2010
Ko e Mālohi ke Liliú
Sune 2010


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

Mālohi ke Liliú

Neongo naʻe faʻēleʻi au ʻi he Siasí pea mālohi ʻo aʻu ki hoku taʻu 15, ka naʻá ku hē atu mei he ongoongoleleí ʻi he lolotonga ʻeku ʻi he toʻu kei talavoú. ʻI he lolotonga ʻo e taimi ko iá, naʻá ku afe ai ki he faitoʻo konatapú, ko e fekumi ki ha meʻa te ne lava ʻo ʻai au ke u fiefia.

Naʻá ku fefaʻuhi mo e fakautuutu hono maʻunimā au ʻe he faitoʻo konatapú, pea naʻe hangē ʻeku moʻuí ha foʻi faiva heleʻuhila kovi naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo tāmateʻi. Neongo naʻá ku loto ke tuku, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u toe fuʻu malava ʻo mapuleʻi ʻeku ngaahi fakakaukaú pe ngaahi tōʻongá. Naʻe toki aʻu ki heʻeku ngāue pōpula ʻi ha hia fekauʻaki mo e faitoʻo kona tapú naʻá ku toki ʻilo ai ʻa e meʻa ne mole meiate aú. Naʻe ʻiate au ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea naʻá ku maʻu he tohi ʻa ʻAlamā 5:7: “Vakai, naʻá ne liliu honau lotó; ʻio, naʻá ne fafangu ʻa kinautolu mei he mohe maʻú, ʻo nau ʻā hake ki he ʻOtuá. Vakai, naʻa nau ʻi ha loto fakapoʻuli; ka neongo iá, naʻe fakamaama honau ngaahi laumālié ʻe he maama ʻo e folofola taʻengatá.”

Naʻá ku ʻilo ne u ʻi he lotolotonga ʻo e fakapoʻulí, pea naʻá ku fie maʻu ke liliu hoku lotó.

ʻOku ʻikai pehē ia naʻe teʻeki ke u feinga ke liliu ki muʻa. Naʻá ku kau ʻi ha ngaahi polokalama liliu kehekehe. Ne u ʻosi feinga ke liliu maʻaku pea mo hoku fāmilí. Naʻe ola lelei ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi nounou pē, pea naʻá ku toe tō maʻu pē. Naʻe ʻomi ʻe he veesi ko ʻeni ʻia ʻAlamaá kiate au ha ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisi—ko ha ʻamanaki lelei kapau he ʻikai ke u maʻu ha mālohi ke liliu au (naʻá ku ʻilo foki naʻe ʻikai ke u maʻu ia), te Ne lava pē ʻo liliu au.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku ʻoatu ʻa e kavenga mafasia hono maʻunimā aú ki he Fakamoʻuí. Naʻá ku lotu mo fakahā tonu ki he Tamai Hēvaní, “He ʻikai ke u lava ʻo fai ʻeni ʻiate au pē.”

Naʻá ku kau atu ki he polokalama liliu ʻa e Siasí, ki he maʻunimā kita ʻe he faitoʻo kona tapú, ko ha kalasi sitepu ʻe 12 naʻe akoʻi ʻe ha ongo faifekau, ko ha husepāniti mo ha uaifi. Naʻe fakamoʻui au ʻe he ngaahi meʻa naʻá na akoʻi ʻi he kalasi ko iá. Naʻá na fakaili ʻa e tenga ʻo e tuí ʻa ia naʻe ʻosi tō he ngaahi taʻu lahi ki muʻa, ʻi heʻeku kei siʻí mo kei maʻulotu mo ʻeku fineʻeikí. Naʻe akoʻi au ʻe he ongo faifekaú fekauʻaki mo e fakatomalá mo e fakamolemolé. Kae mahuʻinga angé, naʻá na fakahaaʻi mai kiate au ʻa e ʻofá mo fakamatala mai te u lava ʻo maʻu ha ʻofa lahi ange mei heʻeku Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. Naʻá ku ongoʻi “ha fuʻu liliu lahi ʻi [hoku] lotó” (ʻAlamā 5:12), pea naʻá ku ʻilo ko e fiefia ko ia ne fuoloa fau ʻeku fekumi ki aí naʻe ʻi he ongoongoleleí maʻu pē ia.

Ko e taʻu ʻaki ʻeni ʻe ono talu mei heʻeku fili ke u tafoki ki hoku Fakamoʻuí. Ko ha ngāue lahi fau, ka ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí, kuó u ikunaʻi ai ha ngaahi faingataʻa lahi.

Naʻe ʻikai haʻaku lavelaveʻiloa ki he fiefia mo e nēkeneka ʻoku maʻu ʻi he taimí ni ʻi heʻeku moʻuí ʻi heʻeku feohi mo hoku uaifí mo e fānaú. ʻOku ou maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí peá u ʻosi maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé. ʻOku ou tuku kotoa ʻa e ngaahi liliu lelei ko ʻeni he moʻuí kia Sīsū Kalaisi. Ko ia ʻa e mālohi ki he liliú.

ʻOku ou fakamoʻoni ki ha niʻihi ʻoku fāifeinga ʻo hangē ko ia naʻá ku fakahokó—pea kiate kinautolu ʻoku ʻofa ʻiate kinautolú—ko e liliú ʻoku malava pē pea ʻoku hoko moʻoni. ʻOua naʻa mole hoʻomou ʻamanakí. ʻOku ʻi ai ʻa e founga ke foki ai ki he fiefiá, pea ʻoku fou ia ʻia Sīsū Kalaisi.

Fakamoʻui ʻA E Loto Mafesifesí, tā ʻe Michael T. Malm