Kakai Fefiné
Hoko ʻo Taha Pē mo e ʻOtuá ʻi Hoʻo Ngaahi Fuakavá


Hoko ʻo Taha Pē mo e ʻOtuá ʻi Hoʻo Ngaahi Fuakavá

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi ʻa e Fineʻofá 2024

Sāpate, 17 ʻo Māʻasi 2024

Siʻi ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku tau takitaha maʻu ʻa e faingamālie ke ngāue fakataha mo e ʻEikí ʻi ha founga mālohi fakafou ʻi heʻetau ngaahi fuakavá. Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e hala ʻo e fuakavá ʻoku fekauʻaki ia mo hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá.”1—ko ha vā fetuʻutaki ʻoku haʻi taʻengata mo ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga.

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá ko e fakafiemālie mo tuʻuloa ʻo e fengāueʻaki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi he “meʻa kotoa ʻoku tau faí.” ʻOku ʻikai ke tau teitei tuenoa. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau foua tokotaha pē ʻa e ngaahi faingataʻá, ngaahi meʻa taʻepaú, mo e ngaahi vaivai ʻo e moʻuí. Te Ne ʻi hotau tafaʻakí; ko hotau talaʻofa mo e tāpuaki fakafuakavá ʻeni. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe mo fie hoko ko e konga hoʻo moʻuí, ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí, hoʻo fiefiá, pea mo hoʻo ngaahi filí. ʻOku fie foaki atu ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne fakafiemālié.

ʻI heʻeku hoko ko ha fefine ʻoku teʻeki ai malí, ʻoku ʻi ai ha feituʻu mahuʻinga ʻo e vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí pea ko e maʻuʻanga ia ʻeku nongá, malú, fiefiá, mo e fakahinohinó. ʻOku fiemaʻu ʻe heʻetau Tamai ʻi he Langí mo hotau Fakamoʻuí ke maʻu ʻe he taha kotoa ʻa e ngaahi tāpuakí ni tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkungá. ʻOkú Na ʻafioʻi koe mo ho hala fonongá.

Taimi ʻe niʻihi, ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ʻoku ou fie talanoa mo ha taha fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ongongofua mei he ʻEikí kuó u siotonu ai, pe ko ha meʻa faingataʻa ʻoku ou fekuki mo ia. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻo ʻomi ha ngaahi kaungāmeʻa, fāmili, pe niʻihi kehe kiate au, pea taimi ʻe niʻihi ʻokú Ne ueʻi au ke u tokoni kiate kinautolu. Ka ko e taimi lahi, kuó u maʻu ha faingamālie mo ha tāpuaki ke fakataufolofola ki heʻeku Tamai ʻi he Langí fekauʻaki mo hoku ʻahó pea mo e ngaahi ongo hoku lotó. Tuʻunga ʻi he meʻá ni, kuó u maheni lelei ange ai mo e ʻOtuá, mo lelei ange ʻi he fealēleaʻaki mo Iá. ʻOku ou ongoʻi ha vāofi mo ha ʻofa maʻu pē meiate Ia. Pea ʻi he vā fetuʻutaki ko ʻení, ʻoku ou ongoʻi malu ai ʻi Heʻene ʻofá mo Hono potó pea mo ʻEne mahino haohaoa kau kiate au mo ʻeku ngaahi fiemaʻú. Kuó u fakatupulaki ha ʻofa lahi mo fakahoungaʻi Ia mo ʻEne kau fakalangi ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku hoko moʻoni ʻa e fengāueʻaki ko ʻení ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi fuakavá. ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Pea ʻokú Ne finangalo ke tokoniʻi koe mo foaki ʻEne ʻofa faifakamoʻuí mo e fakafiemālié. ʻOku ʻikai ke tau teitei tuenoa.

ʻI he 3 Nīfaí, naʻe hūfia ʻe he Fakamoʻuí ki he Tamaí ʻa e kau angatonú, kau ai koe mo au: “ʻE Tamai, ʻoku ʻikai te u lotua ʻa māmani, ka ko kinautolu kuó ke foaki kiate au mei he māmaní, koeʻuhí ko ʻenau tuí, koeʻuhí ke fakamaʻa ʻa kinautolu ʻiate au, koeʻuhí ke u ʻiate kinautolu ʻo hangē ʻokú ke ʻiate aú, ʻe Tamai, koeʻuhi ke tau taha pē.”2

Naʻe fakataumuʻa ke tau hoko ʻo taha pē mo e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi fuakavá. ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ke fakahoko ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Iá, ʻoku tau fili ke liliu, ke fakatomala, mo toe feinga ke hoko ʻo haohaoa he ʻokú Ne haohaoa. ʻOku malava ʻa e liliu ko ʻení ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. ʻI heʻetau moʻui ʻaki ʻetau ngaahi fuakavá ʻokú ne liliu hotau natulá ke hoko ʻo hangē pē ko Iá pea ʻomi ai kitautolu ke tau toe ofi ange ke hoko ʻo taha ʻi Hono Laumālié. He toki meʻafoaki lelei moʻoni ʻeni ʻokú ne ʻomi ha fakafiemālie. ʻI heʻetau fakatupulaki ʻetau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá, ʻe hiki hake ai mo e ngaahi vā fetuʻutaki kehe kotoa ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku mau fakaafeʻi koe ke ke fakatupulaki ʻi he vā fetuʻutaki ʻofa ko ʻení ʻaki hono moʻui ʻaki hoʻo ngaahi fuakavá, fakamahuʻingaʻi hotau taimi mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi Hono fale toputapú, ʻi he lotu, ʻi he ako, pea ʻi he ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei faí. Pea ʻoku mau fakaafeʻi koe ke ke ako ʻa e meʻa kotoa te ke lavá fekauʻaki mo hono maʻu ʻa ʻEne tāpuaki fakafuakava ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Lolotonga ʻo haʻaku ʻi ha ngāue, naʻe fai ʻe ha fefine ʻofeina teʻeki mali ha fehuʻi fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo e founga hono ngaohi ha ʻapi ke hoko ko ha potu toputapu ʻi hoʻo teʻeki malí. ʻOku tau faʻa talanoa ki hono faʻu ha ʻapí, ka ʻoku fōtunga fēfē nai ʻeni?

ʻOku ou fie vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku haʻu ki heʻeku fakakaukaú, ʻoku fekauʻaki ia mo kitautolu kātoa neongo pe ko e hā hotau tūkungá.

  • ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau takitaha kau ki Hono fāmili ʻofa taʻengatá. Neongo ʻoku ʻikai ke u lolotonga mali, ka ʻoku ʻikai ke u lau au ʻoku ou taʻemali. ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻoku ope atu hotau tuʻungá ʻi he tuʻunga fakamalí pe fakatuʻutuʻungá.

    Kuo tau ōmai kotoa pē mei ha ʻapi ʻi māmani, pea ʻoku ʻi ai leva haʻatau ngāue ke fai ke poupou mo tokoni ki hotau fāmilí, tatau pē ʻa e fāmili tonú mo e kāingá pea mo kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku tau takitaha maʻu ha fatongia mahuʻinga mo tanumaki ke fakahoko ʻi ha fakahokohoko taʻengata ʻo e fāmilí. ʻI heʻetau hoko ko e kau fafine fuakava ʻo e Fineʻofá, ʻoku ʻatautolu ʻa e tufakanga ke ʻomai ʻa e fakafiemālie ʻa e Fakamoʻuí ki hotau fāmilí pea mo e kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau tokoni ke ʻomi kinautolu kia Kalaisi.

  • Te tau lava ʻo fokotuʻu ha “ʻapi” ʻe nofoʻia ʻe he Laumālié pea ʻomi mo ha niʻihi kehe ki he feituʻu toputapu ko iá ke ʻofaʻi mo tanumaki. ʻOku nofoʻia ʻi ho ʻapí, fale nofoʻangá, mo ho lokí, ʻa e Laumālie ʻokú ke ʻomi ki hoʻo moʻuí. Te tau lava ʻo fokotuʻu ha ngaahi potu ʻoku malu pea hao mei māmani, ʻe tolonga ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo ʻitānití mo ala maʻu ai ha nongá. ʻOku tau takitaha maʻu ʻa e tāpuaki mo e faingamālie ʻo e tufakangá ni, ʻa e fatongia ke fokotuʻu ha “ʻapi” ʻe lava ke nofoʻia ʻe he ʻofa mo e fakafiemālie ʻa Sīsū Kalaisí.

  • ʻOku tau fakalakalaka maʻu pē. ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha taimi tatali ia heni. Tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻunga fakamalí pe puipuituʻá, kapau ʻoku tau fie muimui ʻi he Fakamoʻuí, te Ne foaki ha ngaahi faingamālie feʻunga ke tau ako mo tupulaki ai, ke tau fetuʻutaki mo langa ha ngaahi vā fetuʻutaki, ke fakatomala mo fakamolemole, ke ʻofa mo tanumaki, pea mo haʻu kia Kalaisi pea liliu.

  • Siʻi ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku maʻongoʻonga homou ivi tākiekiná, pea ʻoku fiemaʻu hoʻomou ngaahi meʻafoakí. Vakai ki siʻi moʻui ʻa kinautolu ʻoku mou feohí pea mo kinautolu kuo tuku ʻe he ʻEikí ke ke tākiekiná. Kiate au, ʻoku ou ongoʻi ke u hoko ko ha konga ʻo e moʻui ʻa hoku ngaahi ʻilamutú mo e fakafotú pea ke u ʻofa ʻiate kinautolu mo tokoni ke nau ʻilo pe ko hai moʻoni kinautolu ʻi heʻenau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou toe ongoʻi foki ke poupouʻi mo ʻofa ʻi he toʻu tupu mo e ngaahi fāmili ʻi hoku kaungāʻapí. Pea ʻoku ou ongoʻi mālohi ke u tokoni ʻo fakamoʻui hoku fāmili ʻi he kuohilí mo e lolotongá, ʻo fou ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé. ʻOku tau hoko ko e kau tanumaki kiate kinautolu kotoa te tau lava ke tākiekiná. ʻOku fōtunga fēfē ho ivi tākiekina fakaetauhí? Ko hai kuo tuku ʻe Sīsū ʻi hoʻo moʻuí te ke lava ʻo ʻofa ai mo hiki haké? Ko hai te ke lava ʻo ʻomi ʻEne fakafiemālié ki aí?

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe. Te Ne toe hāʻele mai. Ko e ʻEiki-taʻane ia kuo tatali fuoloa ki aí, pea ko e Kau Taaupoʻou kitautolu ʻe Toko Hongofulú, ko e kau fafine fuakava ʻo Hono Siasí. ʻOku tau maʻu ʻa e tāpuaki ke fakafonu ʻetau ngaahi māmá ʻaki ha lolo lelei ʻo e vā fetuʻutaki fakafuakava mo Kalaisí. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau kei tali kae ʻoua kuó Ne toe hāʻele mai ke tau ʻiloʻi Ia, te tau lava ʻo fili ke ʻiloʻi Ia ʻi he ʻahó ni mo maʻu ʻEne ʻofá, mālohí, mo e fakafiemālie faifakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí ʻi he taimí ni ʻi heʻetau ngaahi fuakavá. Pea ʻi Heʻene toe hāʻele maí, “te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú,”3 he te tau taha mo Ia.