2009
Pau Pē ʻOkú Ne ʻi Heni!
Fēpueli 2009


Pau Pē ʻOkú Ne ʻi Heni!

ʻI he pongipongi Tokonaki ʻe taha ne telefoni ange ai haku kaumeʻa, ko ha tokotaha lahi kei talavou pē ʻi homau uōtí ʻi Uilisia, ʻi ʻIngilani. Naʻe tokoto e mali ua ʻo ʻene tamaí ʻi honau ʻapí pē ko e puke, pea naʻá ne nofo he kolo pē ko ia ne u nofo aí. Naʻe ʻikai te ne mei lava ʻo ngaue, pea neongo naʻe ʻikai te ne Siasi, ka naʻá ne kole mai ke u faingāue ange ki ai.

Ko e ngaahi māhina siʻi pē ʻeku kau ki he Siasí, ka koeʻuhí ko hono akoʻi au ʻi he fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ne u ongoʻi kuó u mateuteu feʻunga ke faingāue, neongo ne u kiʻi manavasiʻi. Ne u talaange te u kumi ha taha ke ma faingāue peá ma ō atu he vave tahá.

Ne u fakakaukau hake ki he kaumātuʻa ofi taha mai he uōtí peá u lele atu leva ki hono ʻapí. Ne ʻi ai hono malí ʻo ne fakamanatuʻi mai ko e ʻaho ʻeni ʻoku ʻalu ai ki he temipalé e kakai tangata ʻosi maʻu ʻenitaumeni ʻi he Uooti Suinitoní. Ne u kiʻi ongoʻi manavasiʻi heʻeku mavahe mei aí, ʻo u taʻofi e kaá ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ha fakahinohino.

ʻI heʻeku lotú, ne u kole pe naʻe ʻi ai ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ke ma ō. Ne haʻu ki hoku ʻatamaí e hingoa ʻo Sitīuati Lamisií he taimi pē ko iá. Ne ʻikai ke u maʻu hono fika telefoní, ka naʻá na nofo mo hono uaifi ko Silá ʻi he ʻapitanga ʻo e laulāpuná ʻi ha maile nai ʻe ono mei ai.

ʻI heʻeku aʻu atu ki hona ʻapí, ne u tukituki he matapaá mo ʻeku falala kakato ʻe lava ke ma ō mo Sitīuati. Ne u ʻohovale he pehē mai ʻe Sila, “ʻOku ʻikai te ne ʻi heni ia.” “Kuó ne ʻalu ki he ʻuluʻi ʻapitangá.”

Ne ʻikai te u lotosiʻi ai ka u ʻeke ange pe ʻe lava ke u fetuʻutaki ki ai. Naʻá ne talamai ʻoku lolotonga tokoni ʻa Sitīuati ke ngaahi e kā hono kaungāmeʻa ʻi ha feituʻu he ʻapitangá naʻe ʻikai ngofua e ʻalu ki aí. Naʻe ʻikai lava ha fetuʻutaki telefoni ki ai, pea he ʻikai ngofua ke u hū ki loto he matapā ʻo e ʻaá.

Ko e hā ne u maʻu ai e ongo mālohi ko ʻeni ke kumi a Sitīuati ke tokoni maí peá u haʻu ʻo ʻilo ʻoku ʻikai te ne faingamālie? Ne u maʻu hala nai e tali ki heʻeku lotú? Ne u fakakaukauloto pē, “ʻIkai, pau pē ʻokú ne ʻi heni.”

Ne u ongoʻi he momeniti pē ko iá ha leʻo fiefia mei hoku tuʻá. “Paula, ko e hā hoʻo meʻa ʻoku fai hení?” Ko Sitīuati ia! Naʻá ne feinga ke ngaahi e kā hono kaumeʻá mo ʻene ongoʻi pē naʻe totonu ke ne foki ki ʻapi. Ne u fakamatalaʻi ange e meʻa ne u tokanga ki aí peá ne loto fiemālie ke tokoni mai ʻi he faingāué.

Ne u fakamālō ʻi he maheni ʻa Sitiuati he faingāué. Naʻá ne tākai e loló, pea ʻi heʻeku fakamaʻu e tākaí, naʻe ueʻi au ke u leaʻaki ha tāpuaki ʻo e fakamoʻuí. ʻI heʻeku ʻave ʻa Sitīuati ki hono ʻapí, naʻá ne fiefia ʻi hono tataki ia ʻe he Laumālié ke ne mavahe taimi totonu mei heʻene ngāué ke ma fetaulaki ʻi hono ʻapí.

Ne u fiefia lahi ke ʻiloʻi he pongipongi hono hokó kuo ongoʻi sai ange ʻaupito e mali ua ʻo e tamai ʻa hoku kaumeʻá. Talu mei ai mo ʻeku faʻa faingāue pea ʻoku ou fakamālō ai heʻeku ako kei siʻi neongo ʻoku ʻikai ke tau taukei ʻi hono fakahoko e ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka ʻi heʻetau falala ki he ʻEikí, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, mo fai hotau lelei tahá ke fua totonu hotau ngaahi uiuiʻí, te Ne tataki kitautolu ʻi he hala ʻoku totonu ke tau fou aí.