2009
Toe Faaleleia o Mea na Avea ma Vaisu: Faamaloloina Auauai
Iuni 2009


Toe Faaleleia o Mea na Avea ma Vaisu Faamaloloina Auauai

I le polokalama a le Ekalesia o le toe faaleleia, e aoao ai i latou e pagatia mai mea ua avea ma vaisu e ala i le Togiola a Iesu Keriso le auala e oo ai i le vavega o le ola toe faaleleia o le olaga.

Pe tusa ma se tausaga ua mavae, na ou ala ae ai i totonu o se falefeaveai i se pitonuu o Ilinoi, na tumu i fualaau faasaina ma ava malolosi, ma ou te lei manatuaina se mea na ou faia. Na pau le mea na ou manatua i lau malaga faapisinisi, o le taimi lava na tulaueleele ai le vaalele, pe na o le 10 lava minute ae ou tiaia lau paga, ma ou faasasao atu ai i le falepia, ma ou mou ai mo aso e tolu. O le aso lona lua—o le aso lea na tatau ai ona ou toe foi atu i le fale—o le aso fanau lea o lou afafine. E na o le tasi le tausaga ua tea.

O le tausaga ua tea, na le iloa ai e Mareko (ua suia igoa) pe o le a faapefea ona faatoilaloina ana vaisu o fualaau faasaina ma le ava malosi. Sa taumafai muamua o ia e tuu. Na uma ona alu atu o ia i lona epikopo, alu i faufautua faapolofesa, foi mai nofoaga e toe faafoisia ai i le manuia, ma tuu atu atoa lona malosi na ia mafaia, ae na leai se mea na maua ai se suiga tumau. E lei leva ona tea lena taimi lamatia i Ilinoi, ae tau o ia i le polokalama a le Ekalesia o laasaga e 12-e toe faaleleia ai mea ua avea ma vaisu, lea na lagolagoina e le Tautua a le AAG mo Aiga. I le polokalama na ia maua ai ni mataupu faavae ma taitaiga e ono suia ai lona olaga.

Na faapea ona tupu le suiga a o ia suesueina ma faaaoga ia mataupu faavae na aoaoina i le tusi o galuega o le polokalama, ma fonotaga faalevaiaso mo le toe manuia. O le tusi o galuega e taiala ai le au faitau e agai atu i le toe manuia e faaaoga ai laasaga e 12, o ia laasaga taitasi o loo taua ai se mataupu faavae talafeagai o le toe manuia e pei o le faamaoni, faamoemoe ma le faalagolago i le Atua. I fonotaga faalevaiaso, e mafai e tagata auai ona maua le malosi mai isi ma fefaasoaai o latou lava aafiaga e uiga i le faaaogaina o mataupu faavae.

Na iloa e Mareko o le malaga mai mea ua avea ma vaisu i le toe faaleleia o se mea faigata, ae o le iloaina o tagata ua uma ona latou uia lea ala e mafai ona tuuina atu ai le faamoemoe ia i latou o loo tauivi pea. I fonotaga taitasi e uunaia ai e se tagata e faafaigofieina aafiaga—o se tasi e i ai sona aafiaga i le toe manuia mai—ia isi e ala i le faasoa atu o manatu e faavae i le toe faaleleia o ia. Ua avea nei Mareko ma tagata e faatautaia ni aoaoga. O vaiaso taitasi na te faasoa atu ai ona aafiaga (o loo aofia atu i le tusiga lenei i le faatusilima) i isi e fesoasoani ia malamalama e le na o i latou o aafia ai ma e mafai ona faatoilaloina ia mea ua avea ma vaisu.

O Le Mailei o Mea ua Avea ma Vaisu

Pe a uma taimi taitasi ou te lafoaia ai, ou te faapea ifo ia te au lava, “O le taimi lenei o le a ese ai. Faamolemole, le Alii e, fesoasoani mai ia te au. Ou te le manao e fai lenei mea ma se vaega o lou olaga.” Ae sa faaauau pea ona avea ma se vaega o lou olaga.

Na avea Mareko ma se tagata malosi i le Ekalesia. Na te lei mafaufauina lava o le a maileia o ia i se mea e fai ma vaisu. O le ola ai i tulaga faatauaina o le Ekalesia, e pei o le Upu o le Poto, e saogalemu ai tagata o le ekalesia mai le tele o amioga e fai ma vaisu, ae i se lalolagi ua faateteleina ai faatosinaga leaga, ua avea ai le fai o amioga leaga ma vaisu ma se faafitauli taatele, e oo lava foi i le Au Paia o Aso e Gata Ai. E ui ina sa tauivi Mareko ma le ava malosi ma fualaau faasaina, ae o vaisu ua le na o le faaaogaina sese o na mea. E mafai ona aofia ai le peletupe, ponokarafi, faafitauli i mea e taumafa, amio faalefeusuai lē talafeagai, ma le faalagolago tele i le isi tagata.

I soo se fonotaga mo le toe faaleleia, e faalauiloaina ai lava ni mea eseese ua fai ma vaisu. Mo se faataitaiga, o Sitivi, na fai ma ana vaisu ia talavai o fualaau. Sa amata ona ia inuina ni fualaau mo se manua i lona papatua, ae ina ua toe lelei lona manua, na pepelo ai o ia ma iu lava ina gaoi ina ia saga maua ai pea nisi ana talavai o fualaau. O Sitivi, o le na avea o se fesoasoani i se au epikopo, na iu ina falepuipui ma sona suti i se tasi Aso Sa, lea sa tuu ai e taitai i se sauniga faamanatuga. O le taimi lena na ia iloa ai sa ia manaomia se fesoasoani.

I nisi o nofoaga, na i ai ni vaega faapitoa mo faafitauli o ponokarafi. Na fai mai Kareti, o le e masani ona auai atu i se faalapotopotoga faapena, o le taimi muamua na te lei iloaina o lana mausa o se vaisu. “Sa matua le mafai ona ia faatauina se mekasini ponokarafi, ae sa faigofie ona ia mauaina i le Initoneti,” na ia fai mai ai. Na ia iloa ua tatau ona sui ina ua tauau e oo le la ulugalii i le tulaga e malepe ai.

O Le Oo Mai i le Polokalama

O le le mafai ona toe faaleleia o lau molimau ona o lau amio, faatasi ai ma le le mafai ona ou lafoaia lau vaisu, na faapea ona ou oo ai i se tulaga na le mafai ai ona ou gafatia le faalumaina. Mulimuli ane, sa ou naunau ai e faataitai se isi mea e ese mai.

O se faaupuga e masani ona taulotoina e tagata auai i le polokalama o le, e saili e se tagata le toe faaleleia “pe a ua sili atu le tiga o le faafitauli nai lo le tiga o le vaifofo.” Ina ua oo Mareko i lena tulaga, sa ia faaaogaina le fautuaga a se uo ma sa sau ai i se fonotaga a le Au Paia o Aso e Gata Ai mo le faaleleia mai mea ua avea ma vaisu. O nisi tagata e filifili lava e o mai i latou ia. O isi e uunaia e a latou uo po o taitai perisitua e auai. O nisi na poloaiina e se faamasinoga e auai i fonotaga o laasaga e 12-mo le toe faaleleia.

O le toatele e mumusu e auai i se fonotaga ona latou te lagona le maasiasi i o latou tauiviga. I lana galuega o se faamisiona tautua a le Ekalesia, e maofa ai Susana i le vaaia o le suiga lea e oo atu i tagata auai. “O taimi muamua latou te o mai ai i fonotaga,” na ia fai mai ai, “e masani lava ona ifo o latou ulu. E maasiasi ma tumu i le tausalaina ma le matatau. Ina ua mavae ni nai vaiaso, na ea i luga o latou ulu ina ua maua se faamoemoe fou. Ua latou iloa e le na o i latou o tauivi.”

Ua saunia faamisiona tautua a le Ekalesia e talia tagata auai ma ofo atu ia i latou le faamoemoe ma faamalosiauga. E taulai atu tagata auai i se laasaga e ese mai mai le tusi o galuega i vaiaso taitasi, ona fetufaai atu lea e le tagata e faatautaia aoaoga e uiga i ona lava aafiaga i lena laasaga. O i latou e mananao e faasoa atu o latou manatu i le toe faaleleia, e na o o latou igoa muamua e faailoa atu ai i latou lava. O se fonotaga e i ai lava i taimi uma se faamanatu o mataupu faavae o le le faailoaina o igoa ma le le faalauaiteleina, lea e matua taua i le atiina ae o se siosiomaga saogalemu.

O se vaega taua o le fonotaga o le nonofo lea o tagata auai i se nofoaga e mafai ai ona latou toe lagonaina le Agaga. E mafai ona latou faia se tatalo ma tuu atu se molimau, e ui o a latou filifiliga ua oo ai i lo latou nofo vaavaaia pe tapeina ai foi igoa [mai le Ekalesia]. O lenei siosiomaga faaleagaga o se punavai o le malosi tele i tagata auai a o latou taulai atu i laasaga e 12.

Laasaga i le Toe Faaleleia

O le galueaiina o laasaga o lenei polokalama e faafaigofie ai le talalelei i se auala e mafai ai ona faaaoga le molimau lea na ia te au i taimi uma.

Ina ua iloa e Mareko, o laasaga o le polokalama o le toe faaleleia mai mea sa avea ma vaisu, o se auala fuafuaina lea o le faaaogaina o mataupu faavae o le talalelei. O laasaga e 12 o loo sii mai mai uluai Laasaga e Sefululua o Inu Ava e Le Mailoa, ae e tulaga ese le polokalama a le Ekalesia ona ua tuuina ai ia laasaga “i se faavaa o aoaoga faavae ma talitonuga o le Ekalesia.”1 I le polokalama o le toe faaleleia o mea sa avea ma vaisu, o laasaga e 12 o laasaga moni ia i le mauaina o le mana o le Togiola.

O le tusi o galuega, Polokalama o le Toe Faaleleia: O Se Taiala i le Toe Faaleleia ma le Faamaloloina mai Vaisu (aitema nu. 36764), o loo faailoa mai ai laasaga e 12 ma mataupu faavae e o faatasi ai. E tofu le laasaga ma se vaega o mau e suesue ma ni fesili e mafaufau loloto i ai ma ni avanoa e tusitusi ai. Fai mai se tasi o tagata auai, o le faiga tuusao o laasaga e 12 na tuuina atu ai ia te ia le faamoemoe. E oo ane i le taimi na tei ae ai Kilifi mai se koma ona o le ova o le faaaogaina o fualaau faasaina, ua leai sona toalua ma sana galuega. Na mafaufau o ia pe o le a faapefea ona ia toe faaleleia lona olaga. “O le mauaina o le talalelei i ni laasaga laiti, e 12—e mafai ai ona ou faia,” na ia fai mai ai.

Na fai mai le toatele, o laasaga lona fa ma le lima, lea e taulai atu i iloiloga patino ma le faailoa atu, e sili ona luitauina. Ae e faalagolago lava i le tagata ia. O Paula, o le na tauivi ma le soona taumafa ma le soona faalagolago i ana sootaga, na galue malosi lava i le laasaga lona valu—faamagalo atu ma le toefuataiina o sootaga—a o taumafai e faamagalo lona tamā saua. Fai mai o ia i le taimi nei, “E le mafai ona ou tau atu lou agaga faafetai mo lenei vavega i lou olaga: ia alofa ma faamagalo atu.”

Faamoemoe i le Togiola

O le suiga na tupu ia te au, e le o taimi uma ou te faanoanoa ai. O nisi taimi e le faigofie ai. Atonu ua silafia e le Alii e le tatau ona aveese uma mai ia te au i le taimi nei, ae Na te faamalosia au ina ia mafai ona ou tauaveina i le onosai ma le loto fiafia, ma e mafai ona ou alualu i luma. Na te tuumamaina lava ina ia ou aoao i le mea sili ou te mafaia.

Ua aoao mai le talalelei e faapea, e oo mai le alofa tunoa e ala i le Togiola a Iesu Keriso (tagai Eteru 12:27). O le alofa tunoa o se mana faatagaina lea e mafai ai ona maua le toefaaleleia. O le “ala faalelagi o le fesoasoani po o le malosiaga” lea e fesoasoani ia i tatou ia tatou faia ai galuega lelei ia e le mafai ona tatou faia ma faatumauina e i tatou lava.2

Fai mai Susana, o le sa i ai foi i le polokalama a o lei avea ma se faamisiona tautua a le Ekalesia, “Na ou iloaina e mafai ona tau mai e le Atua ia te au le mea e tatau ona fai, ae ou te lei iloaina na ia te Ia le mana e fesoasoani mai ai ia te au i le faiga. O le taimi nei ua ou malamalama i le alofa tunoa lea e oo mai e ala i le Togiola a Iesu Keriso.”

E ala mai i le alofa tunoa, e toe maua ai e tagata auai le faamoemoe na aveesea mai ia i latou. O Eteuati o se tasi o tagata auai na ola ae i le Ekalesia, ae o le le mautonu o lona olaga a o laitiiti na tuua ai o ia ma se lagona e le lelei o ia e le pei o isi tagata. Fai mai o ia, “ou te lei malamalama i le Togiola, ma ou te lei alofa ia te au lava, o lea sa leai ai se afaina tele o se mea.” Ina ua 20 ma ona tupu ona tausaga, na amata ona inupia ma faaaoga fualaau faasaina i se taumafaiga e aveese ai ona lagona le lelei—o se faiga na faaauau mo le 20 tausaga.

Ina ua lokaina o ia mo le taimi lona lua ona o le onā ma ave le taavale, na faatonuina ai o ia e saili se togafitiga. I le polokalama a le Ekalesia, na ia iloa ai e mafai ona maua le faamagaloga ma toe maua se lagona o le taua o le tagata lava ia. Na auai o ia i le lotu i Aso Sa uma lava, suesue i laasaga e 12, ma faaaoga nei mataupu faavae ma faatinoga o le talalelei i lona olaga. Na iu ina manao e tuu atu lona ola i le Tama Faalelagi ma, i lea faagasologa, na ia iloa ai ona toe alofa ia te ia lava ma auala e aoga ai le Togiola i lona olaga. “E le mafai ona ou foiaina na o au nei mea uma,” na ia fai mai ai. “E mafai ona fai e le Faaola mea e le mafai ona ou faia mo au lava.”

O i latou o e tauivi ma vaisu, e le na o i latou ia e mafai ona oo i se suiga tele: ua iloa foi e tagata e pele ia i latou a o latou faaaogaina ia laasaga e 12 i o latou lava foi olaga ma auai i fonotaga o le toefaaleleia, e mafai foi ona latou maua faamanuiaga o le Togiola e faatatau i o latou lava mafatiaga. I nisi o eria, o le polokalama o le toefaaleleia o mea na avea ma vaisu, e saunia ai ni vaega lagolagosua mo aiga ma uo, o e ua iloa o le Faaola e mafai ona faamaloloina o latou tiga, ita, ma le tausalaina lea e lagonaina i nisi o taimi e tagata e pele ia i latou.

Ina ua iloa e Tepora ua fai ma vaisu a lana tama tama ia fualaau faasaina, sa lofituina o ia i lagona o le tausalaina, a o mafaufau o ia i auala sa ono mafai ona avea ai o ia ma se tina lelei atu. Ona ia iloa ai lea e mafai foi ona ia faatatauina ia laasaga ia te ia lava. Fai mai o ia, “O mea na ou aoaoina i le polokalama, e tusa lava pe o a faiga a lou atalii, e mafai lava ona ou fiafia ma maua le Tama Faalelagi i lou olaga.” Na ia faaopoopo mai, “O le vaai mai fafo, o ou foliga lava ia, ae o totonu ua matua suia atoa lou olaga.”

O Sanona, o lona toalua na avea ponokarafi ma vaisu, na auai atu i vaega fesoasoani mo taitoalua. A o auai ai o ia, na ia matauina ai foi sona suiga i totonu. O le taimi muamua na taulai atu o ia i le tiga na ia lagonaina ona o le mea ua fai ma vaisu a lona toalua. Ae ina ua amata ona ia aoao ma faaaoga ia laasaga, na faapea ona tupu ai se suiga faavavega. Fai mai o ia, “Na amata ona ou le toe talanoa soo e uiga i lou toalua, ae ua tele ina ou talanoa i mea na ou aoaoina mai ia laasaga taitasi. Na amata ona ou vaaia le ala na galue ai le Alii i lou olaga.”

O Le Sini Faaiu

I aso ua tuanai, na mafai ona ou teenaina mo ni vaitaimi umi. Ou te toe maua ni tulaga lelei i le Ekalesia ma galue i ni valaauga, ma fai mai ai tagata uma e ese lou lelei. Ae na leai ma sou lagona fiafia i totonu ia te au. Ma o le mafuaaga lena o le teena ua na o se tasi o vaega. O le toefaaleleia moni o le le toe faia lea ma lē toe manao e fai ona ua suia o tatou natura.

Na iloa e Mareko e ala mai i le Togiola, e le gata ina mafai ai e tagata ona tuu a latou amioga ua fai ma vaisu, ae faapea foi ona faamaloloina ai mafuaaga loloto o ia vaisu. Ma faatasi ai ma le fesoasoani a o latou taitai perisitua, e mafai ona latou salamo ma toe aumai ai faamanuiaga o le talalelei i o latou olaga. Na faamanino mai e Doug LeCheminant o le Tautua a le AAG mo Aiga ia faamoemoega o le polokalama: “O la tatou sini faaiu mo i latou e i ai i le polokalama, ia mafai ona latou osia ma tausia feagaiga o le malumalu—ae le na o le tumau o se mafaufau manino.” O fua aupito suamalie o le toe faatoagaina mai lea, papatisoga po o le toe papatisoina, siitia o le perisitua, sauniga o le malumalu, ma le toefuataiina o faamanuiaga.

Fai mai Sitivi, o le na oo i le falepuipui a o ofuina lona suti lotu, “O le aso, ua ou mama ma faamaoni ona o lou Tama Faalelagi ma laasaga e 12.” O lona malosi i le Ekalesia ua faapitoa le anoa ia te ia. “O au o se tamā. O au o se faufautua i le korama o le au ositaulaga. O au o se tagata e faatautaia aoaoga ona ou te manao e toe fesoasoani atu i se polokalama na tuuina mai ma le le faatuaoia ia te au.”

Faatumauina o le Toe Faaleleia i Lea Aso ma Lea Aso

O aso uma lava ou te sailia ai lou Tama Faalelagi i le tatalo ma e ala i tusitusiga paia. I taeao ou te faitauina ai tusi e uiga i le toe faaleleia, ma ou tusia ai ou lagona ma ou manatu. Ou te valaau atu i se tagata lagolagosua i le polokalama e fesoasoani mai e faamalamalama ou mafaufauga. Ou te alu i fonotaga. Ou te taumafai e auauna atu. Ma ou te lei toilalo lava i se aso na ou faia ai na mea.

O na galuega i aso uma e faatumauina ai le manuia faaleagaga o Mareko. Ua iloa foi e isi tagata na i ai i le polokalama lea lava mea moni: o le faatumauina o le malosi faaleagaga e manaomia ai se taumafaiga faifaipea. E leai se tasi e saogalemu atoatoa mai le toe toilalo, ae o le ola i aso uma i le talalelei, ua o mai ai i latou o loo tauivi ma vaisu ia Keriso ma maua le malosi ma le faamoemoe.

“O loo ou aoaoina sia mea itiiti ma sia mea itiiti, o lea mataupu ma lea mataupu,” o le tala lea a Mareko. “Ua suia ou uiga, ma o le taimi muamua lenei talu ona amataina lenei polokalama ua mafai ai ona ou faapea atu, ua i ai lou faamoemoe. Ou te matua talitonu e le tatau ona ou toe toilalo ai.”

Faamatalaga

  1. James E. Faust, “O Le Mana e Suia Ai,” Liahona, Nov. 2007, 124.

  2. Tagai Bible Dictionary, “Grace,” 697; Guide to the Scriptures, “Grace,” 103.

O le alofa tunoa, o se mana e sau mai le Togiola a Iesu Keriso, lea e mafai ai ona maua le fofoina. E ala i le alofa tunoa, e toe maua ai e tagata auai i le polokalama o le toefaaleleia le faamoemoe na aveesea mai ia i latou.

O Le Afio Ae, na saunia e David Edward Linn, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia.

Keriso i Ketesemane, saunia e Heinrich Hofmann, faaaloaloga a le C. Harrison Conroy Co.; ata na pueina e le Busath Photography

Ata na saunia e Craig Dimond ma David Stoker, faataitai e tagata na filifilia; O Le Afio Ae, na saunia e David Edward Linn, faaaloaloga a le Falemataaga o Faatufugaga a le Avampato