapu mo fakaʻofoʻofa. Ka neongo ia, ʻe lava pē ha ʻīmisi pe ha mōtolo fakaiku ki ha palopalema mo ha fakatuʻutāmaki fakalaumālie kapau ʻoku māʻolunga ʻa e tuʻungá mo kovi ʻa e ngaahi taumuʻá—hangē ko hano ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pe ʻokú ne fakataueleʻi kitautolu ke tau fakakaukauʻi pe fakahoko ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau mei fakakaukauʻi pe fakahoko “he ko ha vaʻinga pē ia.”

ʻOku ou fakaongo atu ha leʻo fakaeʻaposetolo ʻo e fakatokangá fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa vela, fakafulutāmakia, fakamoʻulaloa, mo fakapōpula ʻoku ala hoko, ʻi he faʻahinga fetuʻutaki fakaʻinitaneti (cyberspace) mo ʻene ngaahi uesia ki hotau laumālié. Ko e hohaʻa ʻoku ou ʻohaké ʻoku ʻikai foʻou; ʻoku nau tuʻunga tatau pē mo ha toe faʻahinga mītiā, hangē ko e televīsoné, heleʻuhilá, mo e mūsiká. Ka ʻi he māmani ʻo e ʻinitanetí, ʻoku kānokato ange mo mālohi ange ai ʻa e ngaahi palopalema ko ʻení. ʻOku ou kole kiate kimoutolu ke mou tokanga telia ʻa e ngaahi ivi fakaongonoa mo fakaʻauha laumālie ʻo e tekinolosia fakaʻinitanetí ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ke ne fakatupu ʻo lahi ʻa e ʻene faitataú mo taukaveʻi ʻa e ngaahi taumuʻa fakamā mo koví.

Kapau he ʻikai lava ʻe he filí ke ne fakataueleʻi kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi hala hotau sino fakamatelié, ko e taha leva ʻo ʻene ngaahi founga mālohi tahá ke kākaaʻi koe mo au ʻi hano tuʻusi māmālie mo fakaesino kitautolu mei he ngaahi meʻá ʻi honau anga moʻoní ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi laumālie kuo ʻosi fakakofu ʻaki e sinó. Ko hono moʻoní, ʻokú ne poupouʻi kitautolu ke tau fakakaukau mo ʻai ke hangē ʻoku tau ʻi he maama fakalaumālié, ʻi hotau tuʻunga teʻeki maʻu ha sinó. Pea, kapau te tau fakangofua ia, te ne lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi ha founga kākā ha ngaahi tafaʻaki ʻo e tekinolosia fakaonopōní ke fakahoko ai ʻene ngaahi taumuʻá. Kātaki ʻo tokanga telia naʻá ke ʻāvea mo maʻunimā koe ʻe he ngaahi ʻata, fetohiʻaki fakaʻilekitulōniká, meʻa fakaongo lelei ki he telingá, tuita (twitttering) he ʻinitanetí, feohi fakanetiueká, mo e ngaahi founga fakaʻaongaʻi te ne lava ke maʻunimā koe ʻi he mītiaá pea mo e ʻInitanetí ʻo ʻikai ke ke toe lava ai ʻo fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo ho sino fakamatelié pea mole ai ʻa e ngaahi lelei ʻo e fetuʻutaki fakahangatonu mei he tangata ki he tangata. Tokanga telia ʻa e ngaahi ʻata ʻoku fakaʻaliʻalí mo e ngaahi fakamatala fōtunga kehekehe ʻi he ngaahi fetuʻutaki ʻi he komipiutá, ʻa ē te ne lava ʻo toʻo kakato ʻa e meʻa ʻoku lava mo aʻusia ʻe he sino fakamatelié.

Lau fakalelei ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ha vā feʻofaʻaki lahi ʻi ha fefine mo hano kaumeʻa tangata ʻi he ʻinitanetí. Peá ke fakatokangaʻi e anga hono holoki ʻe he founga fetuʻutakí ʻa e mahuʻinga ʻo e sinó: “Pea ko ia ne hoko ai ʻa PFSlider [hingoa fakakomipiuta ʻo e tangatá] ko ʻeku moʻui fakaʻaho. Ne mōlia atu ʻa e ngaahi meʻa ongoʻingofua kotoa pē. Naʻe ʻikai ke u toe manatuʻi hoku sinó. Hala haku kili, hala ha louʻulu, pea hala mo ha toe hui. Ko e fakaʻamu kotoa pē naʻe liliu ia ʻo hoko ko ha ivi fakaʻatamai naʻe ʻikai toe fetuʻutaki mo ha meʻa ka ko e konga pē ki muʻa ʻo hoku ʻutó. Naʻe ʻikai ha toe ngāue ki tuʻa, hala ha toe feohi fakafiefia, pea hala ha toe ʻilo ki he tūkunga ʻo e ʻeá. Ko e komipiutá pē mo e telefoní, hoku seá, pea mahalo mo ha ipu vai.”4

ʻI hono fakafehoanakí, ʻoku fie maʻu ke tau tokanga ki he naʻinaʻi ʻa Paulá: “Ke mou taki taha ʻilo ke tauhi hono ipu ʻi he anga fakamāʻoniʻoni, mo e fakaʻapaʻapa” (1Tesalonaika 4:4).

Toe fakakaukau angé ki he sīpinga ne u lau ki ai ʻi muʻa ki ha ongomeʻa kei talavou ne na toki malí ni pē ʻi he Fale ʻo e ʻEikí. ʻE fakamoleki ʻe ha hoa ʻoku ʻikai matuʻotuʻa pe taki halaʻi ha fuʻu taimi lahi ʻi he vaʻinga vitioó, ʻi he talanoa he ʻinitanetí, pe ha ngaahi founga kehe pē ʻo puleʻi ai ʻe he nāunau fakaʻilekitulōniká e ngaahi meʻá ʻi honau angamoʻoní. ʻI he kamataʻangá he ʻikai ngali fakatuʻutāmaki hono fakaʻaongaʻi ʻo e taimí, ʻaki e kumi ʻuhinga ko ha ngaahi miniti siʻi pē ʻoku fie maʻu ke fakamālōlō ki ai mei he taimi femoʻuekina ʻo e ʻahó. Ka ʻoku mole ai ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ke fakatupulaki mo fakaleleiʻi e ngaahi taukei fakafetuʻutakí, ki he kakata mo tangi fakatahá, mo hono faʻufaʻu ha feohi maʻumaʻuluta mo tuʻuloa ʻo e feohi fafale fakaelotó. ʻI heʻene fakaʻau ke lahi hono ngāueʻaki e fakafiefia ʻoku ngali fainoa peé, ʻe lava ke hoko ia ko ha faʻahinga meʻa fakapōpula ʻoku fakatupu ʻauha.

Ke toe ongoʻi ha fāʻofua mai hato hoa taʻengata pe fakatokangaʻi e ʻofa he fofonga ʻo ha taha ʻi ha fakamoʻoni ʻoku fai—ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni ʻoku aʻusia ʻi honau anga moʻoní tuʻunga ʻi he meʻangāue ʻo hotau sinó—ʻoku malava pē ia ʻo feilaulauʻi koeʻuhí ko ha faʻahinga ʻāvea ki ha tuʻunga māʻolunga ʻo ha meʻa ʻoku faitatau ka ʻoku ʻikai hano mahuʻinga ʻe tolonga. Kapau he ʻikai ke ta faimālohi, ʻe lava pē ke ta “[taʻe]-ongoʻi.” (1 Nīfai 17:45), ʻo hangē ko Leimana mo Lemiuela he taimi fuoloá.

Tuku ke u ʻoatu mo ha toe sīpinga ʻo e mavahe māmālie fakaesino mei he ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau anga moʻoní. ʻI he kuongá ni ʻe lava pē ke hū ha taha ia ki ha māmani hangē pē ko ʻení, ʻi ha Moʻui Hono Ua, pea maʻu ai haʻane moʻui foʻou ʻo ʻilo ʻaki ha hingoa kehe. ʻE lava pē ke fakatupu ʻe ha taha ia ha meʻa ke fakafofongaʻi ia, pe hano tatau fakaʻilekitulōnika ʻoku faitatau tofu pē mo hono fōtungá mo e ʻulungāangá. Pe ko hano faʻu ʻe ha taha hano tatau loi ʻoku ʻikai ʻaupito haʻane fekauʻaki ʻi ha founga mo e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau anga moʻoní. Neongo e faitatau fēfē ʻa e tokotaha foʻoú mo e tokotaha totonú, ʻoku ʻikai maʻu ʻa e ʻulungāanga ʻo e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau anga moʻoní. Ki muʻa ange ne u fakamatalaʻi ʻa e faitatau ʻo e meʻa moʻoní mo ha fakafofonga pē. Te u fakamamafaʻi he taimí ni ʻa hono mahuʻinga ʻo e faitatau fakatāutahá—ʻa e fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata moʻoni mo ha tangata ko e faʻu fakaʻilekitulōnika pē. Kātaki ka mou fakatokangaʻi ange ʻa e ʻikai ha faitatau fakatāutaha ʻi he fakamatala ko ʻeni naʻe ʻomi ʻi he Wall Street Journal:

Ko Liki Hokesitulatí ko ha “tangata sino lahi [taʻu 53] ʻoku nonoʻo kimui hono ʻulu hinā loloá, veliveli matolu, pea kiʻi kava fotufotu hinā ʻi ʻolunga hono ngutú. … ʻoku [fakamoleki ʻe Liki] ha houa ʻe ono ʻi he pō pea houa nai ʻe 14 hokohoko pē ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké, ʻo ʻiloa fakaʻilekitūlonika leva ia ai ko Tati Holanipiiki, fute ʻe ono ʻinisi ʻe hiva hono māʻolungá … mo kaukaua. ʻOku hangē pē hono fōtungá ko [Likí] kae kei talavou ange.” …

“… [ʻOkú ne] tangutu ʻi heʻene komipiutá pea fusi e puipuí, ʻo talanoa ʻi he ʻinitanetí mo ha fefine lōloa, sino siʻi mo ʻulu kelo. … Lolotonga iá ʻoku sio televīsone pē hono uaifi ko Suú ʻi lotofale.

“Kuo teʻeki ai ke ne fetaulaki mo e fefiné tuku kehe pē ʻi he komipiutá heʻene Moʻui Hono Uá, ko ha polokalama fakakomipiuta ki ha feituʻu fakafiefia ʻi he fakakaukaú kuo palaniʻi lelei fakaʻilekitulōnika. … Kuo teʻeki ke na talanoa telefoni tuʻo taha. Ka kuo hangē ʻeni ʻena fetuʻutakí ko ha meʻa moʻoni. ʻOku ʻi ai ʻena ongo kulī, ʻokú na totongi mōkesi fakataha pē, na ō ʻo fakatau ʻi falekoloa [ʻi hona māmani fakaʻilekitulōniká pē] mo heka paiki. … Ne mālohi pehē fau ʻena feohí ne kole ai ʻa Misa Hokesitulati he māhina ʻe tolu kuo hilí kia Sēneti Sipilamani, ko e fefine Kānata taʻu 38 ʻokú ne puleʻi ʻa e fefine laʻiʻulu kelo, ke ne hoko ko hono uaifi fakaʻilekitulōnika.

“ ʻOku ʻikai oliʻia ai hono uaifi fakalaó. ʻOku pehē ʻe Sū Hokesitulati, … ʻa ia ko e māhina ʻeni ʻe fitu ʻena mali mo Misa Hokesitulatí. ʻ ʻOku fakatupu lotomamahi moʻoni ʻeni.”5

ʻE kāinga, kātaki kae ʻai muʻa ke mahino ʻeni kiate kimoutolu. ʻOku ʻikai ko ʻeku talaatú ʻoku kovi kotoa e ngaahi meʻa fakatekinolosiá; ʻikai. Pe te u pehē ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi founga lahi mo lelei ʻokú ne ʻomí ke tau ako ke fetuʻutaki mo hikiʻi hake ai pea fakafiefiaʻi e moʻuí pea langa mo fakamālohia e Siasí; ʻio, ʻoku totonu ke tau fai ia. Ka ʻoku ou hiki hake ha leʻo ʻo e fakatokangá ke ʻoua naʻa tau tuku ke fakamoleki noa mo maumauʻi e ngaahi fetuʻutaki moʻoní ʻe he ngaahi meʻa naʻe toki faʻufaʻú. “Fakatatau ki ha savea ʻo ha kau vaʻinga keimi ʻinitaneti ʻe toko 30,000 naʻe fai ʻe ha … tokotaha ne toki maʻú ni hono Toketā Filōsefá mei he ʻUnivēsiti Sitenifooti, naʻá ne pehē ko e meimei 40% ʻo e kakai tangata mo e 53% ʻo e “kakai fefine ʻoku nau vaʻinga keimi ʻi he ʻinitanetí naʻa nau tatau pē pe ʻoku toe lelei ange honau ngaahi kaungāmeʻa fakaʻilekitulōniká ʻi honau ngaahi kaungāmeʻa moʻoní. Ne laka hake he vahe fā ʻe taha ʻo kinautolú ni [ne nau tali he saveá ʻo pehē] ko e meʻa ne nau fiefia taha ai he uike kuo hilí naʻe hoko ia ʻi he māmani ʻo e komipiutá.”6

Hono ʻikai mahuʻinga, hono ʻikai tolonga, pea hono ʻikai taimi tonu hono fakaʻuhingaʻi ʻo e moʻoní ʻe he ʻEikí— “[ngaahi] meʻa ʻo hangē ko honau anga moʻoní.” Ne fehuʻi ʻe he Palōfita ko ʻAlamaá, “Pea ko ia, ʻikai ko e moʻoní ʻeni?” (ʻAlamā 32:35). Ko ʻene lau ʻeni ki hono ʻiloʻi ʻa e māmá mo e leleí ʻo lava pē ke te ʻahiʻahiʻi ia. Ko e moʻoni, “ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he ʻao [ʻo e Tamaí] … [ʻoku] nau mamata ʻo hangē ko hono ʻiloʻi ʻa kinautolú, kuo nau maʻu mei hono fonú pea mei heʻene angaleleí” (T&F 76:94).

E hoku kāinga ʻofeina, tokanga! Ki he tuʻunga ke holoki hono ngāue ʻaki fakafoʻituitui ʻo e ngaahi fetuʻutaki faitatau ʻoku fou ʻi he komipiutá mo e ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi fetuʻutaki peheé ʻa ia ʻoku taʻe-pau, fakakeheʻi, mo kovi, pea ko ʻene tuʻu ki ha palopalema fakalaumālié ʻoku fakatuʻutāmaki lahi. ʻOku ou kole fakamātoato atu ke mou tafoki vave mo fakaʻaufuli mei he faʻahinga feituʻu pe ngaahi ʻekitvitī peheé (vakai, 2 Tīmote 3:5).

ʻOku ou fie lea he taimí ni kau ki ha founga ʻe taha ʻo e ngaahi ʻohofia ʻa e filí. ʻOku faʻa ʻomi ʻe Sētane ha faʻahinga ʻavanga ke fakapuliki ʻaki ia. Kuo feinga maʻu pē ʻa Lusifā ke fai ʻene ngāué ʻi he liló (vakai, Mōsese 5:30). Neongo ia, manatuʻi ʻoku ʻikai taʻeʻiloʻi ʻa e hē mei he moʻoní he koeʻuhí ko ʻene hoko ʻi he ʻinitanetí pe ʻi ha faiʻanga faʻufaʻu fakatatau ʻi ha potu fetuʻutaki fakaʻilekitulōnika. ʻOku hoko maʻu pē ʻa e ngaahi fakakaukau, lea, mo e ngāue ʻoku ʻulí ko e anga taʻemaʻa aʻu pe ki he ngaahi fetuʻutaki fakaʻilekitulōniká. Ko e ngaahi ngāue kākā ʻoku pehē ʻoku puli peé, hangē ko e hiki taʻefakalao ʻo e ngaahi hiva mei he ʻInitanetí pe hiki ha ʻū CD pe DVD ʻo tufaki ki he ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, ko e kākā ia. Te tau lipooti kotoa pē ki he ʻOtuá, pea ʻe iku ki Haʻane fakamāuʻi kitautolu ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi ngāué mo e ngaahi holi ʻa hotau lotó (vakai, ʻAlamā 41:3). “He ko e ngaahi mahalo [ʻi he loto ʻo ha tangata], ko ia ai pē ia” (Lea Fakatātā 23:7).

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ko hai moʻoni ʻa kitautolu, ʻa e meʻa moʻoni ʻoku tau fakakaukau ʻakí, ʻa e meʻa moʻoni ʻoku tau faí, mo e tuʻunga moʻoni ʻoku tau aʻusiá. Kuó Ne fakatokanga mai “ ʻe huhuhuhuʻi ʻa e kau angatuʻú ʻaki ʻa e mamahi lahi; he ʻe lea ʻaki ʻenau ngaahi hiá ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi falé, pea ʻe fakahā ʻa ʻenau ngaahi ngāue fufuú” (T&F 1:3).

Kuó u ʻosi fakahoko atu ha leʻo ʻo e fakatokangá fekauʻaki mo ha niʻihi siʻi pē ʻo e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻi hotau māmani fakatekinolosia mo liliu vavé. Tuku muʻa ke u toe fakahoko atu: ʻoku ʻikai lava ʻa e tekinolosiá pe ko e liliu vavé ʻo hoko ʻiate ia pē ko ha lelei pe kovi; ko e palopalema totonú ke fakatou mahino ʻo fakatatau mo e puipuituʻa ʻo e palani taʻengata ʻo e fiefiá. ʻE fakaʻaiʻai koe ʻe Lusifā ke ke fakaʻaongaʻi hala mo holoki e mahuʻinga ho sinó. ʻE feinga ia ke toutou fakaongo mai ke fetongi ʻaki ha ngaahi fakatupu taʻengata kehekehe ʻa e ʻOtuá ʻa e fakalotoʻi kitautolu ke tau tui ko ha ngaahi meʻa fakamatelie pē kitautolu ke toki fekauʻi kae ʻikai ko ha ngaahi laumālie taʻengata kuo ʻosi tāpuakiʻi ʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí ke tau ngāue pē maʻatautolu. ʻOkú ne fakataueleʻi ʻi he founga kākā ʻa e ngaahi laumālie kuo maʻu sinó ke nau tukuange ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi taukei ne maʻú “ ʻo fakatatau ki he kakanó” (1 Nīfai 19:6; ʻAlamā 7:12–13) ʻa ē ʻoku ala maʻu ʻi he palani ʻo e fiefia ʻa e Tamaí pea mo e Fakalelei ʻa Hono ʻAlo pē Taha ne Fakatupú.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke ako fakamātoato ange ʻa e tokāteline ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí ke mou fiefia mo malu ai—pea ke mou fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi moʻoni ko ia kuo tau lau ki aí. Te u ʻoatu ha ongo fehuʻi ke mou fakakaukau ki ai ʻi hoʻomou fakalaulauloto fakatāutaha mo ako ʻi he faʻa lotu:

1. ʻOku fakaafeʻi mai nai pe ʻoku taʻofi ʻe he fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tekinolosia mo e mītia kehekehé ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí?

2. ʻOku fakalahi nai pe ʻoku fakangatangata ʻe he taimi ʻokú ke fakamoleki ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tekinolosia mo e mītia kehekehé ʻa hoʻo malava ko ia ke moʻui, ʻofa, pea tokoni ʻi he ngaahi founga ʻaongá?

Te mou maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi tali, ueʻi, mo e fakahinohino ʻe feʻunga mo homou ngaahi tūkungá mo e ngaahi fie maʻu fakafoʻituituí. ʻOku ou toe ʻoatu mo fakapapauʻi atu e akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefá: “ ʻOku maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻoku ʻi ai honau sinó ʻa e mālohi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ha sinó. ʻOku ʻikai ha mālohi ʻo e tēvoló kiate kitautolu tuku kehe ʻo ka tau toki fakangofua ia.”

ʻE maluʻi kimoutolu ʻe he ngaahi moʻoni taʻengata ko ʻeni mei hono kākaaʻi mo e ngaahi ʻohofia ʻa e filí kau ki hono mahuʻinga ʻo hotau sinó. Ko e taha ʻo ʻeku ngaahi fakaʻamu loloto taha kiate kimoutolú ke toe tupulaki ange hoʻomou fakamoʻoni mo e fakahoungaʻi ʻo e Toetuʻú—naʻa mo hoʻomou toetuʻu mo ha sino fakasilesitiale kuo hakeakiʻí “koeʻuhi ko hoʻomou tui ki he [ʻEiki ko Sīsū Kalaisí] ʻo fakatatau mo e talaʻofá” (Molonai 7:41).

Ko e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

ʻOku ou fie lea fakahangatonu kiate kimoutolu ʻi homou tuʻunga totonú. Ko e toʻu tangata moʻoni kimoutolu ʻoku ʻalu hake ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI ʻOkatopa 1997, naʻe ʻaʻahi ai ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi—Aitahoó ke lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu. Naʻe ʻi loto ʻapiako he lolotonga ʻo e ʻahó, ʻo ma pōtalanoa fakalūkufua ai fekauʻaki mo ha ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí pea tautautefito ki he toʻu tupu ʻo e Siasí. ʻOku ou manatuʻi ha lea ʻa ʻEletā Mekisuele naʻe ongo lahi kiate au. Naʻá ne pehē, “ ʻOku maʻu ʻe he toʻu tupu ʻo e ʻaho ní ha ivi lahi ke talangofua ʻo laka ange ʻi ha toe toʻutangata ki muʻa.”

Hili ia peá ne toki pehē naʻe makatuʻunga ʻene leá ʻi ha foʻi moʻoni ne akoʻi ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni (1827–1901), Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Kuo fakatatali ʻe he ʻOtuá ha ngaahi laumālie ki he kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻa ia ʻoku nau maʻu ha lototoʻa mo loto ʻaki ke fehangahangai mo e māmaní, mo e ngaahi mālohi kotoa pē ʻo e taha angakoví, pe ʻoku hoʻata mai pe ʻikai, ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo pukepuke ʻa e moʻoní pea ke fokotuʻu mo langa hake ʻa e Saione ʻo hotau ʻOtuá ʻo taʻe-manavahē ki ha faʻahinga meʻa ʻe hoko. Kuó ne fekauʻi mai ʻa e ngaahi laumālie ko ʻení ʻi he toʻu tangatá ni ke nau fakatoka ʻa e fakavaʻe ʻo Saioné ke ʻoua naʻa toe liua, pea mo ohi hake ha hako ʻe māʻoniʻoni, pea mo ia te ne fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, mo fakalāngilangiʻi Ia ki he taupotú, pea mo talangofua kiate Ia ʻi he ngaahi tūkunga kotoa peé.”7

ʻOku toutou fakamamafaʻi ʻe he ngaahi mātuʻá mo e kau taki ʻo e Siasí ko e kau talavou mo e kau finemui ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení naʻe fakatatali kinautolu ki he kuonga ko ʻeni he hisitōlia ʻo e māmaní pea ko e niʻihi kinautolu ʻo e kau lototoʻa taha ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻIo, ko e faʻahinga fakamatala peheé ʻoku moʻoni. Ka kuó u faʻa fifili pe ʻoku fuʻu tuʻo lahi e faʻa fanongo ʻa e toʻu kei talavoú ki he fakamatalá ni ʻo iku tōtuʻa hono fakaʻaongaʻí pea meʻanoa pē—pea kuo iku fakaliʻeliʻaki hono mahuʻingá mo hono ʻuhinga moʻoní. ʻOku tau ʻilo “ko ia ʻoku foaki ki ai ʻa e meʻa lahí ʻoku ʻekeʻi ʻa e meʻa lahi meiate ia” (T&F 82:3). Pea ʻe lava ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Kēnoní mo ʻEletā Mekisuelé ʻo tokoni ke mahino kakato ange kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu meiate kitautolu he ʻaho ní. Kuo pau ke ta lototoʻa mo “talangofua kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pē.” ʻI heʻene peheé, ʻoku hoko ai ʻa e talangofuá ko ha tefitoʻi meʻatau kuo pau ke fakafalala ki ai ʻa e toʻutangata ʻoku ʻalu haké ʻi he fepaki ʻo e ngaahi ʻaho ki mui ní he vā ʻo e leleí mo e koví.

ʻOku tau fiefia he kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí ʻo “hiki hake ʻa e tuʻunga” ki he kau talavou mo e kau finemui ʻo e ʻaho ní. Koeuhí ko ʻetau ʻilo fekauʻaki mo hotau tuʻungá mo e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni ai ʻi māmaní, ʻoku tau tali lelei leva mo fakahoungaʻi ʻa e faʻahinga tataki fakalaumālie peheé. Pea ʻoku totonu foki ke tau fakatokangaʻi ʻoku feinga taʻe-tuku ʻa Lusifā ke “holoki ʻa e tuʻungá” ʻaki ʻene hanga ʻo fakahekehekeʻi kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi halaʻi mo holoki hono mahuʻinga ʻo hotau sinó.

Kuo toutou fakatokanga mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau vakai telia e kākā ʻa e filí:

“Pea naʻe tali ʻe Sīsū, ʻo folofola ange kiate kinautolu: Vakai telia naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe ha tangata; …

“Koeʻuhí ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ʻe tuʻu hake foki ʻa e kau Kalaisi loi, mo e kau palōfita loi, pea te nau fakahā ʻa e ngaahi fakaʻilonga lalahi mo e ngaahi meʻa fakaofo, pea ko ia, kapau ʻe lava, te nau kākaaʻi ʻa e kakai filí, ʻio, ʻa ia ko e kakai kuo fili ʻo fakatatau ki he fuakavá. …

“Pea ko ia ia te ne meʻa mahuʻinga ʻaki ʻa ʻeku leá, ʻe ʻikai ke kākaaʻi ia” (Siosefa Sāmita—Mātiu 1:5, 22, 37).

ʻOku fakaava ʻe he talangofuá ʻa e matapā ke maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi he ngaahi meʻafoaki fakalaumālié mo e ngaahi meʻa ʻoku tupu mei he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku lava ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolú—pea ke tau sio ai, ongoʻi, ʻiloʻi, mahino, pea manatuʻi e ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau anga moʻoní. Kuo fakakoloaʻi ʻaki kitaua ha ivi lahi ke ta talangofua koeʻuhí ko e ngaahi ʻuhinga ko ʻení. Naʻe pehē ʻe Molonai:

“Tokanga ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, pea kole ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsuú koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kotoa pē te mou masiva aí. ʻOua ʻe taʻetui, kae tui pē, pea kamata ʻo hangē ko e fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá, pea haʻu ki he ʻEikí ʻaki homou lotó kotoa, pea ngāueʻi homou fakamoʻui ʻomoutolú ʻi he manavahē mo e tetetete ʻi hono ʻaó.

“Fai fakapotopoto ʻi he ngaahi ʻaho ʻo homou ʻahiʻahiʻí; toʻo meiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa taʻemaʻa kotoa pē; ʻoua naʻa kole, ke mou fakaʻosi ia ʻi hoʻomou ngaahi holí, kae kole ʻi he tui ʻoku ʻikai fakaʻaloʻalongaua, ke ʻoua naʻa mou fakavaivai ki he ʻahiʻahí, ka ke mou tauhi ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí” (Molomona 9:27–28).

ʻI heʻetau muimui ki he faleʻi fakalaumālie ko iá, ʻe lava pea ʻe tāpuakiʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi pea fakafepakiʻi e ngaahi ʻohofia ʻa e filí—ʻi he ʻahó ni pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻoku hanga maí. ʻE lava pea te tau fakahoko hotau ngaahi fatongia kuo tomuʻa fakanofo kitautolu ki aí mo tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi māmani kotoa.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní. Ko e tupuʻanga ia ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Huhuʻí, ʻa ia naʻe fakavolu hono sinó, maumauʻi, pea mo veteki koeʻuhí ko kitautolu ʻi Heʻene fakahoko ʻa e feilaulau fakaleleí. Kuó Ne ʻosi toetuʻu, pea ʻoku tuʻu ko e ʻulu ia ʻo Hono Siasí ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní. Ke “takatakaiʻi ʻo taʻengata ʻe he ongo toʻukupu ʻo ʻene ʻofá” (2 Nīfai 1:15) ʻe hoko ia ʻo moʻoni kae ʻikai ko ha meʻa muna pē.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava pea ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha loto toʻa mo ha loto lahi ke tau fehangahangai mo māmani pea mo e ngaahi mālohi kotoa ʻo e tokotaha koví. ʻE ikuna ʻa e angatonú. He ʻikai ha nima taʻe-māʻoniʻoni ʻe taʻofi ʻa e ngāué ni mei heʻene fakalakalaka ki muʻá. ʻOku ou fakamoʻoni mo fakapapauʻi atu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi honau anga totonú pea mo ia te nau aʻusiá, ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Fāmilí : Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 242, 245.

  3. Boyd K. Packer, “The Instrument of Your Mind and the Foundation of Your Character,” Brigham Young University 2002–2003 Speeches (2003), 2.

  4. Meghan Daum, “Virtual Love,” The New Yorker, Aug.25 mo Sept.1, 1997, 82; pe Meghan Daum, My Misspent Youth (2001),19.

  5. Alexandra Alter, “Is This Man Cheating on His Wife?” Wall Street Journal, Aug. 10, 2007, pp. W8, W1.

  6. Alexandra Alter, Wall Street Journal, Aug.10, 2007, p. W8.

  7. George Q. Cannon, “Remarks,” Deseret News, May 31, 1866, 203; vakai foki, Journal of Discourses, 11:230.

Ko e ʻata ʻoku hā atu ʻi laló ko hano ʻoatu fakakomipiuta ʻo e fakatātā ʻo ha loki sila ʻi he Temipale Niupooti Pīsí ʻi Kalefōnia.ʻOku fakaʻaongaʻi ʻeni mo ha ngaahi ʻīmisi meimei tatau mo ia ko ha konga ʻo hono palani mo fokotuʻutuʻu ʻo e temipale foʻou kotoa pē ʻoku langa. ʻOku fakafōtunga ʻi he meʻá ni ʻa e ngaahi tupenu, ngaahi nāunau fale, ngaahi meʻa fakaʻuhila, maama, ko hono lahí, pea mo hono māukupú ke fakahaaʻi ʻa e anga ʻo e fōtunga mo e ongo ʻo e meʻa taki taha ʻi he taimi ʻe ʻosi aí. Ko hono moʻoní, ʻoku palani fakaʻāuliliki kātoa ʻa e temipalé mo hono ngaahi ʻelemēnití ki muʻa pea toki kamata hono langá.

Ko e tā totonu ʻeni ʻo e loki sila ʻi he Temipale Niupooti Piisi Kalefōniá.

Tā fakatātaaʻi ʻe © Corbis and © Getty Images

Toʻohemá: tā fakatātā ʻe Craig Lofgreen, © IRI; toʻomataʻú: faitaaʻi ʻe Welden C. Andersen, © IRI

Faitaaʻi ʻe Steve Bunderson

TĀ FAKATĀTĀ ʻE Craig Dimond

TĀ FAKATĀTĀ ʻE Welden C. Andersen