2009
Talepeina o le Papupuni o Gagana
Iuni 2009


Talepeina o le Papupuni o Gagana

Ua liliu atu tagata uma o le Ekalesia i le lalolagi atoa i le Alii e saili ai ni auala e fesootai ai ma o latou tuagane ma uso i totonu o le talalelei.

Ina ua malaga ese mai Kazue Horikami mai lona atunuu moni o Iapani i Hawaii a o avea ma se talavou matua, sa na tau le manaomia le aoaoina o le Igilisi. Na tautala o ia i le faaIapani i le fale, faia ana faatauga i nofoaga na toatele ai tagata e tautatala faaIapani, ma mulimuli ane, na faigaluega ai o se taiala mo turisi Iapani. Na pau lava le nofoaga e feagai ai o ia i nisi o taimi ma se faafitauli i le gagana o le lotu—o se vaaiga masani lea i le toatele o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ae e oo foi i le lotu na manuia lava ana taumafaiga i le fausiaina o faauoga ma ni uso se toatolu pe toafa o e e iloa tautatala i le gagana a lona atunuu.

Ma, ina ua mavae le silia ma le 25 tausaga o nofo ai i Hawaii, na valaauina loa Uso Horikami e avea ma peresitene o le Aualofa i lana uarota, o se faamoemoega na lofituina ai o ia. “O le toatele lava o uso na o le Igilisi lava e tautatala ai, ma o isi e na o le faaSamoa po o le Takaloka e tautatala ai,” na ia manatua ai. “Ae e oo ane i lena taimi, ua feololo lava si ou malamalama i isi gagana, ae ou te le’i to’a lelei e tautala ai. E ui ina sa ou malamalama i le tele o tala a ou uso, ae na ou mafaufau pe o le a faapefea ona ou tautuaina i latou pe afai e le mafai ona ou talanoa atu i ai.”

Na iloa e Uso Horikami o le aveina o ni vasega o gagana, sa le o sana filifiliga lea—sa leai sona taimi mo lea tulaga. Sa ia faailoa atu ona atugaluga i lona peresitene o le siteki, i le taimi o se faatalanoaga o lana pepa malumalu. “Na ou tau atu ia te ia sa ou fefe—e le gata ona o le tiutetauave ae ina nei ou fatuina ni feeseeseaiga,” na ia fai mai ai. Na nofo le peresitene o le siteki ma mafaufau loloto ona ia fai atu lea ia Uso Horikami e aua le popole i le gagana, mo lena lava taimi. “Ae tau lava o le fai o lau galuega i le mea sili e te mafaia,” na ia saunoa ai. Na ia folafola atu o le a ia faia.

O ni aso mulimuli ane, a o i ai Uso Horikami i le malumalu, na oo atu ai i lona mafaufau le tala ia Peteru lea na savali i luga o le vai (tagai Mataio 14:22–33). “Na ou iloaina ai, o le umi lava ou te taofiofi ai i lo’u fefe, o le a ou magoto ai,” o lana tala lea. “Ae afai e tuu atu lou faatuatua i le Faaola, o le a fesoasoani mai o Ia ia ou faia mea faigata.”

“O mea faigata” e amataina i taumafaiga faigofie, ae mamana. Na taua e Uso Horikami le faaaluina o le tele o taimi e tilotilo ai i le tauvalaauga a le Aualofa. “A o ou suesueina le igoa o se tasi uso, sa ou vaaia ni manatu na oo mai i lou mafaufau e uiga i lena uso, ma ou lagona ai ni uunaiga e uiga i auala e mafai ona ou auauna atu ai ia te ia. A o ou mulimuli i na uunaiga, na ou maofa i le iloaina o le tuusao ma le patino o na uunaiga.

“O le faiga lena na ou amata ai,” sa faaauau ai lana faamatalaga. “Ina ua mavae ni nai masina, na liua na faatinoga laiti i ni sootaga o le alofa ma le popole alofa, na le gata i lou alofa ia i latou ae na faapena foi ona latou alolofa ia te au.”

Na iu lava ina aoao e Uso Horikami le Igilisi, ae na vave lava ona ia faapea mai, o le Agaga—ae le o le atamai i soo se gagana—sa faapea ona fesoasoani ia te ia e auauna atu ai. “Na ou iloaina e le faatapulaaina le Agaga i gagana,” o le faamatalaga lea a Uso Horikami. “E tautala mai o ia ia i tatou uma i auala e mafai ai ona tatou malamalama.”

E pei foi o Uso Horikami, ua oo tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa i le faanoanoa ma le tuua toatasi lea e mafai ona o mai faatasi ma faafitauli o le gagana. Ae e pei foi o Uso Horikami, e mafai e i latou ma o latou taitai ona liliu atu i le Alii mo se fesoasoani. O manatu nei mo le laasia o papupuni o le gagana na aumai mai tagata ma taitai o le ekalesia i le lalolagi atoa.

Ia Iloa o le Gagana e Le Taua Tele

O le manumalo mai faafitauli o le gagana o se luitau masani lea i le Siteki a Frankfurt Siamani, o ona tagata e o mai mai atunuu e silia i le 80. Ae peitai, o le gagana, na saunoa ai le peresitene o le siteki o Axel Leimer, e le taua tele.

Na taua e Peresitene Leimer, o lē sa le tautatala foi lona aiga i le faaSiamani i le taimi muamua na latou siitia atu ai i Frankfurt e faapea, atonu o lana fanau ma tamaiti o isi aiga o faataitaiga lelei ia o lenei mea. “Sa le’i faavaivaia i latou e le mea moni e faapea, e le’i malamalama le tasi i le isi,” na ia taua ai. “Ae sa latou taaalo faatasi lava ma isi tamaiti. Na leai ma se afaina o le eseese o gagana ia i latou. Latou te lei iloa lava se faailoga tagata pe fefefe.”

Na taua e Peresitene Leimer, o le toatele o ulugalii faamisiona e tautatala faaPeretania o loo auauna atu i valaauga i uarota i totonu o le siteki, e le taofia lava foi i le eseese o gagana. “O le toatele o nei ulugalii e le tautatala faaSiamani, ae ua latou aumaia le tele o aafiaga i o latou tofiga ma faia ai ni sao taua,” na ia fai mai ai. “Na galulue tuafafine i le vasega pepe, i vasega o le Peraimeri, ma avea ma nisi e vaaia le potutusi, e aofia ai le atiina ae o se potutusi i le nofoaga sa le’i i ai muamua se potutusi. O nisi o le usoga na auauna atu o ni taitai vaega o faitaulaga sili, failautusi o tupe, ma ni faiaoga o aiga. Latou te auai i vasega (e i ai se tagata e faaliliuina a latou saunoaga) ma o nisi lava foi taimi e faiaoga ai.

“O le faavae masani o le talalelei e masani lava e na o le pau lena o le mea e manaomia e tagata,” na faaauau ai le saunoaga a Peresitene Leimer. “Na ou matauina ni talanoaga i falefaafiafia a ni tagata e le iloa e le tasi le gagana a le isi, ae na malamalama lava le tasi i le isi. E mafai ona outou fesootai i mea taua e le afaina pe o le a le gagana: ‘Ou te alofa i le Alii. Ou te mafaufau alofa i ou tuagane ma uso. Ua ou sau ou te fesoasoani atu.’”

Fesoasoani i Tagata ia Lagona e Pei o La e i o Latou Aiga

O le tele lava o tulaga, e mafai e uarota ma paranesi ona fesoasoani i tagata i auala latou te lagona ai e pei o la e i o latou aiga. Mo se faataitaiga, i le Uarota a McCully o le Siteki a Honolulu Hawaii, e aoaoina ai le Aoga Sa i ni gagana se valu (Chuukese, Igilisi, Iapani, Korea, Maresala, Ponepei, Sipaniolo, ma le Takaloka) ina ia mafai ona faalogo le toatele o le au paia i le talalelei i la latou lava gagana. Ma le isi, o tagata e tofia e faia tatalo i le sauniga faamanatuga po o vasega, latou te faia i la latou lava gagana moni, pe afai latou te le o saunia e tatalo i le gagana o loo faaaogaina e le toatele o le au paia.

E ui ina o le eseese o vasega a le Aoga Sa o loo faia ai se tiute taua, ae e taumafai foi le Uarota a McCully e fuafua ni gaoioiga e aumaia faatasi ai tagata uma o le uarota. O gaoioiga masani e pei o se faaaliga faaletausaga o taumafataga faaleatunuu, faafiafiaga faaleaganuu i le Mutuale, o se aufaipese a tagata Maikolenisia (e faaopoopo atu i le aufaipese a le uarota), ma se “po o le ohana” (po o aiga) e faalekuata e faamanatu ai e le uarota atoa ia tofi faaleaganuu maoae a tagata o le uarota ma faamamafaina ai lo latou tofi faaleagaga ua laugatasia ai.

“O i tatou uma lava o fanau a lo tatou Tama Faalelagi,” o le saunoaga lea a Marlo Lopez, o le epikopo o le Uarota a McCully. “I Lana silafaga, e leai se eseesega i atunuu po o gagana. O le alofa o le Atua e mo tagata uma lava, ae o i tatou ua na o ni meafaigaluega e aoaoina atu lenei upumoni.”

Faaaoga le Aganuu a le Atunuu ua e Aumau Ai

E ui e toatele tagata e mananao e faatumau pea le lelei ona latou tautatala i la latou gagana moni ma elemene faagaeetia o o latou aganuu, ae e mafai foi ona faamanuiaina le au paia mai le aoaoina o le gagana ma le aganuu o le eria o aumau ai nei. Na faalauiloa mai e Peresitene Eric Malandain o le Siteki a Pale Farani i Sasae, lea o loo i ai ni tagata mai vaega eseese o le lalolagi, le mea lenei. “E masani ona uunaia e taitai ia le au paia o loo nonofo iinei e aoao le faaFarani,” o le saunoaga lea a Peresitene Malandain. “E mafai ona fesoasoani ia i latou e alualu ai i luma i tulaga faalegaluega, faaletagata lava ia, ma le faaleagaga.”

Ua uunaia tagata o le Siteki a San Francisco Kalefonia i Sisifo e atiina ae foi ni tomai faaopoopo i le gagana. E faaopoopo atu i uarota e tautatala i le Igilisi, o loo aofia ai i le siteki ni iunite faapitoa se tolu i gagana (faaSaina, Samoa, ma le Takaloka) ina ia mafai e le au paia e tautatala i nei gagana ona aoaoina le talalelei i a latou lava gagana. Ae o loo uunaia foi e taitai o le siteki ma uarota le au paia ia auai i talanoaga faalevaega e aoao ai. O “faapotopotoga” laiti e fono faalua i le vaiaso e aoao ai le Igilisi faigofie mo talanoaga. O lesona e taulai atu i le aoaoina o le tautatala i soafuaiupu e pei o le, “E faapefea ona ou oo i le falemai?” po o le “O fea e i ai le falefaatali pasi e aupito lata mai?” Ma talu ai foi o le toatele lava o tagata o le siteki o le augatupulaga muamua foi lea o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o lea e taulai atu ai nisi o lesona Igilisi i mataupu autu o le talalelei, e pei o le tatalo po o le taitaiga o afiafi faaleaiga.

“O le mataupu e uiga i le gagana o se luitau taua lea mo i matou, ae matou te galulue i ai, ma ua faasolo lava ina matou lelei ai,” o le saunoaga lea a Ronald Dillender, o le peresitene o le siteki. “O le a faaauau pea ona matou galulue, e aoao atu, ma ia maua e le au paia ia konafesi uma faalesiteki, faaaliga taleni uma a le siteki, fonotaga uma faaleaoaoga, ma fuafuaga uma. Matou te mananao ia maua e tagata uma ia mea uma o loo i ai i le Ekalesia ma o loo ofo atu e le talalelei. O le mea lena e sili ona taua.”

Galulue Faatasi

O le eseese i gagana e aliae mai ai le tele o faafitauli, o le saunoaga lea a Peresitene Brent Olson o le Siteki a Filatelefia Penisilivania, mai le faataunuuina o faatalanoaga mo pepa faataga o le malumalu e oo i le faaliliuga o lauga ma tatalo i sauniga faamanatuga. O le faaaogaina o se uiga o le talia lelei [o isi], ma le faapalepale, ua faia ai le eseesega uma mo tagata o le siteki.

Na saunoa Peresitene Olson, “E i ai sa matou tautinoga e tauloto soo e le matou siteki: o ai lava e ulufale mai i faitotoa o le falesa ua auina mai e le Alii. Ina ua matou faaaogaina lenei uiga o le taliaina lelei [o isi], ua matou iloa ai o le taumafaiga faaopoopo matou te faia e fesoasoani ai i tagata uma ina ia auai, e le o se avega mamafa lea. O le ola lava i le talalelei.”

E ui lava o le Uarota a Clendon o le Siteki a Aukilani Niu Sila Manurewa o se iunite e tautatala i le Igilisi, ae e tautatala foi le au paia i le faaMaori, Niue, Samoa, Toga, gagana faavaivao o le lotoifale, ma isi gagana e tautatala ai i le Atu Kuki. O loo taumafai lava taitai o le uarota ina ia faapei o le Leoleo Mamoe Lelei, o le na te iloa tagata uma o Lana lafu—“e tusa lava pe o le a le gagana latou te tautatala ai,” o le saunoaga lea a Epikopo Hans Key.

Mo se faataitaiga, a o mafaufauina ma le agaga tatalo ia tofiga o faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi, e mafai ona maua ai ni soa e aofia ai se uso e na o lana gagana moni lava e mafai ona tautala ai ma se uso e tautala i lena gagana faapea foi ma le Igilisi. A o galulue faatasi le toalua lea i faiaoga o aiga, e faapea ona maua ai e le uso muamua le toalelei i le Igilisi. Mulimuli ane, atonu na te taliaina ai se tofiga e lauga i le sauniga faamanatuga.

Ia Iloa e Faaagavaaina i Tatou e le Alii mo Lana Galuega

Na auai Francisco Ayres Hermenegildo i le Ekalesia i lona atunuu moni o Rio de Janeiro, Pasila, i le 21 o ona tausaga ma mulimuli ane auauna atu i se misiona i São Paulo. Ina ua maea le la faaipoipoga ma lona faletua o Kallya, na siitia atu ai i laua i Sini, Ausetalia i le 2002. O le 2006 na valaauina ai Francisco e avea ma peresitene o le paranesi a le autalavou matutua nofofua a Hyde Park. Na lagona e Peresitene Hermenegildo le lofituina ona sa le gata ina sa tau aoao pea lana Igilisi, ae ona o tagata o le paranesi o ni tagatanuu o le silia ma le 10 ni atunuu, ma o le toatele foi o i latou na tau aoaoina foi le Igilisi.

“Ou te faailoa atu na ma lagonaina le le atoatoa ina ua tofia i maua e tausia le Paranesi a Hyde Park,” o le tala lea a Peresitene Hermenegildo. “O le faafitauli i gagana na foliga mai o se faafitauli tele, ma sa ma tatalo i le Alii mo Lana fesoasoani. Ae ua ou iloaina e musuia, faaagavaa, ma faamalosia e le Alii i latou o e auai i le fausiaina o Lona malo.”

E faaopoopo atu i le iloaina o le taitaiga a le Alii i lona lava olaga, o loo vaaia foi e Peresitene Hermenegildo i olaga o tagata o le paranesi—o le toatele o i latou, e pei foi o ia, o augatupulaga muamua o tagata o le ekalesia i o latou aiga.

“Ua aumaia i tatou taitoatasi iinei i lenei taimi o o tatou olaga mo se mafuaaga,” na ia fai mai ai. Na ia faamatala mai, ua tofu tagata taitoatasi o le au paia ma se avanoa e tuputupu ae ai i le molimau, auauna atu i valaauga, ma fetufaai atu le savali o le talalelei i uo ma e pele ia i latou.

“Matou te talitonu o loo faataunuuina valoaga e faatatau i le faalilofiaina o le lalolagi i le talalelei,” o le saunoaga lea a Peresitene Hermenegildo. “O tagata o le paranesi o ni taitai ma o le a avea lava ma taitai i soo se mea o le lalolagi e o i ai. O se faamanuiaga tele le fesoasoani atu e saunia na taitai, lea o loo matou faia i taimi uma matou te aoaoina ma faafaileleina ai tagata o le paranesi.”

Ia Tasi i le Loto ma le Mafaufau

“Ou te talitonu o se faamanuiaga ae le o se luitau le auauna atu ma galue i se uarota e matua eseese lava aganuu ma gagana,” o le saunoaga lea a Epikopo Hans Key o le Uarota a Clendon. “Na faaeseeseina e le Atua le gagana a tagata i le taimi na fauina ai le Olo o Papelu, ae e mafai ona tatou taumafai mo le mea na ausia e le Nuu o Enoka: ia tasi le loto ma le manatu ma ia ola i le amiotonu.” (Tagai Kenese 11:1–9; Mose 7:18.)

O lena lotogatasi na faapea foi ona faamamafaina mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008): “Ua avea i tatou ma se Ekalesia tele i le lalolagi atoa, ma ua mafai nei foi e se vaega tele o o tatou tagata ona auai … e pei o se aiga tele e tasi, e tautatala i gagana e tele, o maua i le tele o atunuu, ae e tasi le faatuatua, tasi le mataupu, e tasi foi le papatisoga.”1

Faamatalaga

  1. Gordon B. Hinckley, “Ola i le Atoatoaga o Taimi,” Liahona, Ian. 2002, 4.

E tusa lava pe le tautatala uma tagata o uarota ma paranesi i le gagana e tasi, e mafai lava ona latou solofaina i lalo le papupuni ma ausia ai le lotogatasi.

Ata na tusia e Cary Henrie