2009
O Le 20-Tala Pepa
Iuni 2009


O Le 20-Tala Pepa

Sii mai se saunoaga i le faigalotu na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga–Idaho i le aso 12 o Mati, 2002. Mo le anotusi atoa o le lauga i le Igilisi, asiasi i le www.byui.edu/Presentations/Transcripts/Devotionals/2002_03_12_Packer.htm.

Ata
President Boyd K. Packer

Ua silia ma le 30 tausaga talu ai, na tofia ai maua ma Elder Thomas S. Monson i na vaitaimi, e faatulaga se siteki a tagata o le militeli i Europa. Na matou faatasi i Berchtesgaden, Siamani, e maualuga lava i Atumauga o Pavaria. Na avea muamua ma se laumua sa fausia e Atofu Hitila i se nofoaga e le mafaatusalia le matagofie. E seasea i ai i lenei lalolagi se tasi na faataitaia amioga ma faamoemoega o le tiapolo e pei ona sa faia e Atofu Hitila. Na ou manatu ua tatou suia atoa mea na tutupu i lena nofoaga, ae o lenei na matou faapotopoto ai iina e faatulaga ai se siteki o Siona.

Ina ua uma ona vaetofia ma maea le faatulagaina o le siteki, na tofia loa i maua ma te o atu i Perelini mo se konafesi faalesiteki. Sa manaomia ona ma o ese mai Berchtesgaden i le maualuga o Atumauga e agai atu i lalo i Munich i le malaevaalele.

Na ma taunuu i le malaevaalele ae lei taitai oo i le taimi e alu ai le ma vaa, lea sa fuafua e malaga ese e tusa o le 10:00 i le taeao, ae peitai sa puaoa tele. Na ma saofafai ai iina ma faalogologo i faasalalauga mo le toeitiiti lava 12 itula. Na latou fai mai soo e masalo toeitiiti tea le puaoa. Sa le’i matafi lava le puaoa.

O le po lena e lata i le 10:00, na o mai ai ni alii faifeautalai se toalua i le malaevaalele. O le taimi lena na ma iloaina ai o le a le mafai ona feoai ni vaalele. Sa la tauina mai ia i maua e i ai se nofoaafi e aluese ma Munich e agai atu i Perelini i le vaeluaga o le po. Na momoli i maua e alii faifeautalai i le falefaatali nofoaafi, ma fesoasoani e faatau a ma pepa malaga, ma faaee i maua i le nofoaafi, lea e malaga i le vaeluaga o le po seia oo i le pe tusa o le 10:00 o le taeao e sosoo ai faatoa taunuu i Perelini.

A o amata sosolo ese atu le nofoaafi, na fai mai se tasi alii faifeautalai talavou, “O i ai se lua tupe Siamani?”

Na lulu atu lou ulu e leai.

Sa ia faapea mai, “E tatau ona i ai se lua tupe,” ma, a o tamoe mai i autafa o le nofoaafi, sa ia aumaia ai se 20-tala mai lana taga. Sa ia tuuina mai ia te au.

O le taimi lena o le Pupuni Uamea, sa matua “uamea” lava. Na tu le nofoaafi i Hofa i le tuaoi o le va o Siamani i Sisifo ma Siamani i Sasae, ma na sui ai le aufaigaluega. Na o ese uma mai le nofoaafi le aufaigaluega mai Siamani i Sisifo, ae tulioso mai i luga le aufaigaluega mai Siamani i Sasae. Ona malaga loa lea o le nofoaafi i Siamani i Sasae e agai atu i Perelini.

Na faatoa amata lava e le malo o le I.S. le tuuina mai o tusifolau e lima tausaga e aoga ai. Na i ai so’u tusifolau fou, o se tusifolau e lima tausaga. A o lei faia le ma malaga, sa ma o ai e faafou le tusifolau o lou toalua, ae na latou toe faafoiina mai ma fai mai o loo aoga pea tusifolau e taitolu tausaga, e pei o se tusifolau e lima tausaga. E silia ma le lua tausaga na totoe o lona tusifolau.

Pe tusa o le ta o le lua i le taeao, na sau ai se alii ao pepa malaga, e pei o se fitafita o le militeli ma fesili mo o maua pepa malaga, ma o le matauina e le o i maua o ni Siamani, o lea sa ia fesili mai ai mo o ma tusifolau. Ou te le fiafia e aveese atu lou tusifolau, ae maise lava i ni nofoaga e le faauo lelei. Ae sa ia aveina lava o ma tusifolau. E masani lava ona ou fiafia i soo se tagata, sei vagana ai le alii lenei! O ia o se tagata tino laulaua, foliga taufaafefe, ma le auleaga.

Na leai se upu Siamani na ma iloaina. I totonu o le potu o le nofoaafi, e toaono i matou na i ai: o lou toalua, ma se tagata Siamani sa nofo i ona tafatafa, ma isi Siamani e toatolu na toetoe a sosoo tulivae na saofafai i se nofoaumi na matou faafesagai. Sa matou talatalanoa laitiiti faatasi uma lava. Ae ina ua sau le ao pepa malaga, na saō mea uma.

Na faia se talanoaga, ma na ou iloaina lana tala na fai. Na ia teena le tusifolau o lou toalua. Na aluese o ia ma toe sau faalua pe faatolu.

Mulimuli ane, i le le iloaina o se mea e fai, na ou maua ai sina musumusuga ma tuuina atu loa lena 20-tala pepa. Na ia tilotilo i ai, ave loa le tupe, ae tuu mai o ma tusifolau.

O le taeao na sosoo ai ina ua ma taunuu i Perelini, na faatali ai i maua e se tagata o le Ekalesia i le nofoaafi. Na ou faamatala atu i ai ma le manatu mama lo ma aafiaga. Na faafuasei lava ona matua le fia ata o ia. Sa ou faapea atu, “O le a le mea ua tupu?”

Na fai mai o ia, “Ou te le iloa pe faapefea ona faamatala le lua taunuu mai iinei. O le taimi lenei i Siamani i Sasae o le atunuu lea e tasi o le lalolagi e le taliaina le faaaogaina o le tusifolu e taitolu tausaga. Ia i latou, o le tusifolau o lou toalua e le taulia.”

Sa ou fai atu, “Ae, o le a se mea na semanu latou te faia?”

Na ia tali mai, “Aveese oe mai le nofoaafi.”

Sa ou fai atu, “O le a latou le aveeseina i tatou mai le nofoaafi, a ea?”

Sa fai mai o ia, “E le o i tatou. O lou toalua!”

Na ou vaai faalemafaufau i se tasi o taumafai e aveese mai lou toalua mai le nofoaafi pe tusa o le ta o le lua i le taeao i se nofoaga i Siamani i Sasae. Ou te le mautinoa pe o le a ou iloa se mea e tatau ona fai. Ou te lei iloaina, seia oo i se taimi mulimuli ane, le matautia faapea ma tulaga na i ai, ae maise lava mo lou toalua. Ou te matua popole alofa tele mo ia nai lo au lava. Sa ma i ai i se tulaga na matua ogaoga le matautia. O tagata e le taliaina o latou tusifolu, sa pueina ma taofia.

O Loo Taialaina o Tatou Olaga

O lenei mea atoa e tau atu i le mea moni lenei: o le alii faifeautalai na tuuina mai ia te au le 20-tala pepa o David A. Bednar, o se alii faifeautalai talavou na auauna atu i le Misiona a Siamani i Saute, o le ua avea nei ma sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

Aisea la na tuu mai ai e lenei alii faifeautalai talavou mai San Leandro, Kalefonia, le 20-tala pepa? Afai tou te malamalama i lena mea ma malamalama i le pogai o le olaga, o le a outou malamalama moni ai i mea uma e tatau ona outou iloa e uiga i le olaga i le avea ai o ni tagata o le Ekalesia. O le a outou malamalama ai i le pogai e le a tatou moni ai o tatou lava ola. O loo taitaiina [o tatou] ola—ma afai tatou te ola e pei ona tatau ona tatou ola ai, o le a faapea ona tausia i tatou. Ou te iloa na te lei iloa ia taunuuga o le mea na ia faia. O lena 20-tala pepa na tusa ma le ono tala Amerika, ma o le ono tala Amerika i se alii faifeautalai e fai lava si tele!

A o e ola i le olaga, o le a e iloa ai e tutupu nei mea pe afai o loo e ola i se olaga e tatau ona e ola ai.

Afai e mafai ona e iloa le Agaga, o le a le tuua toatasi lava na o oe. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:2, o loo faapea mai, “A e ui lava i na mea ua tusia, na tuuina atu pea lava i toeaina o la’u ekalesia mai le amataga, ma e faapena lava, ia faia lotu uma e pei ona faatonuina ma taitaiina i latou e le Agaga Paia.”

O Lou Tino Agaga

O aoaoga faavae o loo faamalamalama mai i tusitusiga paia, o faaaliga, o loo tau mai ai o i tatou o ni tagata itulua. Ua tatou iloa e i ai se agaga ma se tino. “O le agaga ma le tino [pe a faatasia e faavavau, e avea] o le ola atoatoa lea o le tagata” (MFF 88:15). E lua ni ou itu. O loo i ai se agaga i totonu o se tino.

Ua i ai sou tino agaga; o lou malamalama na i ai lava i le faavavau (tagai MFF 93:29). E faigata ona ofi i lou mafaufau lena aoaoga. O le a tatou ola i le faavavau. E te talitonu i lena aoaoga, a ea? O le a tatou ola e faavavau i le Toetu. E le mafai ona moni lena mea vagana foi ua moni i le taimi ua tuanai foi, e faapea na tatou ola e faavavau i aso la. O loo tatou i ai i le ogatotonu o se mea e faavavau.

Sa ou mafaufau lava i le taimi o le a oo mai ai le aso e tuua ai e lou agaga lou tino. Pe a faataunuuina lena “tatalaina” ma ua taatiaese lou tino ma ua tatou vaai atu i lou agaga, o a ni ou foliga o le a i ai? O a ni foliga o le a foliga ai lou agaga?

O nisi o outou atonu o le a faamatalaina o ni tagata afeleti sili ona atoatoa—fetaui lelei, e mafai ona faia soo se mea! Ua ia te outou ni tino faaletino matagofie. Afai tatou te tuueseeseina lou tino mai lou agaga, o a ni foliga o lou agaga o le a i ai? O le a e iloa ai, afai o le a e suesue ma tatalo ma lagona, e mafai ona e maua se tino manaia ma se agaga maanuminumi ma vaivai. I se isi itu, e mafai ona e maua se tino e le atoatoa i le tele o itu, ae o le fuafuaga e faavavau o mea, e mafai ona e faamasani ma aoao lou agaga ina ia mafai ona avea ma se mea e le uma lona taua.

E mafai ona e tulimatai atu i le aso pe a “tatalaina” oe ma tuueseese ai lou agaga mai le tino. E talavou ma tiotio ma matagofie lou agaga. E tusa lava pe ua matua lou tino ma auma’ia pe pipili pe le atoatoa i soo se itu, ae a tuu faatasi le agaga ma le tino i le Toetu, o le a faapea ona faamamaluina oe; o le a faapea ona faapaiaina oe.

O se alii na ou iloaina—o se tasi o alii maoae ua ou iloaina—sa i ai i se vaega o ni tamaiti faifaimeavalea. O taimi uma lava na latou i ai i nofoaga sa le tatau ona i ai, ae le maua lava i nofoaga e tatau ona i ai. Mulimuli ane, na ave ai i latou e se taitai atamai ma metotiā i se vasega o le Aoga Sa. O le faiaoga o se toeaina—o se toeaina nofofale masani lava. Ma le isi foi, o ia o se tagata liliu mai mai Europa, ma sa lei lelei tele lana tautala Igilisi. Na latou toē ma fai mai, “O le tatou faiaoga? Lale?” Ou te manatu, o nei tamaiti na i ai ni o latou uiga e fati ai o soo se faiaoga lava.

Ona fai mai lea o lau uo, na i ai se mea na tupu. Na amata ona tautala le faiaoga, ma na amata ona faalogo uma i latou. Fai mai lenei uo, “E mafai ona faamafanafana ou lima i le afi o lona faatuatua.” O le uiga o lena faamatalaga, i totonu o lena tino toeaina, ma le maanuminumi, lea na foliga mai e le mafai ona tea ese ai se tauga mamafa o upu, na i ai se agaga mamana.

O le tino Toetu—o le efuefu o le eleele, o le vaega faaletino o i tatou—e mafai ona faafouina ma faamamanaina pe afai e tutusa ma le agaga.

O Le A Taitai Oe e le Agaga Paia

Afai e mafai ona e malamalama i le ala e galue ai le Agaga, o le a e le popole. E le lava mea leaga e tuufaatasi—pe afai e tuu faatasi e pei o se leisa pogisa ma le mataga ma ua faasinotonu atu ia te oe, e le mafai ona faatamaia oe, sei vagana ua e gauai atu i ai.

I le aluga o lou aoaoina, “o le poto o le mea sili lea; ia maua le poto: o mea uma e te maua ia maua mai ai le atamai” (Faataoto 4:7).

Ia mautinoa e te aoaoina mea e le o manino ona aoaoina atu ia te oe. Afai na o le pau lava le mea e te iloa o mea ia o loo e faitauina po o mea e te faalogo i ai, o le a e le iloa ni mea se tele. O taimi o le migao e taua tele pe a e mafaufau ma lagona. O le mea lena e taua tele ai malumalu. E mafai ona e alu i le malumalu ma e aluese ai mai le lalolagi.

O le folafolaga mai le Alii e faapea, a e maua le Agaga Paia, “na te aoao ia te outou i mea uma lava, e faamanatu mai foi o ia ia te outou i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou” (Ioane 14:26).

O le a otometi ona e faia o nisi o mea, toetoe lava ma le le iloaina. E aunoa ma le mafaufauina, o le a e iloa ai na uunaia ma taitaiina oe e le Agaga Paia. O le mea lena na sei mai ai i fafo e lenei alii faifeautalai talavou mai lana atotupe se 20-tala pepa, e aunoa ma le iloaina pe aisea, a o moemoe mai i autafa o le nofoaafi ma tuu mai ia te au a o amata aluese atu le nofoaafi. Na ia laveaiina i maua mai se tulaga matautia tele.

O le ala lena o le a e faia ai ni mea, ona e toe tepa mulimuli ane lea i ai, ma iloa ai na taialaina oe. Ma o le ala foi lena o le a lapataiina ai oe. O le a lapataiina oe, “Aua e te alu i o! Aua le faia le mea lena!” O le a lapataiina oe, “Aua nei lua o ma le alii le la! Aua nei lua o ma le tamaitai le la! Aua nei e i ai i le vaega le la!” Ae, “Ia e i ai i le vaega lenei!” O le a taialaina oe, ma o le a puipui oe e le Alii.

Ou te iloa e moni le talalelei, o Iesu o le Keriso, ma o loo Soifua o Ia, ma o Lana Ekalesia lenei. Sue se nofoaga o le lalolagi e mafai ona e tautino ai ia te oe lava, e aunoa ma le faalumaina, e aunoa ma le faatuai: muamua, ua e talia le talalelei a Iesu Keriso ma, lona lua, o le ituaiga tagata e i ai oe, e sili atu le taua nai lo le mea e te faia. O le mea e te faia, pe afai e taialaina, o le a avea ai oe ma le ituaiga tagata e te i ai ma le ituaiga tagata e mafai ona avea ai oe.

Ata na tusia e Gregg Thorkelson

Aisea na tuu mai ai e lenei alii faifeautalai talavou se 20-tala pepa? Afai e te malamalama i lena mea, o le a e malamalama i le pogai e le a tatou moni ai o tatou olaga. O loo taitaiina i latou. O le faifeautalai talavou na tuuina mai ia te au se 20-tala pepa o David A. Bednar, o se faifeau talavou na faamisiona i le Misiona a Siamani Sisifo, lea ua avea nei ma se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata na saunia e Matthew Reier

Ata pue o le Malumalu o Hong Kong i Saina na saunia e Craig Dimond; ata na saunia e John Luke