2008
Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé ʻi ha Fāmili ʻOku Siasi pē Hanau Niʻihi
December 2008


Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé ʻi ha Fāmili ʻOku Siasi pē Hanau Niʻihi

Naʻe ʻomi ʻe heʻeku ʻalu ki he temipalé ha ngaahi ʻilo ʻa ia naʻá ne ʻai ke lelei ange ʻeku fetuʻutaki mo hoku husepānití, naʻe ikai kau ki he Siasí, pea mo ʻema fānaú.

ʻI Sune ʻo e 1986, ne u fakaʻuli ai ʻo ʻave ʻeku faʻeé ki he Temipale Katisitoni ʻAlapetá ke maʻu hono ʻenitaumení. Ne ʻosi maʻu hoku ʻenitaumení, ka naʻá ku nofo mo hoku husepānití, ʻa ia ne ʻikai ke kau ki he Siasí, ʻi ha feituʻu mamaʻo ʻi Pilītisi Kolomupia, pea ne u taʻetokanga ʻo ʻosi e taimi naʻe kei ʻaonga ai ʻeku lekomení. Ko ia ne u lava pē ʻo lue atu mo ʻeku faʻeé ki he tesi lekomení pea ʻikai ke u lava ʻo toe fakalaka atu ai. Ne u hū ki tuʻa ʻo falala he holisi ʻo e temipalé, peá u tangi.

Hili e meʻa ko ʻeni naʻe hokó, ne u fakapapauʻi he ʻikai ke toe ʻi ai ha taimi te u nofo ai ʻi tuʻa he temipalé. Ne poupouʻi au ʻe hoku husepānití ʻi he fili naʻá ku faí, pea ʻikai fuoloa mei ai kuó u toutou ʻalu ki he temipalé ʻi he lahi taha ne u lavá. Ne u ako ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne fakahoko ha fuʻu faikehekehe lahi ʻi heʻeku moʻui fakatāutahá pea ʻi heʻeku ngaahi fetuʻutaki mo hoku fāmilí mo e kaungāmeʻá.

Ngaahi Liliu ʻi Heʻeku Moʻuí

ʻUluakí, ne u fakatokangaʻi ha liliu ʻi he tuʻunga naʻe ʻi ai ʻeku kātakí. Kuo taʻu lahi ʻeku feinga ke mapuleʻi ʻeku ʻitá mo e ʻikai pē ke lava. ʻI hono akoʻi au ʻe heʻeku lotu ʻi he temipalé fekauʻaki mo ʻeku fetuʻutaki mo ʻeku Tamai Hēvaní pea mo e kakai kehé, naʻe liliu hoku ʻulungāangá. Naʻá ku ʻiloʻi ko hoku fāmilí mo e kaungāmeʻá ko ha kakai pē kinautolu ne u ʻiloʻi ki muʻa peá u toki haʻu ki he māmaní. Naʻe ʻikai ʻuhinga ʻenau ʻi heʻeku moʻuí ke fakafaingataʻaʻiaʻi pe fakaʻitaʻi au ka ke ngāue fakataha mo au ke u lava ʻo ako e ngaahi lēsoni ʻo e moʻuí. Ne u maʻu e mahinó ʻi heʻeku feinga ko ia ke ako e meʻa naʻa nau feinga ke akoʻi kiate aú, peá u maʻu ʻa e faʻa kātakí ke u tali ko ʻenau fakalakalaká naʻe hoko ia ʻo fakatatau mo kinautolu pē. Ne u ʻiloʻi foki ko e moʻuí naʻe ʻikai ko ha feinga ia ke akoʻi e niʻihi kehé ke nau haohaoa kae lava ke u fiefia, ka ko ha fononga fiefia ia ki he haohaoá mo e kakai ʻoku ou ʻofa aí.

Ko e liliu hono uá, ko ʻeku tōʻonga ki hoku husepānití. Ki muʻa peá ma malí, ne u fakapapauʻi te u poupouʻi ia ko e ʻulu ʻo e fāmilí pea ʻoua naʻá ku maumauʻi homa vā fetuʻutakí. Neongo ʻeku fakapapau ke fai ʻení, ka naʻá ku feinga lahi ke tali e ngaahi fili naʻá ne faí peá u tuku he taimi ʻe niʻihi ke uesia ʻe hono ngaahi ʻulungāangá ʻa ʻeku fiefiá. Ne u ako ʻi he temipalé ʻo ʻiloʻi naʻá ma maʻu ʻa e ivi ʻi heʻema fakatahá ke ma hoko ko ha ongo hoa taʻengata haohaoa. ʻI heʻeku vakai atu ko ia mei he tuʻunga foʻou ne u ʻi aí, naʻá ku ʻiloʻi ne ma hoko ʻo kakato ʻi he taimi naʻá ma ngāue fakataha aí. Koeʻuhí ne fepoupouaki lelei ʻaupito ʻa homa ngaahi vaivaí mo e mālohingá, ngaahi manakó mo e ngaahi talēnití, naʻá ma toe mālohi ange ai ʻi heʻema ngāue fakatahá kae ʻikai ko e taimi ne ma ngāue fakafoʻituitui aí.

ʻI heʻeku ako ke tali hoku ngaahi faikehekehe mo hoku husepānití, naʻe siʻisiʻi ange ai ʻeku fakaangá peá u maʻu e laumālie ʻo e fetokoniʻakí mo e ngāue fakatahá ʻi heʻema nofo-malí. Ne u ʻiloʻi ʻa e vave ange ʻeku hoko ko e tokotaha naʻá ku fie maʻú. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe toe lahi ange e ʻulungāanga ʻofa hoku husepānití kiate aú ʻi heʻene ongoʻi ʻa e lahi ange ʻeku fie tokoní.

Ko e tafaʻaki hono tolu ne u fakalakalaka aí ko ʻeku maʻu ko ia ʻa e tui te u lava ʻo tuku ke fakalele pē ʻe heʻema fānau ʻe toko faá, ʻa ia kuo nau ʻosi lalahi, ʻa ʻenau moʻuí ʻo ʻikai te u ongoʻi ko hoku fatongia ke u talaange ʻa e founga ke nau moʻuiʻakí. Naʻe māmālohi pē hanau niʻihi he Siasí, ka naʻá ku kei fie maʻu pē ke takiekina kinautolu ki he leleí kae ʻoua naʻá ku kaunoa ʻi heʻenau tauʻatāina ke filí. ʻI heʻeku ʻaʻahi ʻe taha ki he temipalé, ne u hiki honau hingoá ʻi he lisi ʻo e lotú peá u fai ha lotu lōloa mo fakamātoato moʻoni maʻanautolu. Ne u maʻu ha ongoʻi nonga lahi ʻo ne fakapapauʻi mai kiate au ʻe lelei ʻa e meʻa hono kotoa fekauʻaki mo kinautolu.

ʻI haʻaku fakalaulauloto ki mui ange ʻo kau ki he meʻa naʻe hokó, ne u ʻiloʻi e lahi ange e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kinautolú ʻi heʻeku ʻofa ʻaʻakú he naʻá ne tokaimaʻananga kiate kinautolu. Ko Hono finangaló ke tāpuakiʻi kinautolu pea nau foki hake kiate Ia, pea te Ne ʻoange ha ngaahi faingamālie ke nau ako ai. Ko e kamata pē ke hohaʻa hoku lotó he taimí ni, ʻoku ou manatuʻi e meʻa ko ia naʻe hokó peá u fai ʻa e meʻa te u lavá he ʻoku ou ʻiloʻi ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí hono toé.

Naʻe hoko e liliu hono fā ʻi heʻeku moʻuí ko ha ongoʻi nonga kakato ʻi heʻeku moʻuí, pea naʻe hoko ia koeʻuhí ko e ʻomi ʻe heʻeku ʻalu ki he temipalé ha mahino lelei ange ki he taʻengatá. ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻoku puleʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻi he māmaní ha ngaahi maʻuʻanga tokoni feʻunga ke tau moʻui fiemālie ai, pea ʻe ʻi ai ha ngaahi feituʻu ʻo e leleí ʻi he lotolotonga e toafa ʻo e koví. ʻOku ʻikai te u kei pehē ʻoku ou tuenoa. Ko hoku takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe lava ke u talanoa ʻi he ʻahó kotoa ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Naʻe faʻa lahi ʻeku hohaʻá ki muʻa ʻi hono fai ʻeku ngaahi filí; ko e taimi ní ʻoku ou feinga ke maʻu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié peá u fakaongoongo ki ai ʻi heʻeku fai e ngaahi filí. Pea koeʻuhí ʻoku ʻikai te u kei ongoʻi ʻoku fie maʻu ke moʻuiʻaki ʻe he niʻihi kehé ʻa e founga ʻoku ou pehē ʻoku totonu ke nau moʻuiʻakí, ʻoku lahi ange leva hoku taimi mo e ivi ke “ngāueʻi [hoku] fakamoʻui [ʻoʻokú]” (Molomona 9:27).

Naʻe toʻo atu ʻe he ʻilo foʻou ko ʻení ha fuʻu kavenga mamafa mei hoku umá. Ko e moʻoni ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene folofola ʻo pehē:

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá” (Mātiu 11:29–30).

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Fāmilí

ʻE ʻaonga kiate au ʻa e ʻalu hokohoko ki he temipalé kapau ko e ngaahi tāpuaki pē naʻá ku maʻu aí ʻa e ngaahi tāpuaki fakatāutaha ko ia ʻo e nongá, ʻo e ʻilo fakapapaú, mo e faʻa kātakí. Ka kuo ʻi ai mo e ngaahi meʻa kehe —lahi ʻaupito—kuo faitāpuekina ai au mo hoku fāmilí.

  • Kuó u ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí pea kuo lahi e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kuó u aʻusia ʻo kau mai ki ai e kau mēmipa ʻo hoku fāmilí, fakatouʻosi pē ʻa kinautolu ʻoku kei moʻuí mo kinautolu kuo pekiá.

  • ʻI Nōvema ʻo e 1993, naʻe mali ai ʻema taʻahine fika uá ʻi he temipalé, pea naʻe lava ke u ʻi he silá.

  • ʻI Mē 2006, naʻe kau ai hoku husepānití ki he Siasí hili ia ʻema mali ʻi ha taʻu ʻe 37. ʻI ʻAokosi 2007, ne sila ai kimaua, pea naʻe sila mo ʻema taʻahine fika uá kiate kimaua. Naʻe sila ʻema taʻahine lahi tahá kiate kimaua ʻi ʻAokosi 2008, pea naʻe ʻosi sila foki ia ki hono husepānití mo ʻena taʻahiné ʻi Nōvema ʻo e 2006.

Te u fakamālō maʻu pē koeʻuhí ko ha faʻē naʻá ne tofa e halá ʻaki ʻene papitaiso ʻi he taimi ne u taʻu fitu aí peá ne ueʻi hoku lotó ki mui ai ke toe maʻu ʻeku lekomeni temipalé. Kuó u maʻu ha ngaahi tāpuaki fakatāutaha lahi ʻi heʻeku muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá, pea kuo aʻu atu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ki he kau mēmipa kehe ʻo hoku fāmilí.

Ne u ako ʻi he temipalé ʻo ʻiloʻi naʻá ma maʻu mo hoku husepānití ʻa e ivi ke ma hoko ko ha ongo hoa taʻengata haohaoa. ʻI heʻeku vakai atu ko ia mei he tuʻunga foʻou ko ʻeni ʻoku ou ʻi aí, naʻá ku ʻiloʻi naʻá ma mālohi ange ʻi heʻema ngāue fakatahá kae ʻikai ko e taimi naʻá ma ngāue fakafoʻituitui aí.

Ngaahi taá naʻe fai ʻe Craig Dimond; tā ʻo e Temipale Katisitoni ʻAlapetá naʻe fai ʻe Jed A. Clark