2008
Talamai ʻa e Ngaahi Talanoa ʻo Sīsuú
December 2008


Taimi Feʻinasiʻakí

Talamai ʻa e Ngaahi Talanoa ʻo Sīsuú

”Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malangaʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité” (2 Nīfai 25:26).

[Talamai e ngaahi talanoa ʻo Sīsū ʻoku ou manako aí,

ʻA e ngaahi meʻa ne u mei fehuʻí ʻo kapau naʻá Ne ʻi heni.

Ngaahi feituʻu he veʻehalá, ngaahi talanoa ki he tahí,

Talamai kiate au ʻa e ngaahi talanoa ʻo Sīsuú.

(“Talamai ʻa e Ngaahi Talanoa ʻo Sīsū,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 36)

Ko e hā e ngaahi talanoa ʻo Sīsū ʻokú ke saiʻia taha aí? ʻOkú ke saiʻia he talanoa kau ki Hono ʻaloʻí? Kuó ke lau e talanoa ki Heʻene fakanonga e tahi hoú? Naʻá ke ʻiloʻi ʻEne fakaʻā e tangata kuí mo fokotuʻu hake Hono kaumeʻa ko Lāsalosí mei he maté? Kuó ke laukonga ʻo kau ki Heʻene ʻofa ʻi he fānaú?

ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi talanoa kau kia Sīsū. Naʻe tohi ʻe Nīfai, ko ha palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo pehē, “Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malangaʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité” (2 Nīfai 25:26). Naʻe fekau ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne kau palōfitá ke nau fakamoʻoniʻi ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisi, pea tauhi ha ngaahi lekooti toputapu koeʻuhí ke tau lava ai ʻo ako kau kia Sīsū.

Kuo kole atu ʻa e kau palōfitá ke ke lau e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē. Laukonga ʻo kau ki he ʻaloʻi ʻo Sīsuú mo e ngaahi mana naʻá Ne fakahokó lolotonga e māhina ko Tīsemá. Talanoa mo ho fāmilí ʻo kau ki he meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e Fakaleleí. ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi talanoa kia Sīsuú, te ke monūʻia ke ongoʻi ʻEne ʻofa kiate koé, pea ʻe tupulaki hoʻo fakamoʻoni ki Heʻene ongoongoleleí.

ʻEkitivitií

ʻI he ʻaho takitaha lolotonga ʻa Tīsemá, hanga ʻo kumi ʻa e fakamoʻoni fakafolofola ʻi he seti ʻo e fanga kiʻi potufolofola iiki ki he ʻaho ko iá ʻi he peesi K4 pea lau e ngaahi talanoa ʻo Sīsuú. Hili ia pea valivali e seti folofola ki he ʻaho ko iá. ʻOku ʻi ai foki mo ha fakatātā mei he Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí (NGFO) ki he ʻaho takitaha ke ō fakataha mo e talanoá. Vahevahe mo ho fāmilí e ngaahi talanoa ʻo Sīsū ʻokú ke saiʻia taha aí.

Ngaahi Fakakaukau ki he Taimi Feʻinasiʻakí

  1. Ki muʻa he taimi feʻinasiʻakí, hanga ʻo fakaʻata lahi ʻa e fakatātā mei he Palaimeli 6, lēsoni 46, peesi 234. Kamata e taimi feʻinasiʻakí ʻaki haʻo pukepuke hake ki ʻolunga ha Tohi Tapu mo ha Tohi ʻa Molomona. Kole ki he fānaú ke nau talaatu pe ko e hā e ongo tohí. Fai ha kiʻi vaʻinga faingofua pē ʻaki haʻo fakahā ange ʻa e hingoa ʻo ha palōfita pea fehuʻi ki he fānaú ke nau mateʻi atu pe ko e tohi folofola fē ʻoku ʻi ai e ngaahi akonaki ʻa e palōfita ko iá. Fokotuʻu he palakipoé ʻa e tatau ʻo e peesi 234 naʻe ʻosi fakaʻata lahí. Fakahā ange ʻa e tefitoʻi moʻoni fakauike ʻo e ongoongoleleí: “Naʻe tomuʻa fakahā pē ʻe he kau palōfitá ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki māmani.” Lau ʻa e hingoa ʻo e kau palōfita ʻe toko nima ʻi he tatau kuo ʻosi fakaʻata lahí, pea talaange ʻa e taimi naʻa nau moʻui ai ʻi he māmaní. Kole ki he fānaú ke nau talaatu ʻa e tohi folofola ʻoku hā ai ʻa e palōfita takitaha. Fakaafeʻi ha fānau fakafoʻituitui pe vahe ki ha ngaahi kalasi ke nau kumi ʻa e ngaahi potu folofola ʻoku ʻoatú: ʻĪsaia 7:14; 9:6; Maika 5:2; 1 Nīfai 11:18–21; ʻAlamā 7:9–10; mo e Hilamani 14:1–6. ʻOange ki he tamasiʻi pe taʻahine takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufá ke ne valivali. Fai hoʻo fakamoʻoní ko e ngaahi tohi folofolá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea ʻoku nau fakamoʻoniʻi e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí.

  2. Tohiʻi he palakipoé ʻa e tefitoʻi moʻoni fakauike ʻo e ongoongoleleí pea mou lau fakataha ia: “Naʻe fakahoko ʻa e ngaahi kikité. Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisi pea naʻe fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní.” Fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e kikite.Fakatulamaʻi ke fakakau e fānaú ʻi he ako ki he ngaahi meʻa ko ia naʻe hoko ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú (vakai, “Fakatulamaʻi,” ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 203–04). Vahevahe ʻa e ngaahi potufolofola mei he Luke 2 mo e 3 Nīfai 1:8–21. Toe lau e tefitoʻi moʻoni fakauike ʻo e ongoongoleleí. Kole ki he fānaú ke nau fakakaukau ki he ngaahi talanoa mei he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Fakahā ha niʻihi ʻo e kakai anga-māʻoniʻoni naʻe fiefia ʻi Hono ʻaloʻí. Tokoniʻi e fānaú ke nau ʻiloʻi ʻoku fiefia mo e kakai anga-māʻoniʻoní he kuongá ni ʻi heʻetau fakamanatu e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Mou talanoa ki ha ngaahi founga ʻe lava ke tau fiefia ai ʻi heʻetau fakamanatu Hono ʻaloʻí. Akoʻi e tau ʻo e ʻʻMou Haʻu Kāingá” (Ngaahi Himi, fika 111). Fakamoʻoni ki he ngaahi fakamatala ʻi he folofolá ʻo kau ki he ʻaloʻi ʻo Sīsuú.

  1. ʻĪsaia 7:14; 9:6--7

    NGFO 113

  2. Luke 2:1--7

    NGFO 200

  3. Luke 2:8--20

    NGFO 202

  4. Mātiu 2:1--12

    NGFO 203

  5. Mātiu 2:13--15

    NGFO 204

  6. Luke 2:40

    NGFO 206

  7. Luke 2:41–52

    NGFO 205

  8. Mātiu 3:13--17

    NGFO 208

  9. Sione 9:1–17, 32–38

    NGFO 213

  10. Mātiu 8:23–27

    NGFO 214

  11. Mātiu 19:13–15

    NGFO 216

  12. Mātiu 5:1–10; 6:9–13

    NGFO 212

  13. Sione 11:1–3, 17–27, 41–44

    NGFO 222

  14. Luke 17:11–19

    NGFO 221

  15. Mātiu 21:12–15

    NGFO 224

  16. Mātiu 26:17–30

    NGFO 225

  17. Mātiu 26:36–45

    NGFO 227

  18. Maʻake 14:42–46

    NGFO 228

  19. Luke 23:32–46

    NGFO 230

  20. Sione 20:11–18

    NGFO 233

  21. Luke 24:36–43

    NGFO 234

  22. 3 Nīfai 11:1–17

    NGFO 316

  23. 3 Nīfai 17:1–10

    NGFO 317

  24. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–20

    NGFO 403

  25. T&F 76:22–24

    NGFO 240

Ko e ʻĪmisi ʻo Kalaisí, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.; ʻata mei muí © Photospin