2008
Ko e Kilisimasi Lelei Tahá
December 2008


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Kilisimasi Lelei Tahá

ʻOku fonu e ngaahi fakamafola he letioó ʻi he ngaahi fasi ʻo e Kilisimasí ʻi he faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e taʻú. ʻOku ou faʻa manatu loto ki ʻapi mo e ngaahi Kilisimasi ʻo e kuo hilí ʻi heʻeku fanongo ki he niʻihi ʻo e ngaahi hiva Kilisimasi ʻoku ou manako taha aí, hangē ko e foʻi hiva ko ʻení:

ʻOku ʻikai pē mo ha toe feituʻu ʻe hangē ko ʻapí

ʻI he ngaahi ʻaho mālōloó,

He neongo haʻo fononga mamaʻo

Kapau ʻokú ke fie fiefia ʻi ha ngaahi founga ʻe lauimiliona

ʻI he ngaahi ʻaho mālōloó, he ʻikai toe lakasi ʻa ʻapi,

ʻA e feituʻu fungani ko ʻapí.1

Naʻe pehē ʻe ha tokotaha faʻu tohi: “Kuo toe maliu mai ʻo hokosia e Kilisimasí. ʻOku makehe ʻi hono fakamisitelí, ongó mo e maná, ʻo hangē ʻoku makehe e faʻahitaʻú ia mei ha toe taimí. ʻOku tau toe fakafoʻou ʻetau haʻisia ki he meʻa kotoa pē ʻoku mahuʻinga mo tolongá: ʻoku tau toe foki pē ki ʻapi.”2

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970): “ʻOku toki maʻu pē ʻa e fiefia moʻoní ʻi heʻetau ngaohi ke fiefia ʻa e niʻihi kehé—ʻa ia ko hono moʻuiʻaki ʻo e tokāteline ʻa e Fakamoʻuí ke foaki atu ʻa ʻete moʻuí kae toe maʻu iá. Ko hono fakanounoú, ko e laumālie ʻo e Kilisimasí ʻa e laumālie ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻokú ne ngaohi hotau lotó ke malama ʻi he ʻofa fakatokouá mo e anga fakakaumeʻá pea ueʻi kitautolu ke tau tokoni ʻi he ʻofá.

“Ko e laumālie ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa e talangofua ki he meʻa te ne ʻomi ʻa e ʻmelino ki he māmaní,’ he ko hono ʻuhingá—ko e ʻofa ki he kakai fulipē.”3

ʻOku ʻomi kakato ʻe he foaki atú kae ʻikai ko e maʻu maí, ʻa e laumālie ʻo e Kilisimasí. ʻOku tau fakamolemoleʻi hotau ngaahi filí, manatu ki hotau ngaahi kaumeʻá, pea talangofua ki he ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe he laumālie ʻo e Kilisimasí ʻo liliu ʻa e anga ʻo ʻetau vakai atu ki he māmaní, pea ʻoku tau vakai ai ki he femoʻuekina ʻa e moʻuí ʻi he māmaní pea tau tokanga ange ai ki he kakaí kae ʻikai ko e koloá. Ke tau lava ʻo maʻu ʻa hono ʻuhinga totonu ʻo e “laumālie ʻo e Kilisimasí,” ko e meʻa pē ʻe fie maʻú ke tau toʻo ʻa e konga fakaʻosi ʻo e foʻi leá, (ʻa e masí [mo e Kilisí ki he Kalaisi] ), kae hoko leva ia ko e “Laumālie ʻo Kalaisí.”

Ko Hono Manatua Iá

ʻI heʻetau maʻu ʻa e laumālie ʻo e Kilisimasí, ʻoku tau manatu ai kiate Ia ʻoku tau fakamanatua ʻa Hono ʻaloʻí ʻi he faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e taʻú. ʻOku tau fakalaulauloto ki he ʻuluaki ʻaho Kilisimasi ko ia, ne tomuʻa fakahā ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá. Tau toe fakafoki ʻetau manatú ki he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá: “Vakai, ʻe tuʻituʻia ʻa e tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻa e tama, pea ʻe ui hono huafá ko ʻImanuela”4—ko hono ʻuhingá “ʻOku ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá.”

ʻI he konitinēniti ko ʻAmeliká, naʻe pehē ai ʻe he kau palōfitá: “ʻOku haʻu ʻa e taimí, pea ʻoku ʻikai mamaʻo ia, ʻe hāʻele hifo ai ʻi he mālohi ʻa e ʻEiki Māfimafí … pea nofo ʻi ha sino ʻo e kelekele. … Te Ne kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, mo e mamahí. … Pea ʻe ui ia ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”5

Pea naʻe toki hokosia ʻa e pō maʻongoʻonga taha ko ia naʻe nofo ai ʻa e kau tauhisipí ʻi he manafá pea hā mai ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻo fakahā ʻa e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Ne fononga ki mui ai ha Kau Tangata Poto mei he feituʻu Hahaké ki Selusalema, “ ʻO pehē, ʻOku ʻi fē ia ʻa ia kuo ʻaloʻi ko e Tuʻi ʻo e kakai Siú? he kuo mau mamata ʻi he potu hahaké ki hono fetuʻú, pea kuo mau haʻu ke hū kiate ia. …

“Pea ʻi heʻenau mamata ki he fetuʻú, naʻa nau fiefia ʻi he fiefia lahi ʻaupito.

“Pea ʻi heʻenau hū ki he falé, naʻa nau mamata ki he tamasiʻí naʻe ʻi heʻene faʻē ko Melé, mo nau fakatōmapeʻe ʻo hū kiate ia: pea kuo nau vete ʻenau koloá, naʻa nau ʻatu kiate ia ʻa e ngaahi meʻaʻofa; ko e koula, mo e laipeno, mo e mula.”6

ʻOku liliu e taimí; ʻoku mōlia vave atu ʻa e ngaahi taʻú, ka ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e toputapu ʻo e Kilisimasí. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ʻi he kuonga fakaofo ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá ke fai ai ha tokoni, ka he ʻikai foki ke tuʻuloa ʻa e ngaahi faingamālie ko iá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi loto ke fakafiemālieʻi. ʻOku ʻi ai ha ngaahi lea ʻofa ke tau leaʻaki. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻaʻofa ke foaki. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ngāue ke fai. ʻOku ʻi ai ha ngaahi laumālie ke fakamoʻui.

Ko ha Meʻaʻofa ʻo e Kilisimasí

ʻI he ngaahi taʻu ki muʻa ʻo e 1930, naʻe foaki ai ʻe Makeleta Kisilevisi mo hono tokoua ko Nelí ha meʻaʻofa Kilisimasi ki he fāmili Kosikí, ko hona kaungāʻapi pea naʻa nau manatuʻi kotoa ʻeni ʻi heʻenau moʻuí pea hoko ia ko ha meʻa ke ne ueʻi fakalaumālie e loto ʻo e ongo fāmilí ni.

Ne hoko ʻa Tū Hila ʻAlapeta, ʻi Kānatá ko ʻapi kia Makeleta he taimi ko iá—ko ha feituʻu ʻo ha kakai ngoue, kae tokolahi taha pē ʻa e kakai naʻe hikifonua mai mei ʻIukuleini mo Pōlani pea naʻe tokolahi honau ngaahi fāmilí pea naʻa nau masiva ʻaupito. Ko e taimi ʻeni ʻo e Tō Lalo Fakapaʻanga ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

Naʻe kau ʻi he fāmili ʻo Makeletá ʻa ʻene tamaí mo e faʻeé pea mo e fānau ʻe toko 15. Ko ha fefine faʻa ngāue ʻa e faʻē ʻa Makeletá pea moʻui feinga ʻa ʻene tamaí—pea koeʻuhí ko e tokolahi ʻa e fānau ʻi honau fāmilí, naʻe tokolahi ai ʻa ʻena kau ngāué. Naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ongo māfana ʻi honau ʻapí, pea neongo ʻa e tuʻunga masivesiva ne nau ʻi aí, ka naʻe ʻikai ha taimi te nau fiekaia ai. Naʻa nau tō ha ngoue lahi lolotonga e faʻahitaʻu māfaná, fakatolonga ha kāpisi, ngaohi ha siisi, kilimi, pea mo ha pīkale (pickles) kuo fakaifoʻaki ʻa e lauʻi tilí ke fakafetongiʻaki e ngaahi meʻa kehe te nau fie maʻú. Naʻa nau tauhi foki mo ha fanga moa, fanga puaka mo ha fanga pulu. Naʻe siʻi ʻaupito e paʻanga naʻa nau maʻú, ka naʻe lava ke fakafetongiʻaki e ngaahi meʻa ko ʻení ha ngaahi meʻa kehe naʻe ʻikai ke nau lava ʻo ngaohi.

Naʻe ʻi ai ha ngaahi kaumeʻa ʻo e faʻē ʻa Makeletá naʻa nau hiki fakataha mai mei honau fonuá. Naʻe ʻi ai ha falekoloa hono kaungāmeʻa ko ʻení, pea naʻe hoko e falekoloá ko e fetaulakiʻanga ia ʻo e kakai ʻi he feituʻu ko iá ke ʻomi ki ai pe fakafetongi ai ʻa e ngaahi vala kuo ʻikai kei haó, ngaahi sū, mo e alā meʻa peheé. Ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ne ʻosi fakaʻaongaʻí, ne ʻoatu ia ki he fāmili ʻo Makeletá.

Naʻe momoko ʻaupito mo faingataʻa e ngaahi faʻahitaʻu momokó ʻi ʻAlapeta, pea ʻi ha taimi momoko lahi mo faingataʻa ʻe taha, naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Makeleta mo hono tokoua ko Nelí ʻa e masiva ʻa honau kaungāʻapí, ʻa e fāmili Kosikií, ʻa ia naʻe kiʻi mamaʻo atu pē ʻenau ngoué ʻaki ha ngaahi maile siʻi. ʻI he taimi pē naʻe ʻave ai ʻe he tamai ʻa e fāmili Kosikií ʻene fānaú ki he akó ʻi heʻene saliote sinoú, te ne hū maʻu pē ki he faleakó ke fakamāfana ʻi he fuʻu sitou fuopotopoto aí kimuʻa pea toki foki ki honau ʻapí. Ko e sū naʻe ngāueʻaki ʻe he fāmilí ko ha ngaahi motuʻi vala mo ha ʻū tangai lā ne kosikosi loloa pea lalava takai ʻaki ia e vaʻé, fakafonu musie, pea toki haʻihaʻi ʻaki e tuaine.

Naʻe fakakaukau leva ʻa Makeleta mo Neli ke na fakaafeʻi e fāmili Kosikií ke nau maʻu meʻatokoni he ʻaho Kilisimasí, ʻo fakafou pē ʻa e fakaafé ʻi he fānaú. Naʻá na fakapapauʻi foki he ʻikai te na tala ʻa e fakaafé ki ha taha ʻi honau fāmilí.

Ne hokosia e pongipongi Kilisimasí, pea naʻe femoʻuekina e tokotaha kotoa pē ʻi he fāmili ʻo Makeletá he teuteuʻi ʻo e kātoanga maʻu meʻatokoni hoʻataá. Ne ʻosi taʻo pē ʻa e fuʻu konga puaká ia he ʻōvaní he pō ki muʻá. Naʻe teuteuʻi pē ki muʻa mo e kāpisí, tounatí, pani puluní, mo e inu makehe naʻe ngaohiʻaki ʻa e suka pakú. Pea ʻe fakaifoifo ʻaki leva ia ʻa e kāpisi kuo fakatolongá, pīkalé pea mo e vesitapoló. Ko Makeleta mo Neli naʻá na tokangaʻi hono teuteuʻi ʻo e vesitapolo foʻoú, pea naʻe toutou ʻeke ange ʻe heʻena faʻeé pe ko e hā naʻá na tele lahi peheʻi ai e patetá, kālotí, mo e pītí. Ka naʻe hoko atu pē ʻena telé.

Ko ʻena tamaí naʻá ne ʻuluaki fakatokangaʻi atu e fanga hōsí, salioté mo ha kakai ʻe toko 13 naʻa nau lue mai ʻi honau halá. Naʻá ne saiʻia ʻaupito he fanga hōsí, pea naʻe lava pē ke ne tala kei mamaʻo atu e fanga hoosi ko ʻení. Naʻá ne fehuʻi ange ki hono uaifí, “Ko e hā ʻoku haʻu ai ki heni e fāmili Kosikií?” Ko ʻene tali ki aí, “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi.”

Naʻa nau aʻu ange, pea naʻe tokoni e tamai ʻa Makeletá kia Misa Kosikī ke ʻave e fanga hōsí ki he fale tauhiʻanga ʻo e fanga hōsí. Naʻe feʻiloaki e mali ʻo Kosikií mo e faʻē ʻa Makeletá peá ne fakamālō ange hono fakaafeʻi mai kinautolu ki he ʻaho Kilisimasí. Hili iá naʻa nau hū kātoa ki fale, pea kamata ʻa e fakafiefiá.

Naʻe ʻuluaki kai e kakai lalahí, hili iá pea fufulu e ʻū peletí, huhú mo e helé, pea fetongitongi leva e fānaú he kaí. Ko ha maʻu meʻatokoni fakafiefia ʻeni, pea toe fakalata angé ko e lava ke vahevahe ia mo e niʻihi kehé. Hili e maʻu meʻatokoni ʻa e tokotaha kotoa, naʻa nau fai ha ngaahi hiva Kilisimasi pea toe hoko atu e pō talanoa ia ʻa e kakai lalahí.

Ko e Fakahā ʻo e ʻOfa Faka-Kalaisí

Naʻe ʻave ʻe Makeleta mo Neli ʻa e fānaú ki he loki mohé ʻo na toʻo hake mei he lalo mohengá ha ʻū puha lahi kuo fonu ʻi he vala ʻosi ngāueʻaki ne foaki ange ʻe he kaungāmeʻa ʻo ʻena faʻeé, naʻe ʻi ai honau falekoloá. Naʻe ‘i ai ha longoaʻa, ka ko ha meʻa fakafiefia pea fakahoko mo ha fakaʻaliʻali vala he taimi pē ko iá ʻi he fili ʻe he tokotaha kotoa ʻa e vala mo e sū naʻa nau fie maʻú. Naʻa nau fuʻu longoaʻa ʻaupito ʻo hū atu ai e tamai ʻa Makeletá ke sio pe ko e hā e meʻa ne fai ai e longoaʻá. ʻI heʻene vakai atu ki heʻenau fiefiá mo e fiefia ʻa e fānau ʻa Kosikií ʻi honau vala “foʻoú”, naʻá ne malimali mo pehē ange, “Mou hoko atu pē.”

ʻI he fakaʻau ke efiafí, ki muʻa pea tō e laʻaá kae fuʻu momoko mo fakapoʻuli, naʻe fakalea māvae ange leva e fāmili ʻo Makeletá ki honau kaungāmeʻá pea naʻa nau mavahe atu kuo nau mākona, vala lelei pea ʻi ai mo honau sū.

Naʻe ʻikai pē teitei tala ʻe Makeleta mo Neli ki ha taha ʻena fakaafe ki he fāmili Kosikií, pea ko e fuofua taimi naʻe toki talaange ai ʻe Makeleta Kisilevisi Uaiti ʻa ʻena fakapulipulí, ki hono fāmilí, ko e Kilisimasi ʻo e 1998 ʻi hono taʻu 77. Naʻá ne pehē ko e Kilisimasi lelei taha ia kuo hoko kiate iá.

Kapau ʻoku tau fie maʻu ʻa e Kilisimasi lelei tahá, kuo pau ke tau feinga ke muimui ʻia Kalaisi. Kuo pau ke tau feinga ke toe ofi ange kia Kalaisi pea tuku ke Ne tataki ʻa kitautolu. ʻOku tau siʻaki atu e loto veiveiuá pea ʻiloʻi ha foʻi moʻoni ʻi heʻetau molomolomuivaʻe ʻiate Iá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻa Sīsū ʻo Nasaletí ʻo pehē naʻá Ne “tupulaki [ʻi he] potó mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá.”7 ʻOku tau maʻu nai ha loto vilitaki ke hoko ʻo pehē? ʻOku hanga ʻe ha kupuʻi lea ʻi he folofolá ʻo fakahīkihikiʻi hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí, ʻo pehē, naʻá Ne “feʻaluʻaki ʻo fai lelei … ; he naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá.”8

ʻOku ou lotua te tau molomolomuivaʻe ʻiate Ia ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení pea pehē ki he ngaahi Kilisimasi kotoa ʻe hoko maí. Pea ʻe hoko ʻa e Kilisimasi kotoa pē ko e Kilisimasi lelei tahá.

Ko e ʻAloʻí, taá ne fai ʻe Antonio Correggio, © Superstock, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Naʻe toʻo hake ʻe Makeleta mo Neli mei he lalo mohengá ha ʻū puha lahi kuo fonu he vala ʻosi ngāueʻakí ne foaki ange ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻena faʻeé naʻe ʻi ai honau falekoloá. Naʻe ‘i ai ha longoaʻa, ka ko ha meʻa fakafiefia ʻi he fili ʻe he fānau ʻi he fāmili Kosikií, ʻa e vala mo e sū naʻa nau fie maʻú.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Daniel Lewis; toʻomataʻú: Ko e Kau Tangata Poto mei he Feituʻu Hahaké, tā ʻe Harry Anderson, © Seventh-Day Adventist Church, ʻoua naʻa hiki hano tatau; faitā ʻa e Busath Photograph