Kakai Fefiné
Ko e Ivi Tākiekina ʻo e Houʻeiki Fafiné


Ko e Ivi Tākiekina ʻo e Houʻeiki Fafiné

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi ʻa e Fineʻofá 2024

Sāpate, 17 ʻo Māʻasi 2024

Siʻoku tuofāfine ʻofeina ʻi he Fineʻofá, ʻoku ou houngaʻia ke lea kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni. ʻOku ou faʻa fakakaukau maʻu pē kiate kimoutolu. ʻOku ou fakamālō lahi atu mo ongoʻi ʻoku ou moʻua kiate kimoutolu. ʻOku lahi fau ʻa e meʻa kuo lavaʻi ʻe he Siasí—pea lahi fau mo e ngaahi lelei ʻoku hoko ʻi māmaní—koeʻuhí ko kimoutolu! Fakamālō atu ʻi hoʻomou līʻoa ki he ʻEikí mo hoʻomou feinga ke hiki hake ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ou ʻilo ʻa e lahi hono ʻofaʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí mo ʻEne falala kiate kimoutolú.

ʻOku ou tanganeʻia ʻi hoʻomou tuí mo e ongoʻingofua ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié. ʻOku ueʻi au ʻe hoʻomou faivelengá, pōtoʻi fakatakimuʻá, mo hoʻomou malava ke ʻilo ha fiemaʻu pea feau iá. ʻOku mou fakafepakiʻi ʻa e ngaahi palopalema moʻoni ʻo e moʻuí ʻaki ʻa e pōtoʻi ngāué, manavaʻofá, ʻiló, mo e ʻofá, ʻo tatau ai pē pe ko e ʻikai poto ʻi he laukongá, fasimanavá, palopalema fakaʻatamaí, pe ngaahi fiemaʻu fakaʻaho ʻa ha niʻihi kehe. Ko e misiona kakato ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻoku fakamālohia ia ʻe kimoutolu.

Houʻeiki fafine, ʻoku mou maʻu ha fakakoloa fakalangi ʻoku mou lava ai ke liliu moʻoni ʻa e moʻuí! ʻOku hoko tonu ʻeni ʻi heʻetau kau kakato ʻi he fekau fakalangi ke tānaki ʻa ʻIsilelí. Ko ha taimi pē ʻoku tau tokoni ai ke ʻilo ʻe ha taha ʻa e hala ʻo e fuakavá pea nofomaʻu ai, ʻoku tau tokoni ai ke tānaki ʻa ʻIsileli. ʻOku hala ha taha te ne fakahoko lelei ange ʻeni ʻiate kimoutolu—ʻi hoʻomou hoko ko e ngaahi faʻē, kau taki, kau faiako, ngaahi tokoua, mo e kaungāmeʻa. ʻOku mou teuʻi ʻa e toʻu tangata ʻo e kahaʻu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, pea mo e māmaní!

Naʻá ma toki ʻilo kimuí ni fekauʻaki mo ha kiʻi taʻahine taʻu tolu naʻe fakaʻaaki mei heʻene mohé. Ke fakafiefiaʻi iá, naʻe ʻomi ʻe hono tuongaʻané ha fanga kiʻi manu tamapua. Ka ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne toki ʻomai ʻa e fiemālié mo e fiefiá kiate iá? Ko ʻene Tohi ʻa Molomona pē ʻaʻaná! Naʻe sio ʻa e kiʻi taʻahiné ni ki hono lau heʻene faʻeé ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻá ne loto ke tatau mo ʻene faʻeé.

ʻOku ʻikai malava ke fakalau ʻa e ivi tākiekina fakalelei moʻui ʻo e kau fafine fuakava ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou ʻofa ʻi hoku ngaahi tokouá, pea ʻoku ou fakamahuʻingaʻi ʻa e ngāue mo kinautolú. Ka, ko e toko ua kuó na fakaivia lahi taha aú ko hoku uaifi ko Dantzel, ko e faʻē ʻo ʻema fānau ʻe toko 10, ʻa ia naʻe siʻi mālōlō fakafokifā ʻi hono taʻu 78, pea ʻi he taʻu ʻe 18 kuo hilí, ko hoku hoa ʻofaʻanga fakaʻofoʻofa ko Wendy.

Lolotonga ʻeku feinga mālohi ke fakaakeake kimuí ni mei heʻeku toó, kuo tokangaʻi taʻetuku au ʻe Wendy ʻi he fakatuʻasino mo e fakalaumālie ʻi ha ngaahi founga he ʻikai lava ia ʻe ha taha. He ʻikai ke lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e tokoni hulufau ʻa Dantzel mo Wendy kiate aú. Kuó na liliu ʻeku moʻuí! Kuó na ʻai ʻeku moʻuí ke kakato ange.

Talu mei he kamataʻangá mo e kau ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he uho ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe fakafalala ʻa e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngaahi ngāue fisifisimuʻa ʻa ha ongo fafine loto-toʻa—ko ʻIvi,1 “ko e faʻē ia ʻa e kakai moʻui kotoa pē,”2 mo Mele,3 ko e fehuhu ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Houʻeki fafine, kātaki ʻo ʻoua naʻa teitei toʻo maʻamaʻa ʻa e mālohi hulufau ʻoku ʻiate kimoutolu ke tākiekina ha niʻihi ki he leleí. Ko ha meʻaʻofa ia kuo fakakoloa ʻaki heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e fefine kotoa ʻo e fuakavá. ʻI hoʻomou hoko ko e ngaahi ʻofefine fuakava ʻo e ʻOtuá, ʻoku mou ongoʻingofua ai ʻa e Laumālié pea ʻoku mou maʻu ha kāpasa lelei ange ʻoku mou lava ai ke maʻu ha fakahā fakafoʻituitui pea mo ʻiloʻi ʻa e moʻoní mei he halá. ʻI heʻeku lea ʻaki ʻení, ʻoku ʻikai ke u fakaʻatā ai ʻa e houʻeiki tangatá mei hono fakafaikehekeheʻi ʻa e totonú mei he halá pe mei he fakahoko ʻo e ngāue fakalaumālie ke maʻu ha fakahaá. Ka, ʻo kapau ʻe mole mei māmani ʻa e angatonu fakamōlale ʻo hono kakai fefiné, he ʻikai toe lelei ʻa e māmani.4

Houʻeiki fafine, ʻoku tau fiemaʻu homou ngaahi leʻó ʻi hono akoʻi ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí. ʻOku tau fiemaʻu hoʻomou malava ko e kakai fefiné ke ʻiloʻi ʻa e kākaá pea fakamahino ʻa e moʻoní. ʻOku tau fiemaʻu homou poto fakalaumālié ʻi hoʻomou fakataha alēlea fakafāmilí, fakauōtí, mo e fakasiteikí, kae pehē ki ha ngaahi feituʻu kehe ke tākiekina ʻa e funga ʻo e māmaní. ʻOku fiemaʻu kimoutolu ʻe homou fāmilí, ʻe he Siasí, mo e māmaní! Houʻeiki fafine, he ʻikai ha taha te ne lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai totonu ke mou feinga ke fai ʻa e meʻa kotoa pē. Ka, ʻoku ou ʻilo hono mātuʻaki mahuʻinga hoʻomou tafaʻakí ʻi hono langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Ko ia, ko e ʻaho ní, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke ʻai ʻa e folofolá ko hoʻo foʻi Liahona,5 fakafoʻituitui, ʻa e temipalé ko haʻo feituʻu ungaʻanga mo liliuʻanga, pea mo hoʻo ngaahi lotu fakafoʻituituí ko e founga ia ke ke ʻilo ai ʻa e feituʻu ʻoku fiemaʻu koe ʻe he ʻEikí ke ke ʻi ai ʻi he ʻaho ko iá. Te ke ofo, ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻi he founga te Ne tataki ai koé, ke ke ʻi he feituʻu tonu te ke lava ke taki, fakahinohino, mo ʻaʻeva ai mo ha taha ʻokú ne fiemaʻu koé.

ʻI he tuʻunga ko iá, ʻoku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke lahi ange hoʻomou ʻiloʻilo fakalaumālié pea mou malava ke maʻu ha fiefia ʻi hono faitokonia ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻaki ʻa e poto ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá pea ʻikai lele ʻo vave ange ʻi he meʻa ʻoku mou lavá. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻaki ʻa e loto-toʻa ke moʻui fakatatau mo homou ngaahi faingamālie fakalangi ko e ʻofefine fuakava ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou ongoʻi moʻoni ange ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kimoutolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻá Na fekau mai kimoutolu ki māmani ʻi he taimi ko ʻení he ʻoku mou mahuʻinga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he taimí ni! ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou ʻiloʻi ʻoku hanga ʻe hoʻomou meʻaʻofa fakalangi ko e ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻo ʻoatu ʻa e mālohi ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hoʻomou liliu ha moʻuí ka ke mou liliu mo māmani!

ʻOku ou ʻofa atu, siʻoku tuofāfine ʻofeina. ʻOku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku tau kau kotoa ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi! Ko e ʻulu Ia ʻo e Siasí ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.