2003
Se Tagata Vaai Filifilia Ina a Maoae!
Novema 2003


Se Tagata Vaai Filifilia Ina a Maoae!

Tusa lava pe na o Iosefa Samita le auala na oo mai ai lena faaaliga paia, ae ua lava lava lena faaaliga e tasi, e faamautinoa mai ai o ia o se perofeta maoae.

Na amata mai lava i le 1820 ona osofaia faamo’imo’i Iosefa Samita i se mamanu o tuua’iga —ma sosoo ai ma le faamaonia mulimuli ane o lona ta’umamaina. Ae faifai ai pea lava lea mamanu.

E pei lava ona valoia, sa upuleagaina o ia e le au valelea, e teena foi o ia e seoli, ma o lona igoa foi “o le a tauleleia ma tauleagaina” (Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:33). O nei mea sa tupu ai fevesiaiga sa tumuvale ai mafaufauga o nisi e toaitiiti, ma sa foliga mai ua sili ia i latou le galigali ponaivi tuai i tua o le pa nai lo le ulufale mai i totonu i le taumafataga matagofie, ma ua aveese mai ai i latou mai le gauai atu i le misiona a Iosefa, o [ia] o se “tagata vaai filifilia” (2 Nifae 3:6–7).

E faapei ona aoao mai e Amona: o se tagata vaai e i ai le mana e faaliliu ai papatusi anamua, ma “e sili le tagata vaai i le perofeta,” ae fai mai Amona: “o le tagata vaai o ia foi … o le perofeta (Mosaea 8:11–16). O lea ua valaauina ai Iosefa, “ma ua avea ai o se faamanuiaga tele i ona uso a tagata” (Mosaea 8:18).

Sa aumaia i le malamalama e le faaliliutusi “filifilia”—e ala mai lea i le “mea foaifua ma le mana o le Atua” le Tusi a Mamona, o se mea e mafai ona tago i ai, e mafai ona tofotofo i ai, ma mafai foi ona faamaonia. Aua o i latou uma e faalogo ma gauai atu i ai, e pei lava le Tusi o le matala mai o ni faitotoa i se voluma fou o tusitusiga paia sa loka mau.

I le itulau faaulutala o le Tusi, o loo i ai se faaupuga e uiga i le taua o le Tusi mo le “faatalitonuina” o tagata “o Iesu o le Keriso” (tagai foi 2 Nifae 25:18). I se vaitau o le le talitonu ma le le mautinoa o lenei mea moni autu, e maeu le manaomia o le taua o le matafaioi “faatosina” o le Tusi! E maeu le faatau maai o itu o lena folafolaga!

O le a folafola atu le Tusi a Mamona “mai le tumutumu o fale” i le lalolagi (2 Nifae 27:11). Tusa lava foi pe teena, ae o le a i ai foi ma se valaaulia maua’i “a o tu le lalolagi.” (2 Nifae 25:22).

E leitioa “ fesili tuluiga o le lalolagi i le igoa [o Iosefa]” (MFF 122:1). Na toe tautino mai foi i valoaga mautinoa “o le a faafememeaiina” fili o Iosefa ma o le a “le liua foi [le nuu] e faasaga tau atu ia te ia” i le mau a e faalata (tagai 2 Nifae 3:14; MFF 122:3).

E pei foi ona faamanatu mai e Peresitene Faust ia i tatou ananafi, sa faapena foi ona ta’ua e Iosefa e faatatau i lona lava le atoatoa, “Ou te le i fai atu lava ia te outou ua ou atoatoa—ae peitai, e leai lava se mea e sese ai faaaliga ua ou aoao atu ia te outou.” (Andrew F. Ehat and Lyndon W. Cook, The Words of Joseph Smith, [1980, 369].

E le o se mea taumateina, sa alu Iosefa Samita i le togalaau na o si ona manao lava e fia iloa po o le fea lotu e alu i ai—ae e le sailiili foi ina ia tofia ai o se tagata vaai, tali faaaliga, ma se faaliliutusi ma se perofeta (tagai MFF 21:1). Ae peitai, mulimuli ane, i le togalaau, ona oo mai ai lea o uaga o faamanuiaga! O le taunuuga o faaaliga ma faaliliuga, sa le na o ni taumatematega, po o ni faaupuga atamai e mafaufau i ai i le aso, po o ni anaga, ae o faaupuga o faaaliga paia mai le Atua.

O le aofai o faaaliga ma faaliliuga na aumai e matua tele naua, ma o loo faamamafa mai ai upu “tagata vaai filifilia” ae o le mea e ofoofogia ai, ona e le gata ina tele naua faaaliga na maua e Iosefa ma ua faasafua nei i tagata; ae o loo i ai foi ma “mea ofoofogia” e lotolotoi ai i totonu o nei mau faaaliga.

Mo se faataitaiga, o nei mau faaaliga ma faaliliuga ua aumaia ai se faamatalaga auiliili o se atulaulau o loo i ai “ni lalolagi e le mafaitaulia,” ma o loo faailoa atili mai ai ia te i tatou “o e nonofo ai foi o atalii ma afafine [o le] Atua” (Mose 1:33; MFF 76:24).

O aso anamua, sa faatusatusa ai le manomano o fanau a Aperaamo i le oneone o le sami, o se folafolaga e le mafuatiaina e le mafaufau (tagai Kenese 22:17). O faaaliga ma faaliliuga o le Toefuataiga ua mafai ai ona aofia se lalolagi tele, mo se faataitaiga, ua mafai ai ona faia o se fuafaatatau a saienitisi i le aofaiga o fetu i le atulaulau, e tusa ma le 70 sesitiliona— “e tele atu fetu i le lagi” o le tala lea a saienitisi, “e sili atu ma le faitau aofai o oneone o matafaga uma ma toafa o i ai i le Fogaeleele” (Allison M. Heinrichs, “The Stellar Census: 70 Sextillion,” Los Angeles Times, 26 July 2003; tagai foi Carl Sagan, Cosmos [ 1980], 196).

Na aumaia foi faaaliga ma faaliliuga e tusa ai ma le faamoemoega tupito o le Atua “o le faataunuuina o le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola e faavavau,” ua faamautinoa mai ai ia te i tatou le afioga tuusao ma le ta’utino a le Atua (tagai Mose 1:39). E le i suia lava fuafuaga a le Atua mo le atinaega o tagata. Sa faamatalaina atu i le nuu o Isaraelu anamua, ia na i ai i le vao mo le fasefulu tausaga “ina ia faatigaina oe, ma tofotofo ai ia te oe, e iloa ai mea o i lou loto, pe e te tausisi i ana poloaiga, pe leai” (Teuteronome 8:2). O le mea lea, e mafai e soo i ona po nei ona malamalama i le mafuaaga e tofotofoina ai i nisi taimi lo tatou faatuatua ma le onosai—ina ia mafai ai ona tatou saunia e foi i lo tatou Aiga i le lagi (tagai Mosaea 23:21).

Uso e ma tuafafine e le tatau ona umi se taimi o tatou nonofo e aunoa ma le toe filifili foi, “Pe o le fea itu tatou te faasaga i ai” ma pe o le a tatou faatutu o tatou faleie e faasaga ia Sotoma po o le malumalu paia (tagai Kenese 13:12; Mosaea 2:6).

E leai ni mea faapasitaimi faasoesa a le Atua i se isi mea i le atulaulau. O tatou o loo i ai i le totonugalemu o Ona manatu ma faamoemoega. O se matua eseesega matuia pe a faatusatusa ia i latou e talitonu faapea e ola le tagata i “se lalolagi e leai se tasi na te faafoeina,” (Bertrand Russell, “A Free Man’s Worship,” in Mysticism and Logic and Other Essays [1917], 50), o se “lalolagi … e leai se matai” (Albert Camus, The Myth of Sisyphus and Other Essays, trans. Justin O’Brien [1955], 123).

Sa faapena foi ona oo mai faaaliga e tusa ai ma le taimi umi sa latou ola ai o ni fanau agaga a le Atua, talu ai “sa i ai foi tagata sa faatasi ma le Atua i le amataga,”—sa aumai ai foi ma se tautinoga e ala i le faalauteleina o le malamalamaaga e uiga i le natura e faavavau o le tagata (tagai MFF 93:29). O nei faasilasilaga ma o latou aafiaga e tetele naua, e aveesea ai le aoaoga faapea sa foafoaina le tagata “mai le leai.”

O se isi mea moni o lo tatou ola faatasi ma le Atua “i le amataga” o lona uiga, ua loa ona “e i ai lava oe”. O le mea lea sa tusia ai ma le sa’o e le Aposetolo o Ioane “Na muai alofa mai [le Atua] ia te i tatou” (tagai 1 Ioane 4:19). E faapena foi i le lotolotoi o faafatiatamai o le olaga, tatou te aoao ai po o ai moni lava isi tagata—o o tatou uso ma tuafafine faaleagaga, e le o ni mea e faaaoga, po o ni fili. E le gata i lea, e tatau ona i ai so tatou manatu paia faapitoa mo le ola o le tagata.

“E ui lava ina ofoofogia,” ae o nei faaaliga uma e tolu ma faaliliuga o ni tali faapitoa aoga i faanaunauga ma fesili a tagata soifua. O loo ta’u mai ai ia te i tatou le natura o le Atua, o le natura o le atulaulau, ma e faapena foi lo tatou faasinomaga patino ma le uiga o le olaga! O le a se isi mea e sili atu ona patino i le tagata nai lo nei tautinoga anoa ma le loloto?

Tusa lava pe na o Iosefa Samita le auala na oo mai ai lena faaaliga paia, ae ua lava lava lena faaaliga e tasi, e faamautinoa mai ai o ia o se perofeta maoae. Peitai, e ui lava foi ina finagalo le Atua e tuuina mai ia te i tatou Ana mea uma, ae tatou te pagatia lava ona o le le lava o lo tatou malamalama! (tagai MFF 84:38).

E le o se mea foi e ofo ai, le viia e Paulo o Aperaamo aua e lei “tautevateva … o ia i le le talitonu” (Roma 4:20). E i ai se tulaga matautia pe a tatou manatunatu loloto i aoaoga faavae o le Toefuataiga, aua tatou te ono “tautevateva” pe a tatou fetaiai ma na upumoni malolosi ma le taua.

Pe a tatou manatunatu i na faaaliga ma faaliliuga ofoofogia, ina tatou gauai atu ia i le fautuaga a le Tupu o Peniamina, “Ina faatuatua ia i le Atua … ia talitonu foi ua le iloa e tagata mea uma e mafai ona silafia e le Atua” (Mosaea 4:9).

Ua tuu atu e se Atua e mafaia ona fai mea uma, ia tagata soifua uma ina ia saoloto e filifili, ae pe le tatau ea ona tatou faafetai ona ua leva ona filifili le Atua e laveai ma toe faatutu uma Lana fanau e ala i le Togiola o Lona Alo. Ae ui foi i lea, e toatele ua latou teena, ma e toatele foi e le kea i nei mea ma isi foi valaaulia paia [e o mai i le Alii], aua o le toatele lava ua pupu o latou loto i mea o le lalolagi. O i latou o ni tagata ese i le Faaola, lea ua matua taumamao ai o latou loto ma o latou faamoemoega (tagai Mosaea 5:13).

I le totonugalemu o le fuafuaga a le Atua ma le faigata ona talitonuina o lona tele naua, o loo i ai ma lona tulaga e matua patino naua i le tagata lava ia. Mo se faataitaiga, “Ua silasila ifo [le Atua] i le fanauga uma a tagata; ua silafia foi e ia manatu ma mafaufauga uma o le loto” (Alema 18:32; tagai foi Isaia 66:18).

Talu ai tatou te tali atu ia te Ia i mea uma, a oo i le aso o le Faamasinoga, e le mafai ona tatou talosagaina le Teuteuga Lona Lima! [le faavae a le Iunaite Setete lea e puipuia ai le tagata mai molimau e faasaga ia te ia i se faamasinoga]!

Sa ou taofia le faaaliga aupito silisili e faaiu i ai la’u talanoaga ma o le mea moni lava e tatau ona muamua: o le faaali mai lea o le Atua ma le moni o le Iesu Keriso toetu lo tatou Faaola, i le tagata soifua! Na amata mai i le Togalaau Paia, e i ai foi isi faaaliga moni sa mulimuli mai ai e pei o Katelani, ma Hirama, ae o nei mea na maua ai e tagata uma lenei faamaoniga sa matua manaomia.

Oi aue, ua manatu tagata o le lalolagi ia Iesu, i se tulaga e sili ona tausaafia, o se tagata e mamao so latou va; e teena o Ia pe latou te upuleaga foi ia te Ia. O le mea lea, e matua le mafuatiaina lava le maoae, o faaaliga o le Toefuataiga ua faamaonia ai lenei mea moni e faatatau i le atulaulau atoa: “Ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii pele e toatasi” (Ioane 3:16).

O Iesu, o le na faataunuuina le “Togiola e le i’u” ma o lea foi sa matua puapuagatia ai o ia, ma o se Faaola e malamalama atoatoa, aua “na alu ifo o ia i lalo o mea uma,” ma “e malamalama i mea uma” (2 Nifae 9:7; MFF 88:6). Ioe, e pei lava o fatuga i le auega ootia faaleagaga o tausaga ua mavae, “E leai se tasi na te iloa faalavelave sa ou vaai i ai, e leai se tasi na te iloa ua na o Iesu lava.”

Uso e ma tuafafine, o le lisi o tagata o le paneta lenei e matua talafeagai i ai ia faaaliga ma faaliliuga, e aofia ai ma i latou o loo i ai i le fasi fuaitau masani foi lea, o loo ola i ni olaga “popole gugu” (tagai Henry David Thoreau, Walden [1965], 7). Ua faaopoopo atu nei i ai ma i latou e matilatila le ola tuufau i mea faafiafia o le lalolagi, ma ua faaaoga sese ai o latou tulaga gafatia e lagona ai, ona iu ai lea ina latou faapea ua latou le gafatiaina ona “toe lagona i o latou loto fuatiaifo” (tagai Moronae 9:20; Efeso 4:19; 1 Nifae 17:45). Ona latou etoeto ai lea o a latou ipu [pei o se tagata o loo sagisagi fiafia e ‘faauma sina mea o totoe o se mea taumafa manaia] i le popole e toe saili nisi lagona malolosi. Peitai, o ia ituaiga o tagata e le toatele, “o se vaega itiiti” o tagata (tagai Mosaea 29:26–27).

O le mea matautia i le aso mulimuli, o le a le “lagolagoina” e le tiapolo i latou sa mulimuli ia te ia (tagai Alema 30:60). Na te le mafai. O le a manumalo faatamalii lava Iesu, a o taumafaiga poto a le tiapolo, lea e “malie i le mafaufau o le tagata o le lalolagi,” o le a toilalo, ma “o se pau e matua tele lava” (tagai Alema 30:53; 1 Nifae 11:36). E oo lava i le taimi nei, o loo mafai ona vaaia i olaga o na tagata e faalelalolagi, ona latou “atamamai ai lea” ma suia o latou olaga aua ua iloa e le aoga aoaoga a le tiapolo ona lafoai ai lea (tagai Luka 15:17). E toatele i latou, ina ua latou iloa le gaogao ii o ala faatiapolo ma le olaga le faamaoni, ona latou “saunia ai lea o i latou e faalogologo i le upu” ma ua faatalitali nei i le ta’uina atu o faaaliga laveai ma faaliliuga (tagai Alema 32:6).

Uso e ma tuafafine, aua lava nei o tatou tuuina i tua ia tautinoga o le talalelei toefuataiina! Aua tatou te taofia faaaliga faamautinoa ma faaliliuga o loo ta’u mai ai upumoni e uiga i “mea moni o i ai, ma … mea moni o le a i ai.” O loo matua manaomia e i latou ua gagase o latou lima ona o le le lava o le toto po o aoaoga faavae, ae e mafai ona foia i sela mumu o le Toefuataiga (tagai Iakopo 4:13). O le faatuutuu, o le tuai lea ona salamo ma natia ai mea sili atu e tatau ona iloa e tagata, ia mafai ona “matagofie e pei o le la ma manino e pei o le masina” (tagai MFF 105:31).

O le taimi nei, ia tatou manatu e toatele o le a faapea o tatou e faasausili. O isi o le a faapea e ese a tatou ia ma ua manatu ua taitaiseseina i tatou. Ia tatou onosai i le tusitusilima mai, aua e le iloa gata, o lima lava na o i latou o le a iloaina “o lena fale uiga ese” i lona tulaga moni o se fale mataga ma le feoma’i (tagai 1 Nifae 8:31–33). Aua tatou te faifai atu ia i latou o e faifai mai, ma aua foi tatou te faalogo i ai (tagai MFF 31:9). Ia tatou faaaogaina lo tatou malosi e tago atu ai ma sisi i luga le talipupuni o le faatuatua e mafai ai ona tinei o u fanafana mu uma lava—e fesoasoani i ai sina pa’i atu o le Teflon faaleagaga (tagai 1 Nifae 15:24).

Uso e ma tuafafine, pe a mafaufau i mea uma ua ou tautala atu ai, “e leai nisi mea e mafai ona ou toe fai atu ai”—vagana ai le “Ia viia Le na fetaia’i ma Ieova!” (Iakopo 6:12; Viiga nu. 15). I le suafa o Iesu Keriso, amene!