2003
Aumai o Ia i le Fale
Novema 2003


Aumai o Ia i le Fale

E mafai ona tatou aapa atu, faatasi ma le fesoasoani a le Alii, ma laveai mai i latou o e o i le li’o o a tatou matafaioi.

Uo uso e pele, o se aafiaga faalotomaualaloina lou tulai atu i o outou luma i lenei afiafi ma le iloa, o tua atu o lenei aofia mataina o loo i totonu o lenei Fale Autu mo Konafesi, e faitau afe i latou o loo umia le perisitua o loo faapotopoto foi faapenei i le lalolagi atoa.

Ao ou mafaufau i le matafaioi o le talanoa atu ia te outou, na ou toe manatua ai le faamalamalamaga o le uiga o le pule o le perisitua sa faailoa mai e Peresitene Stephen L. Richards. Fai mai a ia: “E masani ona faamatalaina le Perisitua i ni upu faigofie e faapea ‘o le mana o le Atua ua tuuina mai i tagata.’ Ou te manatu ua sa’o lenei faauigaga. Ae ou te fia faamatalaina le Perisitua mo faamoemoega moni e faatino i ai, ma e masani ona taua ‘o le fuafuaga silisili ona atoatoa o le auauna atu.’”1

Pe o tatou umia le tofi o se tiakono i le Perisitua Arona, po o le toeaina i le Perisitua Mekisateko, ua noatia i tatou i se tiute, e ala mai i faaaliga a le Alii o loo maua i le vaega e 107 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, fuaiupu e 99: “O lea, ia taitoatasi ai le tagata ma aoaoina lana tiute, ma galue i le tofi ua tofia ai o ia, i le maelega atoatoa.”

Ina ua latalata ona aulia e le ma uii, le tama o Clark, ia lona aso fanau e 12 i ai ona tausaga, ma ao ma tuua le Fale o le Autaitai o le Ekalesia, ae taunuu mai loa Peresitene Harold B. Lee ma faafeiloai i maua. Sa ou taua ai e le o toe mamao ae atoa le 12 o Clark, o lea na faliu atu ai Peresitene Lee ia te ia ma fesili i ai, “O le a le mea e tupu ia te oe pe a atoa lou 12?”

O se tasi lena o taimi, e tatalo ai lava se tama ina ia musuia lona atalii e tuuina atu le tali sao. Sa le faatali, ae faapea atu Clark ia Peresitene Lee, “O le a faauuina ai au o se tiakono!”

O le tali lea na manao i ai Peresitene Lee. Ona ia fautuaina ai lea o le ma tama, “Ia manatua, o se faamanuiaga tele le umiaina o le perisitua.”

Ao avea au ma se tamaitiiti, ou te tulimatai atu lava i le taimi e tufaina ai le faamanatuga i tagata o le uarota. Na aoaoina i matou o tiakono e uiga i o matou tiute. O se tasi o alii i la matou uarota, o Louis, e maua i le ma’i tetete. E tetete lava lona ulu ma ona lima ma e le mafai ai ona ia tagofia na o ia le faamanatuga. Na iloa lava e tiakono taitoatasi lona tiute i le auauna atu ia Louis o le uuina lea o le areto ma tuu atu i ona laugutu ina ia mafai ona ia taumafaina, ma e faapena foi ona tuu le ipu vai i ona laugutu e faaaoga ai le isi lima a o tau taofiofi e le isi lima lona ulu—e faia lea tulaga a o uu e le isi tiakono le fata. Ma o taimi uma lava e faapea mai ai Louis “Faafetai lava.”

O le 40 o tausaga ua mavae i le vaitaimi lenei o konafesi, na tofia ai au e Peresitene Tavita O. Makei e auauna atu o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. I le fonotaga muamua lava a le Au Peresitene ma le Toasefululua na ou auai atu i ai, na tufaina ai le faamanatuga, na faasilasila ai e Peresitene Makei, “Ae tatou te lei fetagofi atu i le faamanatuga, ou te talosaga atu i le sui fou o lenei vaega, ia Uso Monson, pe mafai ona ia aoaoina le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua e uiga i le taulaga togiola a lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso.” O le taimi tonu lena na ou maua ai se malamalamaaga moni i se muagagana ua leva: “A oo mai le taimi o filifiliga, ona uma ai lea o le taimi o sauniuniga.” O le taimi foi lea e manatua ai le lapataiga o loo maua i le 1 Peteru: “Ia saunia pea lava outou e tali atu ia i latou uma o e fesili mai ia te outou i le uiga o le faamoemoe o loo ia te outou.” 2

Na ou amataina lau faamatalaga e ala i lou faatatau atu i se tusi na ou mauaina mai se tasi o alii o le matou uarota sa i le vaegaau, o le na auauna atu i le laina pito i luma o le taua i Korea i le taimi o lena taua ua fai ma galo atu. Na faamatalaina e le tusitala le ala na fetagofi ai nisi o lana vaegaau i le areto ma le vai, na tufaina mai i se pulou, ao latou i ai i le lotolotoi o le tuipomuina o i latou. Na manatuaina e i latou taitoatasi le taua o le faamanuiaga o loo tauina mai e nei faatusa paia ma lana lava matafaioi i le tausia o poloaiga a le Alii ma mulimuli i faataitaiga a le Alii o le auauna atu i isi.

O le manatuaina pea o lena aafiaga faatasi ma le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e lei faagaloina ai lava i le isi 40 tausaga na sosoo ai.

Mo i latou o e na o ese mai le fale ma aiga, e tusa po o le vaegaau, i misiona, po o nisi foi mafuaaga, o le vaitau o tafaoga e faaosofia ai talotaloga—o moomooga foi—ina ia mafai ona faatasia ma e pele ia i tatou. Ina ia faalogo atu i le talie o tamaiti, e molimauina le faaalia o le alofa e matua ma ia lagonaina le opo atu o uso ma tuafafine e aumaia ai se muai vaaiga o le lagi ma le fiafia e faavavau e maua ai iina.

O se tasi afiafi ia Tesema, ao ma faatalitali mo se vaalele ma te malaga ai i le Iunaite Setete, sa ma tutu ai ma Sister Monson i le vevela o le la i Sigapoa, ae faalogoina loa le sau mai i le masini faaleotele leo o le malae vaalele se pese masani ma le manaia na lagiina e Bing Crosby ma o upu nei:

O le a ou i ai i le fale mo le Kerisimasi,

Ma a’u foi ia faitau ane ai faatasi.

Ia i ai ni vine e teu ai ma se sinou ia to’a,

O le laau foi ia tumu i meaalofa.

O le a ou i ai i le Kerisimasi i le po o le vaeluaga

I le mea o susulu ai moli o le alofa.

E ui lava ua na ona ou moemiti,

Ae o i lo’u aiga lava o’u manatu silisili.3

Ua loa ona faamamafa mai e le Au Peresitene Sili le saunoaga lenei, “O le aiga o le faavae lea o se olaga amiotonu, ma e leai se isi auala e mafai ona suia lona tulaga pe faataunuuina ai ana galuega taua.”4

O loo i ai ni aiga ua i ai ni tina ma ni tama, atalii ma ni afafine o e ua tavavaeesea mai i latou lava mai isi ona o faamatalaga e soona lafo. O se tala i le ala na toetoe a tupu ai se faalavelave faapena, na tupu i le tele o tausaga ua mavae i le olaga o se tasi o alii talavou, ma ona o mafuaaga e le faalauaiteleina o le a faaigoa ai o ia i a Siaki.

I le olaga atoa o Siaki, e tele taimi na tauaimisa leaga ai i laua ma lona tama. I se tasi aso, ao 17 ona tausaga, na matua misa leaga ai lava i laua. Na fai atu Siaki i lona tama, “O le vao tonu lava lenei e gau ai le tua o le kamela. O le a ou aluese ma le aiga, ma ou te le toe foi mai lava.” Ina ua uma ona fai atu lea faamatalaga, na alu atu loa i le fale ma tapena lana ato. Na aioi atu lona tina ia te ia e nofo, ae na ita tele o ia e faalogo mai. Sa ia tuua lona tina o loo tagi i le faitotoa o le fale.

Ao ia tuua lo latou fanua, na toetoe lava a pasi atu ma le faitotoa, ae ia faalogoina loa lona tama o fonō mai ia te ia, “Siaki, ou te iloa o le tele o le leaga ua mafua ai ona e alu, e pau ia te au. O lenei mea ou te matuā faamalie atu ai lava. Ou te manao ia e iloa afai e i ai se taimi e te toe fia foi mai ai i lo tatou aiga, e talia lava oe i soo se taimi ma le fiafia. Ma o le a ou taumafai e avea au ma se tama e sili ona lelei mo oe. Ou te manao ia e iloa ou te alofa pea ia te oe e le aunoa.”

Sa leai se tala na fai mai e Siaki, ae sa alu atu o ia i le nofoaga e faatali ai le pasi ma faatau se pepa o lona pasese e alu ai i se nuu mamao. A o nofonofo o ia i totonu o le pasi ma vaavaai i le mamao ua mouese atu, sa amata ona ia mafaufau i upu a lona tama. Sa oo ina ia iloa le tele naua o le alofa na mafai ai ona faia e lona tama le mea sa ia faia. Sa faatoese mai lona tama. Sa ia toe valaauliaina o ia e toe foi atu, ma sa tagitagi pea ia upu i le ea o le taumafanafana, “Ou te alofa ia te oe.”

O le taimi lava lena na iloa ai e Siaki, o le isi mea na te faia, o le a tuu atu lava i lana filifiliga. Sa ia iloa na o le pau le auala e mafai ona maua ai lona filemu, o le faailoa atu lea i lona tama o lenei uiga faatagata matua, agalelei, ma le alofa lea sa faaali mai e Papa ia te ia. Na aluese mai Siaki mai le pasi. Sa ia toe faataua se pepa o lona pasese e toe foi atu ai i le fale ma foi atu ai loa.

E taunuu atu ua tea laitiiti le tulua o po, na ulu atu i le fale ma ki le moli. Sa nofonofo ai iina i le nofoa faalue lona tama, ma ona lima i lona ulu. A o tilotilo ae o ia i luga ma vaaia ai Siaki, sa tu ae o ia mai lona nofoa ma faanatinati atu ma fusi mai e le tasi le isi. E masani ona faapea mai Siaki, “O na tausaga mulimuli sa ou i ai i lou aiga, o ni tausaga aupito sili ia ona fiafia o lou olaga.”

E mafai ona tatou faapea ane, o se tamaitiiti lea na liua i se po e tasi, ma avea ma se tagata matua. O se tama lea o le sa pulea lona ita ma lona faamaualuga, na laveaiina lona atalii ao lei avea o ia ma se tasi o lena “vaegaau taase” tele, e mafua mai i aiga ua faataapeapeina ma ua malepelepe. O le alofa o le fusi lea, ma le pulu pasama na fusia faatasi ai le aiga. O le alofa—e tele taimi e lagonaina ai, ae seasea foi ona faaalia.

Mai le Mauga o Sinai e mafai ona tatou faalogoina ai ia upu mamana, “Ia e ava i lou tama ma lou tina.”5 Ma i se taimi mulimuli ane, mai lena lava Atua e tasi, na fetalai mai, “Ia outou nonofo faatasi i le fealofani.” 6

Uso e, o la tatou matafaioi lena, ioe, o se tiute faamaoni, ina ia aapa atu ia i latou o e ua le toaaga mai i le lotu pe ua se ese mai le lio o le aiga.

Sei o tatou toe mafaufau faatasi i le afioga matagofie o le faaaliga a le Alii i le vaega e 18 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “Ia manatua e taua tele le aoga o agaga i le silafaga a le Atua… .

“Afai foi e faapea ona oulua galulue i o oulua aso uma i le alagaina o le salamo i lenei nuu, ma aumaia tau lava o se agaga e toatasi ia te au, faauta i le tele o lo outou olioli faatasi ma ia i le malo o lou Tama!

“Ma lenei, afai o le a tele lo outou olioli faatasi ma se agaga e toatasi ua oulua aumaia ia te au i le malo o lou tama, faauta i le sili atu o lo outou olioli pe afai lua te aumaia ni agaga e toatele ia te au!”7

I le avea ai ma au peresitene o le korama a le Perisitua Arona, i le avea ai ma faatonu o nei korama, e mafai ona tatou aapa atu, faatasi ma le fesoasoani a le Alii, ma laveai mai i latou o e o i le li’o o a tatou matafaioi. Alii talavou, faatasi ai ma ni o outou foliga ataata, ma le naunautai i o outou loto, e mafai ona outou aumaia i le faauoina mai o se tamaitiiti le toaga ma o mai faatasi i le sauniga perisitua ma aoao e uiga i le Alii ma mea ua Ia saunia mo outou e faia. E faatagaina outou i Lana fesoasoani paia, aua ua Ia folafola mai, “Ou te muamua atu i o outou luma. Ou te i ai foi i lo outou itu taumatau ma lo outou itu tauagavale, a o lou Agaga o le a i o outou loto, e siomia foi outou e au agelu, e lagolagoina outou.”8

Uso e, o le Perisitua Mekisateko, ua ia te outou foi lea matafaioi e tasi e faatatau i o outou tiute i isi alii ma o latou aiga. Ma e ia te outou foi lea lava folafolaga e tasi a le Alii, e i ai faatasi i a outou taumafaiga.

Pe a faamanuiaina outou, o le a outou taliina se tatalo a se tina, o ni lagona malu o loto o fanau, e ui ina e le faaalia; ma o le a faavavau ona faamamaluina o outou suafa e i latou o e na outou aapa atu ma fesoasoani i ai.

Sei ou faasoa atu ia te outou se faataitaiga matagofie tele ma e patino ia te au lava, e mai ou lava aafiaga.

Ao avea au ma se epikopo, sa ou popole e uiga i tagata sa le toaaga mai, e le auai mai, ma le auauna atu. O ou mafaufauga ia ao alu atu lau taavale i le auala e nonofo ai ia Peni ma Emeline Fullmer. Sa le toaaga mai i le ekalesia ona o tiga o le tino aua ua matutua o laua soifua, ma na faapea ona nonofo ai lava na o laua i lo la fale—ua faaesea, ma ua le mafuta ai ma nisi. E tele tausaga na le auai mai ai Peni ma Emeline i a matou sauniga faamanatuga. O Peni na avea muamua ma se epikopo, e nofonofo lava i lona potu i luma ma faitau ma tauloto le Feagaiga Fou.

Sa ou faimalaga mai mai lou ofisa o fefaatauaiga i le taulaga, i la matou falegaosi oloa i le Auala o Falegaosi oloa. Mo se mafuaaga ou te leiloaina, na ou ui atu ai i Sisifo Muamua, o se magaala ou te lei uia muamua lava e tau atu i la matou falegaosi oloa. Ona ou lagonaina lea o se uunaiga e le mafaaseseina, ina ia faatu lau taavale ae ou asiasi atu ia Peni ma Emeline, e ui lava ina o lea sa ou malaga atu i se fonotaga. Ou te lei usitai i le uunaiga muamua ae na ou tietie atu pea i ni pitonuu se lua; ae peitai, ina ua toe oo mai lea lava uunaiga, na ou toe foi mai loa i lo laua fale.

O se aso lagilelei o le aoauli. Na ou oo atu i le faitotoa o lo la fale ma tuitui. Na ou faalogoina se ou a se taifau ina ua ou taunuu atu. Sa faafeiloai au e Emeline i totonu o le fale. Ina ua vaai mai o au, sa ia faapea mai, “Sa ou faatali i le aso atoa mo se tatagi o la’u telefoni. E leai lava ma se tatagi. Sa ou faamoemoe foi e sau le tamaloa tufa meli ma se tusi. Na o pili na ia aumai. Epikopo, na faapefea ona e iloa o lo’u aso fanau lenei?”

Sa ou tali atu, “Ua silafia e le Atua, Emeline, aua e alofa o Ia ia te oe.”

I le filemu o lo la potu malolo, na ou fai atu ai ia Peni ma Emeline, “Ou te le iloa pe aisea ua taitaiina mai ai au iinei i le aso, ae ua silafia e lo tatou Tama Faalelagi. Tatou tootutuli e tatalo ma fesili atu ia te Ia pe aisea.” Sa faapea lava ona matou faia, ma na oo mai le tali. A o matou tutu ae i luga, na ou fai atu ia Uso Fullmer, “Peni, e mafai ona e lava atu i le sauniga perisitua pe a potopoto faatasi uma le au perisitua, ma faamatala atu i tamaiti o le au Perisitua Arona le tala sa e faamatalaina mai ia te au a o ou laitiiti, i le ala na outou o ai ma se vaega o tamaiti, i le Vaitafe o Ioritana e taeele ai i se tasi Aso Sa, ae na e lagonaina le agaga na taitaiina oe e te alu i le Aoga Sa. Ma sa e alu. O se tasi o tamaitiiti na le faalogo i lena agaga na malemo ai i lena Aso Sa. O le a fiafia o tatou tamaiti e faalogologo i lau molimau.”

“Ua lelei,” na ia tali mai ai.

Ona ou fai atu lea ia Tuafafine Fullmer, “Emeline, ou te iloa e ese le matagofie o lou siufofoga. Na tau mai e lou tina ia te au. Ua toe o ni nai vaiaso ona oo lea i le tatou konafesi faaleuarota, ma o le a pepese ai la tatou aufaipese. E mafai ona e auai i le aufaipese ma auai ai i la tatou konafesi faaleuarota, ia pe a foi ae usu sau solo?”

“O le a la le pese?” o lana fesili lea.

Na ou faapea atu, “Ou te le iloa, ae ou te manao lava e te usuina.”

Na pese Emeline. Na saunoa foi Peni i le au Perisitua Arona. Na faafiafiaina ni loto i le toe foi atu i gaoioiga o Peni ma Emeline. Mai lava i lena aso, na seasea lava o la misia se sauniga faamanatuga. Sa fetalai mai le gagana a le Agaga. Sa faalogoina foi. Sa malamalama i ai. Na mafai ona pai atu i ni loto ma na faaolaina ai ni agaga. Na toe foi mai i le aiga ia Peni ma Emeline Fullmer.

O se tasi o tala faamusika na faatinoina i le tele o taimi mo se taimi umi i le talafaasolopito o le Les Miserables. Na faatulagaina le tala i le taimi o le Tetee a Farani. O le tagata autu o le tala faamusika o Jean Valjean. I lona popole tele mo le alii talavou o Marius, o lē ua faimalaga atu i le taua, na ia faailoaina ai i se pese se tatalo faamaoni:

Le Atua e i luga,

Faafofoga mai i la’u olega;

I taimi o ou puapuaga,

Sa e i ai lava iina.

E talavou o ia,

E atuatuvale;

Faamalolo ia te ia,

Le Lagi e, alofa mai,

Aumai o ia i le fale.

O le filemu ia ia te ia,

Ia ia te ia foi le fiafia.

O ia ua na o se talavou lava,

Ua na o se tamaitiiti lona tupulaga.

E mafai ona e avatu,

E mafai ona e aumai;

Ia faasao o ia,

Ia ola fiafia.

Afai ou te oti, tuu ai pea,

Ae o ia lava ia ola,

Ma aumai o ia i le fale.9

Uso e, ao tatou agai atu i luma o ni e ua umia le perisitua a le Atua, o loo aoao i o tatou tiute ona aapa atu lea i o tatou uso o e o loo manaomia la tatou fesoasoani, sei o tatou vaavaai ae i luga i lo tatou Tama Faalelagi, o [Ia] o le Tama o i tatou uma lava. Atonu o le a tatou le lagonaina Lona siufofoga, ae tatou te manatuaina Lana tuleiga faamalo, “Ua lelei ia, le auauna lelei e, ma le faamaoni.”10

O le a tatou manatua i o tatou loto, Lana augani e tino i matagi, Aumai o ia i le fale. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. In Conference Report, Aperila 1937,46.

  2. 1 Peteru 3:15.

  3. Kim Gannon and Walter Kent, “I’ll Be Home for Christmas,” 1943.

  4. J. Reuben Clark Jr., fonotaga a taitai faapitoa o ausilali a le Ekalesia, 29 Mati, 1940; tagai foi i le “Tusi mai le Au Peresitene Sili, “Liahona, Tes. 1999, 1.

  5. Esoto 20:12.

  6. MFF 42:45.

  7. MFF 18:10, 15–16.

  8. MFF 84:88.

  9. Herbert Kretzmer, “Bring Him Home.”

  10. Mataio 25:21.