2009
Ko e Palani Lahi ʻa Hotau ʻOtuá
Fēpueli 2009


Ko e Palani Lahi ʻa Hotau ʻOtuá

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga fakalaumālie naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 30 ʻo ʻOkatopa, 2007.

ʻĪmisi
Elder L. Tom Perry

ʻI he vave ʻo e hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻi he māmaní he ʻaho ní, ʻoku fuʻu tokolahi leva ai ha kakai ʻoku nau tuku ke toki hoko pē e ngaahi meʻa ʻo e moʻuí ha taimi ʻe hoko ai, ʻo ʻikai te nau fai ha palani mo ha teuteu feʻunga ki ai. ʻI he taimi ʻoku ou fehuʻi ai ki ha niʻihi ʻo e fānau akó pe ko e hā e tafaʻaki ʻoku nau ako ki aí, ko ʻenau talí, “ʻOku teʻeki ai ke u fakapapauʻi. Te u toki fai e fili ko iá ʻamuiange.” Kuó u mamata ʻi ha ngaahi fāmili mo ha niʻihi fakafoʻituitui kuo nau fihia he moʻuá ko e tupu mei he ʻikai te nau faʻufaʻu ha palani fakapaʻanga ʻoku malú pea nau fakamole ʻo lahi ange ʻi he paʻanga ʻoku nau maʻú. Pea fuʻu femoʻuekina ha niʻihi ʻi he ngaahi ʻekitivitií, lēsoní, kalapú mo e sipotí. Neongo ʻoku lelei ʻaupito ke kau atu ki he ngaahi meʻa ko ʻení, ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau palani ai ki aí, ʻe taimi siʻi pē kuo ʻikai ke tau toe ʻilo pe ko e hā ʻoku tau fai ai iá. ʻI he ʻikai ke tau palaní, ʻoku puli leva meiate kitautolu ʻa hotau ikuʻanga taʻengatá.

ʻE lava ke tau maʻu mei he folofolá ʻa e sīpinga ʻuluaki ki hono fai ʻo e palaní. ʻI he Mōsese 1:39, ʻoku folofola ai e ʻEikí ʻo pehē, “He vakai, ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.” Ko ʻEne palani lahí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e feilaulau fakaleleí, ke foaki ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko kinautolu ʻe tokanga mo muimui ʻi Heʻene palaní ʻo fakafou ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ia ʻe lava ke foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú (vakai, T&F 14:7). ʻOku lahi ha ngaahi fakamoʻoni ʻi he folofolá ʻo kau ki he palani ko ʻení.

ʻOku hanga ʻe he hisitōlia ʻo e founga muimui ki he palani ko iá ʻo fakamoʻoniʻi mai hono kakató mo ʻene taʻefeliliuakí. Kuo fakahinohino fakalelei ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fānaú ʻo fekauʻaki mo e palani ʻo e ongoongoleleí lolotonga ha ngaahi vahaʻataimi ʻoku ui ko e ngaahi kuonga fakakosipelí, ko ha ngaahi vahaʻataimi “kuo ʻi he māmaní ai ha tamaioʻeiki ʻe toko taha ʻa e ʻEikí kuo fakamafaiʻi peá ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní. …

“… ʻI he taimi ʻoku fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí ha kuonga fakakosipeli, ʻoku toe fakahā foʻou mai ai ʻa e ongoongoleleí ke ʻoua naʻa fakafalala ʻa e kakai ʻo e kuonga ko iá ki he ngaahi kuonga ki muʻá ke ʻilo mei ai ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí.”1

ʻOku maʻu ʻi he kuonga fakakosipeli takitaha ha lēsoni ʻe lava ke tau fakakau ʻi heʻetau ngaahi palani fakatāutahá lolotonga ʻetau teuteu ki hotau ikuʻanga taʻengatá.

Ko e Kuonga ʻo ʻĀtamá: Hoko ʻo Tatau mo ʻEtau Tamai Hēvaní

ʻI he ʻuluaki kuonga fakakosipelí, naʻe ngaohi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea tuku kinaua ʻi māmani, mo ʻoange ha ngaahi faingamālie ke na fai ha fili (vakai, Mōsese 3:17). Naʻe fekau ke ʻoua naʻá na kai ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví, he naʻe talaange kapau te na kai, ʻe kapusi kinaua mei he ngoué. Ka ʻo kapau te na kai ʻa e fuá te na hoko ʻo matelie. Naʻá na kai ʻa e fuá.

Naʻe ʻikai ko ha fakatamaki ʻa e Hingá. Naʻe ʻikai ko ha fehālaaki pe ko ha fakatuʻutāmaki. Ko ha konga pē ia ʻo e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e ʻEikí naʻe pau ke hoko. Tupu mei he Hingá, ʻoku tau moʻulaloa ai ki he ʻahiʻahí mo e mamahí kae lava ke tau ʻiloʻi ʻa e fiefia moʻoní. Ka ʻikai ke tau ʻahiʻahiʻi ʻa e mahí, he ʻikai ai pē mahino kiate kitautolu ʻa e melié, (vakai, 2 Nīfai 2:15). ʻOku fie maʻu ke akoʻi mo siviʻi kitautolu ʻi he moʻui matelié ki he sitepu hoko ʻo ʻetau tupulaki ke tau hoko ʻo tatau ange mo ʻetau Tamaí.

Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ʻuluaki kuonga fakakosipeli ko ʻení? Ko e fānau fakalaumālie moʻoni kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI hono fāʻeleʻi mai kitautolu ki māmaní, ʻoku tau maʻu ai ha sino fakamatelie kuo ngaohi ʻi Hono tataú (vakai, Sēnesi 1:27). ʻOku talaʻofa mai kapau te tau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻoku fie maʻú, tauhi e ngaahi fuakavá, pea talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, te tau maʻu ʻa e hākeakiʻí pea hoko ʻo tatau mo Ia.

ʻOku tau ʻiloʻi foki ko ʻetau hoko ko ia ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo ha Tamai Taʻengatá, ʻe lava ke tau fetuʻutaki mo Ia ʻi he lotú pea maʻu e ngaahi talí ʻi he ueʻi ʻa e laumālié mo e fakahā. ʻOku totonu foki ke fakakau ʻi he palani ʻo ʻetau moʻuí ha fetuʻutaki maʻu pē mo ʻetau Tamaí.

Ko e Kuonga ʻo ʻĪnoke mo Noá: Fili ʻa e Angamāʻoniʻoní kae ʻikai ko e Faiangahalá

ʻOku ʻiloa ʻa e kuonga fakakosipeli hono uá ko e kuonga ʻo ʻĪnoké, ʻa ē naʻe “ʻaʻeva mo e ʻOtuá” (Sēnesi 5:24). Naʻá ne fokotuʻu ʻa e kolo ko Saioné, ʻa ia ne hoko ko ha fakaʻilonga mālohi ʻo e angamāʻoniʻoni ʻe lava pē ke maʻu ʻi māmani pea ʻi he langí (vakai, Mōsese 7:18–21).

Hoko mai aí ko e kuonga ʻo Noá. Naʻe moʻui ʻa Noa ʻi ha kuonga faiangahala lahi, pea neongo ʻene kalanga ki he kakaí ke nau fakatomalá, ka naʻe ʻikai te nau tokanga ki heʻene ngaahi leá. ʻI he tō mai ʻa e lōmakí, ko Noa pē mo hono fāmilí naʻe fakamoʻuí (vakai, Sēnesi 7:23).

ʻOku akoʻi mai ʻe he kuonga fakakosipeli hono uá mo e tolú ha ngaahi lēsoni maʻongoʻonga ʻo kau ki he ola ʻo e fili ki he leleí kae ʻikai ko e koví. Ne tapuekina lahi ʻa ʻĪnoke mo kinautolu naʻe ʻiate iá ko e tupu mei heʻenau angamāʻoniʻoní. Ne ʻiloʻi ʻe he kakai naʻe ʻikai fie muimui ʻia Noá ʻoku muimui mai ʻa e fakaʻauhá ʻi he tokotaha faiangahalá.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ongo kuonga fakakosipelí ni ke tau fekumi ki he meʻa ʻoku lelei mo fakatupulakí. Ko ʻetau taumuʻa ʻi heʻetau palani ʻo e moʻuí, ke tau maʻu ʻa e lahi taha ʻo e lelei ʻe lava ke tau maʻu ʻi he māmaní. ʻE lava ke tau maʻu ha konga lahi ʻo e lelei ko ʻení ʻi heʻetau fekumi fakaʻaho ʻi he folofolá. Te nau tataki ʻa kitautolu ki he moʻui taʻengatá.

Ko e Kuonga ʻo ʻĒpalahamé: Fakahoko mo Tauhi e Ngaahi Fuakavá

Naʻe hoko ai e kuonga ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ha tuʻutuʻuni fakalangi mei he ʻEikí ʻo hangē pē ko ʻĀtama, ʻĪnoke mo Noá. Naʻe fai foki ʻe he ʻEikí ha ngaahi fuakava—pe ngaahi aleapau ke haʻisia ki ai—mo ʻĒpalahame:

“Ke ke ʻalu mei ho fonuá, pe mei ho kāingá, pea mei he fale ʻo hoʻo tamaí, ki ha fonua ʻa ia te u fakahā kiate koe. …

“Pea te u fakatupu ʻiate koe ha puleʻanga lahi, pea te u tāpuakiʻi koe ʻo taʻefaʻalaua, pea ngaohi ke lahi ʻa ho hingoá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea te ke hoko ko e monūʻiaʻanga ki ho hakó ki mui ʻiate koe, koeʻuhi ke nau ʻave ʻi honau nimá ʻa e ngāue mo e Lakanga Fakataulaʻeiki ko ʻení, ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē;

“Pea te u tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻi ho hingoá; he ko kinautolu kotoa pē ʻe tali ʻa e Ongoongolelei ko ʻení ʻe ui ʻa kinautolu ʻaki ho hingoá, pea ʻe lau ʻa kinautolu ko ho hako, pea te nau tuʻu hake ʻo fakamonūʻiaʻi koe, ko ʻenau tamai;

“Pea te u tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻe tāpuakiʻi koé, pea fakamalaʻiaʻi ʻa kinautolu ʻe kapeʻi koé; pea ʻe ʻiate koe (ʻa ia ko e pehē, ʻi ho Lakanga Fakataulaʻeikí), pea ʻi ho hakó (ʻa ia ko e pehē, ko ho Lakanga Fakataulaʻeikí), he ʻoku ou fai kiate koe ha talaʻofa ʻe hokohoko atu ʻiate koe ʻa e totonu ko ʻení, pea ʻi ho hako ki mui ʻiate koé (ʻa ia ko e pehē, ko e hako totonu, pe ko e fānau totonu ʻi he sinó) ʻe tāpuekina ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní, ʻio ʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia ko e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí, ʻio ʻo e moʻui taʻengatá” (ʻĒpalahame 2:3, 9–11).

Ko e Kāingalotu ʻo e Siasí ko ha kakai ʻo e fuakavá. ʻOku ʻi ai ʻetau ngaahi aleapau mo e ʻEikí ʻo Ne talaʻofa mai ha ngaahi tāpuaki lahi maʻatautolu ʻo kapau te tau tukupā ke talangofua ki Heʻene ngaahi fonó mo e ngaahi fekaú. ʻOku totonu ke fakakau ʻi heʻetau palani ki heʻetau moʻuí ʻa hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá. ʻE lava ke tau fai ha konga ʻo e meʻá ni ʻaki ʻetau moʻui taau maʻu pē ke ʻi ai haʻatau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá.

Ko e Kuonga ʻo Mōsesé: Muimui ʻi he Kau Palōfita ʻa e ʻEikí

Ko Mōsesé ko e taha ia ʻo e kakai toʻa taha kuo moʻui. Naʻá ne ʻaʻeva mo fakataufolofola mo e ʻOtuá. Ne fili ia ʻe he ʻOtuá ke ne fakatauʻatāinaʻi ʻa ʻIsileli mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité (vakai, ʻEkesōtosi 6:13). Naʻá ne monūʻia ke maʻu mai ʻa e fono maʻongoʻonga ʻi he Fekau ʻe Hongofulú maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá (vakai, ʻEkesōtosi 19; 20). Naʻe hoko ʻa Mōsese ko ha taki lelei ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻá ni mo ha ngaahi lēsoni kehe pē mei he ʻEikí.

ʻE lava ke tau hoko foki mo kitautolu ko ha kau taki lelei. ʻOku fie maʻu ʻi he tuʻunga fakatakimuʻá ke potupotutatau ʻetau moʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e ngaahi fatongia ʻoku totonu ke tau fakakaukauʻi ʻi he taimi ʻoku tau vahevahe mo ʻai ke potupotutatau ai hotau taimí kae lava ke maʻu ha ola lelei:

  • Ko ha fatongia ki hotau ngaahi fāmilí.

  • Ko ha fatongia kiate kinautolu ʻoku tau ngāue ki aí.

  • Ko ha fatongia ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

  • Ko ha fatongia kiate kitautolu pē. Naʻe mālie ʻaupito ʻeni kiate au. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī kuo pau ke tau tuku ha taimi ke tau mālōlō, fakamālohisino, fiefia, ako, fakalaulauloto, mo lotu ai ʻi he temipalé kae potupotutatau ʻetau moʻuí.2

ʻOku akoʻi mo teuteuʻi kitautolu ʻe he kuonga ʻo Mōsesé ke tau muimui ʻi he takimuʻa ʻa e kau palōfitá pea tau tupulaki ʻo hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻaonga ange ʻi hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻi he māmaní.

Ko e Vahevaheʻanga ʻo Taimí: Tuku Ke Ulo Atu Hoʻomou Māmá

Ko e moʻoni ko e kuonga fakakosipeli maʻongoʻonga tahá ʻa e vahevaheʻanga ʻo taimí, ʻa e taimi naʻe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí ki māmaní. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha ʻoku fakatefito ai ʻetau tokāteliné. Naʻe mahulu hake Ia ʻi ha taha ne ʻikai haʻane angahala, angalelei mo ʻofa. Naʻe mahulu hake Ia ʻi ha faiako pē. Naʻá Ne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní ko ha tangata, neongo ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne pekia, naʻe telio Ia, pea toe tuʻu ʻi hono ʻaho tolú ke fakahoko ʻa e feilaulau fakalelei maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ke ʻoua naʻa maʻu ʻe he maté ha mālohi tuʻuloa. Tupu mei he ngāue ko iá ʻa e nēkeneka mo fiefia ʻa e kakai kotoa pē ʻi he moʻui taʻe-faʻa-maté.

ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolú, ko e maama ʻo e māmaní ʻa kitautolu pea ʻoku totonu ke tau faka ulo atu ʻetau māmá ʻi he ʻao ʻo e kakai kehé (vakai, Mātiu 5:14–16). ʻOku tau monūʻia ke maʻu ʻEne ongoongoleleí. Tuku ke ulo atu hoʻomou māmá ke mamata ʻa e kakai kehé ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí pea nau fie ako lahi ange ʻo kau ki he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá.

Ko e Kuonga ʻo e Kakato ʻo e Ngaahi Kuongá: Fiefia ʻi he Kakato ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku tau lolotonga moʻui ʻi he kuonga fakaofo ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻa ia kuo fakafoki mai ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono kakató (vakai, T&F 27:13). ʻOku maʻu foki ʻe hotau kuongá ʻa e lelei ʻo e ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa ki muʻá ʻo lava ke langa ai ʻetau moʻuí ʻi he mahino kiate kitautolu e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻene fānaú.

Kuo tataki mai kitautolu ʻe he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha palani kuó Ne fokotuʻu maʻatautolu, ʻo hangē ko ia kuo foaki kiate kitautolu ʻi he ngaahi kuongá mei Heʻene kau palōfita māʻoniʻoní. ʻOku kakato ʻa e palani ko iá mei he kamataʻanga pē ʻo taimí kae ʻoua kuo tau maʻu ʻa e faingamālie ke nofo mo ia ʻi he taʻengatá, ʻo kapau te tau moʻui taau.

Ko e fānau kimoutolu ʻo e talaʻofá. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻoku ʻikai te mou palani ke hangē ko ha taha noaʻia peé ka ke mou palani ki he lelei tahá. ʻOku ʻikai ha feituʻu ia ʻi he māmaní ki he niʻihi ʻoku kehe pē ke fai e ngāué; ʻoku fie maʻu ke tau feinga ki he haohaoá. ʻE lava ke ke haohaoa ʻi ha ngaahi tafaʻaki lahi ʻi hoʻo fekumi mo ngaueʻi ʻa e ngaahi taumuʻa kuó ke fokotuʻú.

ʻOku ʻi ai ho tofiʻa fungani; ʻoua naʻá ke manavahē ke fakakaukau mo ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo maʻu hono ngaahi tāpuakí ʻi hoʻo fakakakato ʻa e ʻuhinga ho fakatupú ʻi hoʻo hoko ko ha fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke maʻu ʻa e holi ʻi ho lotó ke laka atu ki muʻa pea fekumi ki he fakamoʻuí ʻi he palani lahi ko ʻeni kuó Ne tuku mai maʻatautolú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Guide to the Scriptures, “Dispensation”; ʻoku maʻu ʻi he www.lds.org ʻi he Gospel Library he “Scriptures.”

  2. Vakai, Gordon B. Hinckley, “Ko e Fiefia ʻi he Faingamālie ke Ngāué ,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Sune 21, 2003, 24–27.

ʻĀtama

ʻĪnoke

Noa

ʻĒpalahame

Mōsese

Sīsū Kalaisi

Siosefa Sāmita

Toʻomataʻú: Ko e ʻĪmisi ʻo Kalaisí, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.; ʻi lalo, taupotu taha ki toʻohemá: Ko ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoué, tā ʻe Lowell Bruce Bennett; Ko e Liliu e Kolo ko Saioné, tā ʻe Del Parson; Ko Hono Manukiʻi e Malanga ʻa Noá, tā ʻe Harry Anderson

Mei toʻohemá: Ko ʻĒpalahame ʻi he Ngaahi Potu Tokalelei ʻo Mamilí, tā ʻe Grant Romney Clawson; Ko Hono Taaʻi ʻe Mōsese ʻo Mavaeua e Tahi Kulokulá,tā ʻe Robert Barrett; Māmá mo e Moʻoní, tā ʻe Simon Dewey; Ko Siosefa, tā ʻe David Lindsley; Ko Kalaisi ʻi Ketisemani, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.

Siosefa Sāmita, tā ʻe Alvin Gittins

Ko e kuonga maʻongoʻonga tahá ʻa e vahevaheʻanga ʻo taimí, ʻa e taimi naʻe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí ki māmaní. Ko Sīsū Kalaisi ʻoku fakatefito ai ʻa ʻetau tokāteliné.

Naʻe pekia ʻa e Fakamoʻuí, naʻe telio Ia, pea toe tuʻu ʻi hono ʻaho tolú ke fakahoko ʻa e feilaulau fakalelei maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ke ʻoua ʻaupito naʻa maʻu ʻe mate ha mālohi tuʻuloa. Naʻe tupu mei he ngāue ko iá ʻa e nēkeneka mo fiefia ʻa e kakai kotoa pē ʻi he moʻui taʻe-faʻa-maté.

ʻOku tau lolotonga moʻui ʻi he kuonga fakaofo ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻa ia kuo fakafoki mai ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono kakató.