Konafesi Aoao
Faapito’au Faaosolilivau
Konafesi aoao ia Aperila 2021


Faapito’au Faaosolilivau

E malamalama Iesu Keriso i le faapito’au ma ua i ai le mana e tuuina mai ai se vaifofo.

I le 1994, sa tagatavaleina ai se vaega faaleituaiga atoa i Aferika i sasae i le atunuu o Rawana lea sa afua i se isi itu ona o sootaga leaga i le va o ituaiga faalevaega malolosi ma ua leva ona nofoia. O se fuafaatatau i ai e silia ma le afa miliona ia tagata na fasiotia.1 O se mea ofoofogia, o le toatele o tagata o Rawana, ua fealofani ma ua uma ona foia o latou faafitauli,2 ae o loo faaauau pea ona tosinaina tagata Rawana i nei mea na tutupu.

I le sefulu tausaga talu ai, a o ma asiasi atu i Rawana, sa ma faama’itea ma lo’u toalua se talanoaga ma se tasi o pasese i le malaevaalele o Kigali. Na tutulu o ia i le faapito’au o le fasiotigatagata ma fesili mai ma le lotonutimomoia, “Afai e i ai se Atua, mata Na Te lē faia se mea e uiga i lea mea?” O lenei alii—ma faapea foi i le toatele o i tatou—o mafatiaga ma le faapito’au mataga, e mafai ona foliga e le ogatusa ma le moni o se Tama Faalelagi alofa, ma le agalelei. Ae e moni lava o Ia, e agalelei o Ia, ma e alofa atoatoa o Ia i Ana fanau taitasi. O lenei eseesega tele i nei manatu e lua e tutusa le matua ma le tagata ma e le mafai ona faamatalaina i se faaupuga puupuu e manatua ai, po o se fasifuaitau i luga o se apaapa o se taavale.

Ina ia amata ona faaagatonu, se’i o tatou vailia ituaiga eseese o faapito’au. Manatu i se aiga e maua e tamaiti taitasi se alauni i vaiaso taitasi mo le faia o feau i le fale. O le tasi atalii, o Sione, na faatau se lole; o se tasi afafine, o Ana, na sefeina lana tupe. Na mulimuli ane faatau e Ana sana lava uila. Sa mafaufau Sione e matua faapito’au lava le maua e Ana o se uila ae leai sana uila. Peitai o filifiliga a Sione na matua’ia ai le lē tutusa, ae lē o faatinoga faamatua. O le faaiuga a Ana na ositaulagaina ai le faamalieina vave i le ‘ai o le lole, e le’i uunaia ai lava se faapito’au ia Sione ona sa ia maua foi le avanoa lava lea e tasi e pei o lona tuafafine.

O a tatou faaiuga e mafai foi ona aumaia ai tulaga manuia po o tulaga e lē manuia. E pei ona sa faaalia mai e le Alii, “Afai e maua e se tagata le poto ma le tomai sili atu i le olaga lenei i lo se isi tagata e ala i lona filiga ma le usiusitai o lea maua e ia le avanoa tele atu i le lalolagi a sau.”3 Pe a oo ina maua e isi penefiti ona o a latou filifiliga maelega, e le mafai ona tatou faia se faaiuga sa’o faapea na faapito’au le faiga ae o lea sa tutusa lava o tatou avanoa.

O se isi faataitaiga o le faapito’au e tatupu mai i se tulaga na fetaiai ma lo’u toalua, o Ruth a o teineitiiti. I se tasi aso, sa iloa ai e Ruth na ave e lona tina lona uso laitiiti, o Merla, e faatau ni ona seevae fou. Sa faitio ia Ruth, “Mama, ua matuai faapito’au tele! O Merla na maua le pea seevae fou talu ai.”

Sa fesili le tina o Ruth, “Ruth, o ofi ou seevae?”

Sa tali atu Ruth, “Oi, ioe.”

Ona fai atu lea o le tina o Ruth, “Ua le o toe ofi seevae o Merla.”

Sa ioe Ruth e tatau i tamaiti taitasi o le aiga ona i ai ni seevae o ofi. E ui semanu e fiafia ia Ruth i ni seevae fou, ae o lona manatu sa faapito’au le faiga na i’uvale ina ua ia vaai atu e ala i mata o lona tina, i tulaga na i ai.

O nisi faapito’au e le mafai ona faamatalaina, o faapito’au e aunoa ma ni mafuaaga e faaosolilivau. O le faapito’au e sau mai le ola faatasi ma tino e le atoatoa, manu’alia, pe faama’ia. O le natura lava o le olaga faitino e mafua ai ona faapito’au. E i ai ni isi tagata e fananau mai e tele le tamaoaiga, o isi e leai. O ni isi e i ai matua alolofa, o isi e leai. O ni isi e tele tausaga e ola ai, o isi e laiti. Ma faapena ai lava. O ni isi tagata e faia ni measese faataumaoi, tusa lava foi pe a latou taumafai e fai mea lelei. O ni isi e filifili e aua le faaitiitia le faapito’au pe a oo ina mafai ona latou faia. O nisi ua faaaogaina lo latou faitalia na tuuina mai e le Atua e faatiga ai i isi i le taimi sa le tatau ai lava ona latou faia.

E anoanoai ituaiga eseese o faapito’au e mafai ona aafia ai, ma fatuina ai se sunami o faapito’au lofituina. Mo se faataitaiga, o le faama’i oti o le KOVITI-19 ua aafia tele atu ai ni isi nai lo isi, o ē o loo ua i ai le mau tulaga lē manuia E momomo lo’u loto mo i latou o ē o feagai ma na ituaiga o faapito’au, ae ou te tautino atu ma lo’u loto mafatia atoa, e malamalama Iesu Keriso i le faapito’au ma o loo i ai le mana e maua mai ai se vaifofo. E leai lava se mea e faatusalia i le faaituau e le gata na onosaia e le Faaola. Sa le’i talafeauga Lona oo i tiga uma ma puapuaga o tagata. Sa le’i talafeauga Lona mafatia mo a’u agasala ma a’u mea sese ma outou foi. Ae na Ia filifili lava e faia ona o Lona alofa mo i tatou ma mo le Tama Faalelagi. E malamalama atoatoa o Ia i mea o loo tatou oo i ai.4

O loo tusia i tusitusiga paia e faapea sa faitio Isaraelu anamua faapea sa le’i talafeauga le taulimaina o i latou e le Atua. I le tali atu i ai, na fesili ai Ieova, “Pe mafai ea ona galo i se fafine lana tama o susu, ina ia lē alofa o ia i le tama a lona manava?” E faapei ona le mafai e se tina alofa ona galo sana tama meamea, ua tautino mai foi e Ieova e faapea e sili atu ona mausali o Lona faamaoni. Na Ia faamautinoa mai, “Ioe, atonu e galo ia te i latou, ae o le a le galo ia te a’u oe. …  Faauta, ua Ou togitogia oe i luga o alofilima o oʼu lima; o ou pa ua i ai pea i oʼu luma.”5 Ona sa onosa’ia e Iesu Keriso le taulaga togiola e le i’u, o lea ua Ia malamalama lelei ai ia i tatou.6 E silafia e Ia i tatou e le aunoa ma o tatou tulaga.

I le olaga nei, e mafai ona tatou “o mai faamalosi” i le Faaola ma maua ai le mutimutialofa, faamalologa, ma le fesoasoani.7 Tusa lava foi pe a tatou mafatia e aunoa ma se mafuaaga, e mafai e le Atua ona faamanuiaina i tatou i ni ala faigofie, masani, ma le tulagaese. A o tatou aoao ia iloa nei faamanuiaga, o le a faateleina lo tatou faalagolago i le Atua. I le faavavau, o le a foia e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso faapito’au uma. Tatou te mananao ma le malamalama ia iloa pe faapefea ma pe o afea. Pe faapefea ona La faia lena mea? Pe o afea La te faia ai lena mea? I lo’u iloa i ai, La te le’i faaalia maia pe faapefea po o le pe o afea8 O le mea ua ou iloa o le aLa faia.

I tulaga e le talafeauga pe ua faapito’au, o se tasi o a tatou mea e fai o le faatuatua lea “o mea uma e le talafeauga e uiga i le olaga e mafai ona faasa’o e ala i le Togiola a Iesu Keriso.”9 Na manumalo Iesu Keriso i le lalolagi ma “miti’ia” ai faiga faapito’au uma. Ona o Ia, ua mafai ai ona tatou maua le filemu i lenei lalolagi ma ia lototetele.10 Afai tatou te faatagaina o Ia, o le a faapaiaina e Iesu Keriso faiga faapito’au mo lo tatou lelei.11 O le a lē na ona Ia faamafanafanaina i tatou ma toefuatai mai mea sa leiloloa;12 ae o le a Ia faaaogaina le faapito’au mo lo tatou manuia. Pe a oo mai i le pe faapefea ma le pe o afea, e manaomia ona tatou faailoa ma talia, e faapei o Alema, “ua le afaina; ona ua silafia e le Atua nei mea uma; ma ua lava ia te au le iloa o le tulaga lenei ua i ai.”13

E mafai ona tatou taumafai e taofiofi a tatou fesili e uiga i le pe faapefea ma le pe o afea mo se taimi mulimuli ane ae taulai atu i le atina’eina o le faatuatua ia Iesu Keriso, o Ia o i ai le mana e faasa’o ai mea uma ma matuai naunau e faia.14 Mo i tatou e tauanau pea ia iloa pe faapefea po o le po o afea e leai se uiga, aua o le mea moni, e vaai lata mai.15

A o tatou atiina a’e le faatuatua ia Iesu Keriso, e tatau foi ona tatou taumafai malosi ia avea e faapei o Ia. Ona tatou talanoa atu lea i isi ma le mutimutialofa ma taumafai e faaitiitia faiga faapito’au i mea tatou maua ai;16 e mafai ona tatou taumafai e faia mea tonu i totonu o lo tatou lalolagi o tosinaga. E moni, ua faatonu mai le Faaola e faapea e “ao ona tatou auai ma le naunautai i se faamoemoega lelei, ma fai mea e tele i lo [tatou] lava loto malie, ma aumai le amiotonu tele.”17

O se tasi sa punouai ma le naunautai e faasagatau i faiga faapito’au o le loia o Bryan Stevenson. O lana galuega faata’ita’i faaletulafono i le Iunaite Setete na tuuto atu i le puipuia o ē na tuua’iina sese, faamutaina o faasalaga soona fai, ma le puipuia o aia tatau faavae o tagata. I ni nai tausaga talu ai, sa tu ai Mr. Stevenson mo se alii na tuua’ia sese i le faasioti tagata ma sa faasala ai i le oti. Sa talosagaina e Mr. Stevenson le ekalesia Kerisiano i le lotoifale a lea alii mo se lagolago, e ui ina sa lei malosi lea alii i le lotu ma sa ta’uleagaina i le nuu ona ua lauiloa uma o loo faapouliuli ma se tasi e ese mai lona toalua faaipoipo.

Ina ia faataula’i atu le faapotopotoga i le mea tonu e taua, o lea sa talanoa atu ai Mr. Stevenson ia i latou e uiga i le fafine na molia i le mulilua lea na aumai ia Iesu. Sa mananao i latou na moliaina e fetogi o ia ia oti, ae na fetalai atu Iesu, “O so outou e leai sana agasala … , ia lua’i togi se maa ia te ia.”18 Sa solomuli i latou na molia ane le fafine. Sa lei tausalaina e Iesu le fafine ae sa poloaiina o ia e aua le toe agasala.19

Ina ua uma ona toefaamatala atu lea mea na tupu, sa matauina e Mr. Stevenson, o le au faafiaamiotonu, matata’u, ma le ita na afua ai e oo lava i Kerisiano ona fetogi ma’a i tagata o e ua tautevateva. Ona ia fai atu lea, “E le mafai ona na ona tatou matamata atu o tupu lena mea,” ma sa ia fautuaina le potopotoga ia avea ma “i latou e sapoina ma’a.”20 Uso e ma tuafafine, o le aua nei fetogia ma’a o le uluai laasaga lea i le taulimaina o isi ma le mutimutialofa. O le laasaga lona lua o le taumafai e sapo ia ma’a e tau’ai mai e isi.

O le auala tatou te taulimaina ai tulaga manuia ma tulaga le manuia o se vaega o le suega o le olaga. O le a lē tele le faamasinoina o i tatou ia tatou tala e fai, ae o le auala tatou te taulimaina ai e manaomia le fesoasoani ma e pagatia.21 I le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, tatou te saili e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola, e femaliua’i ma agalelei.22 Tatou te faapupula atu lo tatou alolofa i o tatou tuaoi e ala i le galulue ia mautinoa le tausaafia o fanau uma a le Tama Faalelagi.

Faatasi ai ma o tatou tulaga manuia ma tulaga lē manuia i o tatou mafaufau, e lelei lo tatou mafaufau loloto i o tatou lava tulaga manuia ma tulaga lē manuia. Mo Sione ia malamalama i le mafuaaga na maua ai le uila a Ana, sa faaalia ai ona lava uiga. Mo Ruth ina ia vaai i le manaomia e Merla o ni seevae e ala atu i mata o lona tina, sa faamalamalamaina ai o ia. Ina ia taumafai e vaai atu i mea ma se vaaiga e faavavau, e mafai ona faamaninoina. A o tatou avea atili e faapei o le Faaola, tatou te atiina a’e atili le loto malamalama, o le malamalama, ma le alofa mama.

Ou te toe foi i le fesili na tuuina mai e le uso-a-pasese i Kigali, o le sa tutulu i le lē talafeauga o le fasiotiga tagata i Rawana ma fesili mai, “Afai e i ai se Atua, mata Na Te le faia se mea e uiga i lea mea?”

E aunoa ma le faapea na faaitiitia mafatiaga na afua i le fasiotiga tagata, ma i le mae’a ai ona faailoa atu le le mafai ona ma malamalama i lea ituaiga o mafatiaga, sa ma tali atu faapea na faia e Iesu Keriso se mea e uiga i le ogaoga o le faapito’au.23 Sa ma faamatala atu i ai le tele o mataupu faaletalalelei e faatatau ia Iesu Keriso ma le Toefuataiga o Lana Ekalesia.24

Mulimuli ane, sa fesili mai le ma uo, ma loimata i ona mata, “O lona uiga e i ai se mea e mafai ona ou faia mo o’u matua ua maliliu ma le uso o lou tama?”

Sa ma fai atu, “Oi ioe!” Ona ma molimau atu lea o mea uma e le talafeauga e uiga i le olaga e mafai ona faasa’o e ala i le Togiola a Iesu Keriso ma e ala i Lona pule e mafai ai ona tuufaatasia aiga e faavavau.

Pe a oo ina fetaiai ma faiga faapito’au, e mafai ona tatou tuleiesea i tatou lava mai le Atua pe e mafai foi ona tatou faalatalata atu ia te Ia mo se fesoasoani ma se lagolago. Mo se faataitaiga, o le taua faifaiumi i le va o sa Nifae ma sa Lamana na eseese auala na aafia ai tagata. Na matauina e Mamona e faapea “e toatele na faamaaaina” ma o isi “na faamaluluina ona o latou puapuaga, sa oo ina latou faalotomaualalaloina i latou lava i luma o le Atua.”25

Aua nei e faatagaina le faapito’au e faamaaaina oe, pe faavaivaia lou faatuatua i le Atua. Nai lo lena, ole atu i le Atua mo se fesoasoani. Ia faateleina lou talisapaia ma lou faalagolago i le Faaola. Nai lo le lilivau, ia tuu atu ia te Ia e fesoasoani ia te oe ia e lelei atili.26 Faataga o Ia e fesoasoani ia te oe ia sogasoga, ia tuu atu i ou puapuaga e “tofatumoanaina i le olioli ia Keriso.”27 Ma auai atu faatasi ma Ia i Lana misiona “e faamalolo i e lotonutimomoia,”28 taumafai malosi e tuuitiitia le faapito’au, ma avea ma sē e sapoina maa.29

Ou te molimau atu o loo soifua le Faaola. E malamalama o Ia i faiga faapito’au. O faailoga o i Ona alofilima e faamanatu atu ai pea lava pea ia te Ia oe ma ou tulaga. E auauna atu o Ia ia te oe i ou faanoanoaga uma. Mo i latou o e o mai ia te Ia, o le a suia lefulefu o le tagitu’i i se palealii o le matagofie; o le olioli ma le fiafia o le a suia ai le lotomomomo ma le faanoanoa, talisapaia ma samiga o le a suia ai le lotovaivai ma le atuatuvale.30 O le a tauia lou faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e sili atu nai lo se mea e mafai ona e mafaufauina. O tulaga faapito’au uma—aemaise o le faapito’au faaosolilivau—o le a faapaiaina mo lou manuia. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai John Reader, Africa: A Biography of the Continent (1999), 635–36, 673–79

  2. Though hopeful, the Rwandan reconciliation is complex. Some question its depth and durability. Tagai, mo se faataitaiga, “The Great Rwanda Debate: Paragon or Prison?,” Economist, Mar. 27, 2021, 41–43.

  3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:19; faaopoopo le faamamafa.

  4. Tagai Eperu 4:15.

  5. 1 Nifae 21:15-16.

  6. Tagai Alema 7:11–13.

  7. Tagai Eperu 4:16; tagai foi Isaia 41:10; 43:2; 46:4; 61:1–3.

  8. O se upu lapatai: E ao ona tatou teena le faaosoosoga e fatufatu ni a tatou lava teori mo le pe faapefea ma le pe o afea, tusa lava pe o le a le sa’o o a tatou mafuaaga po o tatou mafaufauga. E le mafai ona tatou faatupuina se mea ona e lei faaalia mai lava e le Atua se mea moni.

  9. Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Galuega Faafaifeautalai (2018), 52; tagai foi Isaia 61:2–3; Faaaliga 21:4 “O mea uma lava e le talafeauga e uiga i le olaga, e mafai ona faasa’o” e foliga mai o lona uiga o taunuuga o faiga faapito’au po o le le talafeauga o le a foia, faaitiitia, pe si’i ese. I lana toe sauniga i le konafesi aoao, “Ia Tuu Po o le A Lava se Mea e Tupu, Ia Fiafia Pea,” na saunoa ai Elder Joseph B. Wirtlin, “O loimata uma lava i le taimi nei, o le a iu ina toe faafoi mai sautuaselau i loimata o le olioli ma le agaga faafetai. … O se mataupu faavae o le manumalo le taui” (Liahona, Nov. 2008, 28).

  10. Tagai i le Ioane 16:33.

  11. Tagai i le 2 Nifae 2:2.

  12. Tagai i le Iopu 42:10, 12–13; Iakopo 3:1.

  13. Alema 40:5.

  14. Tagai i le Mosaea 4:9.

  15. Tagai Russell M. Nelson, “Ia Faamuamua le Atua,” Liahona, Nov. 2020, 93. Myopic o lona uiga o le vaai lata mai.

  16. Mo se faataitaiga, na faamautu mai e Taitaiau Moronae o se mea sese i tagata le tu atu ae “leai se mea e faia” pe a mafai ona fesoasoani atu i isi (tagai Alema 60:9–11; tagai foi 2 Korinito 1:3–4).

  17. Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:27; tagai foi i fuaiupu 26, 28–29.

  18. Ioane 8:7.

  19. Tagai i le Ioane 8:10–11; le Faaliliuga a Iosefa Samita i le fuaiupu e 11 o loo aofia ai, “Ma sa vivii ae le fafine i le Atua mai lava i lena ituaso, ma sa talitonu i lona suafa,” e ta’u mai ai o le le ta’usalaina e le Faaola ma Lana poloaiga ia “aua le toe agasaa” na aafia ai aso uma na totoe o le olaga o le fafine.

  20. Bryan Stevenson, Just Mercy: A Story of Justice and Redemption (2015), 308–9.

  21. Tagai i le Mataio 25:31–46.

  22. Tagai i le Galuega 10:38; tagai foi Russell M. Nelson, “O Le Poloaiga Lona Lua ma le Sili,” Liahona, Nov. 2019, 96–100.

  23. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17, 22–23.

  24. O loo manino le faamalamalamaina o nei mataupu i le “The Restoration of the Fulness of the Gospel of Jesus Christ: A Bicentennial Proclamation to the World,” ChurchofJesusChrist.org.

  25. Alema 62:41.

  26. Tagai Amos C. Brown, in Boyd Matheson, “‘It Can Be Well with This Nation’ If We Lock Arms as Children of God,” Church News, July 25, 2019, churchnews.com.

  27. Alema 31:38.

  28. Tagai i le Luka 4:16–19. Ina ia faamaloloina le lotonutimomoia o le toefuataiina lea ia i latou o mafaufau, loto, atamai, po o lona tagata i totonu ua nutililii pe ua olopalaina (tagai James Strong, The New Strong’s Expanded Exhaustive Concordance of the Bible [2010], Hebrew dictionary section, 139 and 271).

  29. Tagai, mo se faataitaiga, Russell M. Nelson, “Ia Faamuamua le Atua,” Liahona, Nov. 2020, 94; Dallin H. Oaks, “Alofa i Ou Fili,” Liahona, Nov. 2020, 26–29. Na apoapoai mai Peresitene Nelson: “O le asō ou te valaau atu ai i o tatou tagata o le Ekalesia i soo se mea ia taimua i le lafoa’i o uiga ma soo se faatinoga o le faailoga lanu. Ou te aioi atu ia te outou ina ia faailoa atu le faaaloalo mo tagata uma o fanau a le Atua. O lea tulaga e tele atu i le na ona tetee i uiga faaalia ma faatinoga o le faailoga lanu. Na ta’ua e Peresitene Oaks le Susuga ia Theresa A. Dear: “E lauolaola le faailoga lanu i le inoino, fiapule malosi, taupulepulega faalilolilo, gauai gofie, faalēano ma le gugu.” Ona ia faapea mai lea, “I le avea ai ma tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e tatau ona tatou faia mea e sili atu e fesoasoani ai e tafiese atoa le faailoga lanu.”

  30. Tagai i le Isaia 61:3. O le mauaina o se palealii o le matagofie o lona uiga ua tatou avea ma suli-faatasi ma Iesu Keriso i le malo o le Atua. Tagai foi i le Donald W. Parry, Jay A. Parry, ma Tina M. Peterson, Understanding Isaiah (1998), 541–43.