Kakai Fefiné
Ko Hono Maʻu ʻa e Mālohi ʻo e ʻOtuá fakafou ʻi he Ngaahi Fuakavá


Ko Hono Maʻu ʻa e Mālohi ʻo e ʻOtuá fakafou ʻi he Ngaahi Fuakavá

Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi ʻa e Fineʻofá 2024

Sāpate, 17 Māʻasi 2024

Siʻi ngaahi tokoua, kuo toutou lea hotau palōfita ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, fekauʻaki mo e malava ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe he houʻeiki tangatá mo fafiné ʻo fakafou ʻi ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá.1 Naʻá ne pehē:

“ʻE lava ke maʻu hangatonu [ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá] ʻe he fefine mo e tangata kotoa … [ʻoku] kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí [pea fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá]. ʻOku maʻu ʻe kinautolu kuo fakakoloaʻi ʻi he fale ʻo e ʻEikí ha meʻafoaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau fuakavá fakataha mo ha meʻafoaki ke ʻilo ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e mālohi ko iá.

“ʻOku fakaava tatau mai pē ʻa e langí ki he houʻeiki fafine ʻoku fakakoloaʻi ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku tafe mai mei heʻenau ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē pē ko ia ki he kakai tangata ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí.”2

ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ke fakakoloaʻi ʻaki kitautolu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻomi heni ha ngaahi fokotuʻu mahuʻinga. ʻI heʻetau hoko ko e kakai fefine ʻosi ʻenitaumení, ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ke fakafalala fakaʻaufuli ki he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu, hotau fāmilí, mo e niʻihi kehé.3

Naʻe maʻu hoku ʻenitaumení ʻi hoku taʻu 20, ka naʻe lauitaʻu ʻa e ʻikai mahino kiate au ʻa e mālohi fakalangi naʻá ku lava ʻo maʻu ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava naʻá ku fakahoko mo ʻeku Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Ka neongo iá, ʻi heʻeku vakai ki ai ʻi he taimi ní, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻa e fakalahi mai ʻa e mālohi mo e tuʻunga malava ke u lava ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he ngaahi tūkunga kehekehe ʻo ʻeku moʻuí. Ko ha tāpuaki ke tau moʻui ʻi ha taimi ʻoku lahi ange ai ʻa e mahino ki he mālohi, nonga, mo e ivi lahi te tau lava ʻo maʻu ʻo fakafou ʻi ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá.

ʻOku ʻofa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻi Heʻene fānaú kotoa, pea ʻokú Ne fie kau mai ʻi heʻetau moʻuí. Ka he ʻikai ke Ne maumauʻi ʻetau tauʻatāina ke filí. He ʻikai ke Ne fakamālohiʻi mai Ia ki heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke kamata ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Iá, ʻoku tau fakamoʻoni ai kiate Ia ʻoku tau loto ke Ne kau lahi ange ʻi heʻetau moʻuí pea ʻoku tau loto-fiemālie ke fakahoko e meʻa ʻoku fiemaʻu ke maʻu ai e mālohi mo e ngaahi monūʻia lahi ange ʻoku maʻu ʻi he vā fetuʻutaki fakafuakava ko iá.

Hangē ko e akonaki ʻa hotau palōfitá, ʻi heʻetau kamata ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá, ʻoku fakaʻau ʻo vāofi ange hotau vā mo Iá kimuʻa ʻi heʻetau fuakavá pea he ʻikai ke Ne teitei liʻaki e vā ko iá. He ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ke teitei ʻosi ʻEne faʻa kātaki kiate kitautolú. ʻOku haʻi fiefia fakataha kitautolu fakafou ʻi ha fuakava taʻengata kuo tau fili ke fakahoko mo Ia.4

ʻOku totonu ke ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení ha nonga mo e loto-fakapapau lahi ange ʻi heʻetau foua e ngaahi faingataʻa mo e meʻa fakamamahi ʻo e moʻui ní. ʻE fakaivia hotau ngaahi meʻafoaki fakalaumālié mo e ngaahi talēnití ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻomi ai ʻa e ivi ʻoku ope atu ʻi hotau mālohí, ke fuesia e ngaahi kavenga mafasia ʻo e moʻui fakamatelié, pea ʻe ʻomi ai ʻa e nonga mo e mālohi ʻoku tau fiemaʻu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi pole fakatuʻasino, fakaeloto, mo fakalaumālie ʻo ʻetau moʻuí.

Ko e mālohi ko ʻeni ʻoku tafe mai mei heʻetau ngaahi fuakavá te ne lava ʻo tāpuekina lahi ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi founga kehekehe koeʻuhí ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá! ʻE lava ʻa e ngaahi faʻeé ʻo falala ki Hono mālohí ke fakalahi honau ivi malavá mo e mālohí ke fepaki mo ʻenau ngaahi pole fakaʻahó pea fanongo lelei ange ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi mo fakahinohinoʻi ʻenau fānaú. Ko kinautolu ko ia kuo mole ha taha ʻoku nau ʻofa ai ʻo fakafou ʻi he maté pe vete-malí, te nau lava ʻo falala ki Hono mālohí ke ongoʻi fakafiemālieʻi mo faitokonia. ʻE lava foki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo ʻoange ʻa e ʻamanaki lelei kiate kinautolu ʻoku siva ʻenau ʻamanakí koeʻuhí ko e ngaahi tūkunga matuʻaki faingataʻa ʻo e moʻuí ʻoku nau fepaki mo iá.

ʻIkai ngata pē ʻi he mālohi ʻe lava ʻo tāpuekina ʻaki kitautolu fakafou ʻi hono tauhi ʻetau ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka ʻi hono uiuiʻi mo vaheʻi kitautolu pe vahe mai ke tau tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku foaki mai foki ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kiate kitautolu—ʻa e mafai ʻo e ʻOtuá ke fakafofongaʻi Ia ʻi heʻetau fua hotau ngaahi uiuiʻí mo e ngaahi fatongiá.5 ʻI he 2014, ʻi heʻeku hoko mo hoku husepānití ko ha taki fakamisiona ʻi ʻEkuatoá, naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻa e leá ni ʻi he konifelenisi lahí: “ʻOku ʻikai ke tau anga ʻi he lea ki he houʻeiki fafiné ʻoku nau maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi honau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, ka ko e toe mafai fē ia?”6 Naʻá ku houngaʻia ʻaupito ke tānaki mai ʻa e mahino ko ʻení, pea talu mei ai kuó u feinga ke akoʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ki he houʻeiki fafine ʻoku ou feohi mo iá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻI hoʻomou hoko ko e kau fafine fakakoloa mo angatonu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku mou lea mo akoʻi ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá.”7

ʻOku ʻikai ha toe kautaha fakalotu ʻi he māmaní ʻoku ou ʻilo, kuo nau foaki lahi pehē ʻa e mālohí mo e mafaí ki he houʻeiki fafiné. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tui fakalotu ʻoku nau fakanofo ha kau fefine ki he ngaahi lakanga hangē ko e taulaʻeiki mo e kau faifekau, ka ko e tokosiʻi pē fakatatau ki he tokolahi ʻo e houʻeiki fafine ʻi honau siasí ʻoku maʻu ʻa e mafai ko ia ʻoku foaki ange ʻe honau siasí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e houʻeiki fafine kotoa pē, taʻu 18 ki he motuʻa taha, ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ia kuo nau fili ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻoku fakakoloaʻi fakahangatonu kinautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he ʻOtuá. Pea ʻi heʻetau fua ha faʻahinga uiuiʻi pē pe fatongia, kau ai ʻa e ngaahi fatongia ngāue fakaetauhí, ʻoku foaki mai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tau fakahoko ʻaki e ngaahi fatongia ko iá.8 Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku mou kau ki ha Siasi ʻoku foaki ai ki he houʻeiki fafiné kotoa ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e mafai mei he ʻOtuá!

Ka neongo ia, hangē pē ko e feinga ʻa e filí kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ko ʻĪtení mo e ʻakau ʻo e moʻuí,9 ʻokú ne loto ke tau tokanga ki he meʻa kuo teʻeki foaki maí pea fakakuihi kitautolu ki he meʻa kotoa kuo tau maʻú. Ngaahi tokoua, ʻe tākiekina ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻe hoko mai ʻiate kitautolú ʻe he ngaahi fili ʻoku tau fakahoko ʻi he taimi ní. Tau fili muʻa ha vā fetuʻutaki fakafuakava mālohi mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau lava ai ʻo fakaafeʻi fakaʻaufuli ange Hona mālohí, Hona iví, mo ʻEna fakafiemālié ki heʻetau moʻuí.

ʻOku ou ʻilo ko e ngaahi monūʻia mo e ngaahi tāpuaki fakalangi ko ia te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻetau fili ʻa e vā fetuʻutaki fakafuakava ko iá, ʻe faitāpuekina ai ʻetau fānaú mo e makapuná ʻi he ngaahi toʻu tangata ka hoko maí.