Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi
Ke mou Fakalongolongo, pea ʻIloʻi ko e ʻOtuá Au


Ke mou Fakalongolongo, pea ʻIloʻi ko e ʻOtuá Au

CES Devotional for Young Adults • May 4, 2014 • San Diego, California

Siʻoku kāinga kei talavou, ʻoku ou fiefia ke lea atu kiate kimoutolu mei Senitieko, Kalefōnia. Ko ha tāpuaki ke tau ʻi heni ʻi he Fakataha Lotu ʻo e poó ní. ʻOku mau talitali lelei kimoutolu kau tāutaha kei talavou ʻi he efiafí ni, kau ai ʻa kimoutolu fānau ako ʻoku ʻosi he taʻu ní. ʻOku mau fiefia ke kau fakataha mo kimoutolu. ʻOku talitali lelei foki ʻa kinautolu kotoa ne toki foki mei he malaʻe ngāue fakafaifekaú. ʻOku houngaʻia ʻa e Siasí mo e ʻEikí ʻi hoʻomou ngāué!

Pea ʻoku mau talitali lelei foki kimoutolu ʻoku teu ngāue fakafaifekaú. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha kau talavou mo e finemui ke tokoni kiate Ia ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo teuteuʻi ʻa e māmaní ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí.

ʻOku ou fakaʻamu ke mou meaʻi ʻoku ʻofa mo falala atu ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu. ʻOku falala atu mo lotua kimoutolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e kahaʻu kimoutolu ʻo e Siasí pea ʻoku lahi ha ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻa e ʻEikí maʻamoutolu ʻi hoʻomou moʻuí.

Tuku ke u toe leaʻaki mo fakamafaʻi atu ia—te mou taki ʻa e Siasí ʻi ha taʻu ʻe 20 ki he 30 mei heni. ʻE hoko hamou niʻihi ko ha kau pīsope, palesiteni fakasiteiki, palesiteni fakamisiona; palesiteni Palaimeli, Kau Finemuí mo e Fineʻofá; ko ha kau palesiteni temipale mo e kau metuloni. ʻIo, ʻe lava ʻe kimoutolu ʻoku aʻu atu ki ai hoku leʻó ʻi he pooni ʻo hoko ko e kau taki ʻi he tukui koló mo e ngaahi puleʻangá, hoko ko ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī lahi ʻo e kakai fefiné pe ko ha Taki Māʻolunga Fitungoulu pe mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻOku ʻikai ke mou ʻiloʻi he ʻahó ni ʻa e kahaʻu maʻongoʻonga ʻoku hanganaki mai kiate kimoutolú!

Kau Taki ʻo e Siasí

Kuó u fanongo ai ʻoku pehē ʻe ha niʻihi ʻoku nofo pē kau taki ʻo e Siasí ʻi honau kiʻi “tāputa.” Ngalo ia ʻiate kinautolu ko ha kau tangata mo ha kau fafine taukei kimautolu pea kuo mau moʻui ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe mo ngāue fakataha mo ha kakai tokolahi mei ha ngaahi puipuituʻa kehekehe. ʻOku ʻave kimautolu ʻe homau fatongia faka-Siasi lolotongá ki he tapa kotoa pē ʻo e kolopé ʻo mau feʻiloaki ai mo e kau taki fakapolitikale, fakalotu, pisinisi kaeʻumaʻā e kau taki he tokoni ʻofa fakaetangata ʻo e māmaní. Neongo kuo mau ʻaʻahi ki he White House ʻi Uāsingatoni, D.C. pea mo e kau taki ʻo e ngaahi puleʻangá ʻi he funga ʻo e māmaní, pea kuo mau ʻaʻahi foki ki he ngaahi ʻapi fakatōkilalo taha ʻo e māmaní, ʻo feʻiloaki mo tokoni ai ki he masivá.

ʻI he taimi te mou fakakaukauʻi lelei ai ʻemau moʻuí mo e ngāué, mahalo te mou tui ʻoku mau sio mo aʻusia ha ngaahi meʻa he māmaní ʻoku tokosiʻi ha niʻihi te nau aʻusia. Te mou fakatokangaʻi ai ʻoku ʻikai ke mau nofo pē ʻi hamau kiʻi “tāputa.”

ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ʻoku mau fuʻu motuʻa. ʻOku moʻoni pē ia he ko e toko hiva ʻo kimautolu ʻoku ʻosi hoko honau taʻu 80! Ko hoku taʻu 85 ʻeni.

Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ha meʻa fekauʻaki mo e tokotaha fakafoʻituituí pea mo hono fakatahaʻi e poto ʻo e Kau Takí ʻoku totonu ke hoko ko ha fakafiemālie kiate kimoutolu. Kuo mau aʻusia e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi lao mo e tuʻutuʻuni kehekehe ki he kakaí, ʻa e loto mamahí, faingataʻá mo e maté ʻi homau ngaahi fāmilí. ʻOku ʻikai ke toe kehe ʻemau moʻuí ʻamautolu.

Tuku ke u talaatu ʻoku ʻikai ha taha ia he Toko Hongofulu Mā Uá ʻe mā pe momou. ʻOku mau takitaha moʻoni pē ʻa e mālohinga. Ko ia ko e taimi ʻoku mau faaitaha ai ʻi ha tuʻutuʻuní, ʻe lava ke mou fiemālie kuo mau talatalaifale fakataha mo fakahoko e tuʻutuʻuni ko iá hili ha lotu lahi mo e fealēleaʻaki lelei ki ai.

ʻOku fakakaukau foki hoku makapuná ʻoku ou “tōtōatu ʻaupito” au—ko ʻenau leá ia. Kuó u fanongo foki hano pehē ʻe ha kau tāutaha kei talavou ʻe niʻihi ʻoku ou “tika.” ʻOfa pē ʻoku sai e “tiká”!

ʻOku tau kei talavou pē ʻi hotau lotó pea ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ke ʻunuakiʻi ʻEne ngāué ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Te u talanoa mo kimoutolu he pooni ki ha kaveinga mahuʻinga ʻe tolu: ʻuluakí, te mau talanoa fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻo e tekinolosiá; uá, ʻoku ou fie lea kiate kimoutolu fekauʻaki mo e fakafepakiʻi ʻo e ponokalafí; pea tolú, ʻoku ou fie lea kiate kimoutolu ʻo fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e malí—ko e ngaahi palopalema mahuʻinga ʻeni ʻe tolu ʻoku tau fepaki fakaʻaho pea mo ia.

1.  Fakaʻaongaʻi ʻo e Tekinolosiá

ʻUluakí ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá.ʻI he 2007 mo e 2008, ne u lea ai ki he fānau ako ne ʻosi mei BYU–Hawaii mo BYU–Idaho. Ne u talaange kiate kinautolu, “He ʻikai ke tau tuʻu pē he tafaʻakí ʻo mamata kae hanga ʻe ha niʻihi, kau ai hotau kau fakaangá, ʻo fakaʻuhingaʻi mai e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Siasí.1 Ne u fakalotolahiʻi ai kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi e fakalakalaka ʻo e tekinolosiá ke nau kau atu ki he ngaahi tālanga fakaemāmani lahi fekauʻaki mo e Siasí. Ne u pehē ʻe au ko e fakamuimuitahá ia ʻeku fokotuʻu ange ke nau vahevahe ʻenau fakakaukaú he ngaahi tohinoa ʻoku ʻasi he ʻinitanetí. Ka ko e talu mei ai, mo ʻeku ʻilo ki he Facebook, Twitter, Pinterest, YouTube, Google+, Instagram, pea ne toki talamai ʻe heʻeku sekelitalí ʻa e meʻa ʻo fekauʻaki pea mo e Snapchat. Tōatu ē! Hangē ʻoku ʻikai ha taimi ia ʻe tuʻu maʻu ai ʻa e māmani ʻo e tekinolosiá.

ʻOku fakaofo ʻeku telefoni toʻotoʻó! ʻOku tika mo e ngaahi smartphones! ʻOku nau ʻomi ha ngaahi faingamālie fakaʻofoʻofa kehekehe, kau ai hono maʻu mai ʻo e fakamatalá, mape fakahinohino halá, vahevahe atu ʻo e ʻū taá mo e pōpoakí pea mo e fetalanoaʻaki mo e niʻihi kehé.

ʻOku feliliuaki maʻu pē ʻa e māmani fakaeonopooni ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku sai pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai sai.

Faikehekehe ʻo e Kuohilí mo e Lolotongá

Talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtama mo ʻIví ʻo aʻu mai ki he ngaahi ʻaho ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmitá, mo e liliu māmālie ʻa e māmaní mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata.

Ne fiefia e kakai he kuohilí ʻi he mahutafea e maama fakanatulá mo e fiemālie ʻo e fakapoʻulí, ʻo ʻikaikau ai e maama halá, maama meʻalelé mo e ʻuli ko ia ʻoku maʻu ʻi hotau tukui koló he funga māmaní. ʻOku meimei ke faingataʻa he ʻahó ni ke mamata ki he langí he poʻulí ʻo hangē ko ia ne fai ʻe ʻĒpalahame, Mōsese, Lute, ʻIlisapeti, Sīsū pea mo e kau fuofua kāingalotu ʻo e Siasí.

Ne nau fiefia foki ʻi ha lōngonoá mo e siʻisiʻi ha longoaʻa he meʻa kehekehé ke uesia honau ngaahi ʻahó mo e poʻulí. Kuo hanga foki ʻe he longoaʻa fakaeonopooni mei he ʻū meʻalelé, vakapuná mo e mūsiká ʻo lōmekina moʻoni hotau māmani fakaenatulá. (Kuo pau ke ke mahinoʻi mei heʻeku toʻu tangatá, ko hoʻo fakakaukau ko ia ki he hivá mo e meʻa ʻoku ou fakakaukau ki ai fekauʻaki mo e hivá—ko ha meʻa kehekehe ʻaupito ia.) Kuo ʻikai ke tau kei ō kitautolu ki ha falekai ʻoku ʻikai tā ai ha fasi. Pea aʻu pe ki ha ngaahi vaotātā ʻe niʻihi ʻoku faʻa uesia e longonoá ʻe ha longoaʻa mei ha vakapuna ʻoku puna hake ʻi ʻolunga.

Fakaʻosí, naʻe aʻusia ʻe he kakai ʻo e kuonga muʻá ha taimi fakatāutaha he ʻikai malava ke teitei aʻusia ia hotau māmani tokolahi mo femoʻuekiná. Naʻa mo e taimi ʻoku tau nofo tokotaha ai he ʻaho ní, ʻe lava ke maʻu pē ʻetau fiefiá mo tau femoʻuekina pē heʻetau fanga kiʻi meʻangāue ʻoku toʻotoʻo holó, ʻa e lepitopú mo e TV.

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetoló, ʻoku ou fie fehuʻi atu: ʻOku ʻi ai nai hao kiʻi taimi fakatāutaha? Kuó u fifili pe naʻe lahi ange nai e faingamālie ia ʻo e kakai he kuohilí ke nau mamata, ongoʻi mo aʻusia hono nofoʻia kinautolu ʻe he Laumālié, ʻo laka ia ʻiate kitautolu.

Hangē kiate au ko e ngingila ange, leʻolahi ange mo femoʻuekina ange ko ia hotau māmaní, ko e faingataʻa ange ia ke tau ongoʻi e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí. Kapau ʻoku ʻikai hao kiʻi taimi fakalongolongo fakatāutaha—te ke lava ʻo kamata feinga leva ki ai he pooni?

Naʻinaʻi Fakaepalōfita

ʻOku mahuʻinga ke tau kiʻi tuʻu hifo ʻo fakafanongo pea muimui ki he Laumālié. ʻOku fuʻu lahi fau e ngaahi meʻa ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá, ʻo mahulu ange ia ha toe meʻa he hisitōlia ʻo e māmaní.

ʻOku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē he taimi ke fakalaulauloto mo fakakaukau ai. Naʻa mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻi Heʻene kei ngāue fakafaifekau he māmaní, naʻe kei ʻi ai pē Hono taimi ke fai ia: “Pea kuó ne fekau ʻa e kakaí ke ʻalu, pea ʻalu hake tokotaha pē ia ki he moʻungá ke lotu; pea hokosia ʻa e efiafi, ʻokú ne kei ʻi ai tokotaha pē.”2

ʻOku fie maʻu ke tau fehuʻi loto pē kiate kitautolu pe te tau vakavakaiʻi fakatāutaha maʻu pē kitautolu. ʻOku tau faʻa femoʻuekina pea fuʻu longoaʻa mo e māmaní ʻo faingataʻa ai ke fanonogo ki he ngaahi lea fakalangi ko e “ke mou fakalongolongo, pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au.”3

ʻOku hoko e fanga kiʻi device toʻotoʻó hangē ko e smartphones ko ha tāpuaki, ka te ne ala tohoakiʻi foki kitautolu mei heʻetau fanongo ki he “kihiʻi leʻo siʻí.” ʻOku fie maʻu ke nau fakaongoongo kiate kitautolu kae ʻoua te nau puleʻi kitautolu. Hangē ko ʻení, kapau te ke vahevahe atu ʻanai ha fakakaukau fakalaumālie mei he fakataha lotu ko ʻení ʻi he mītia fakasōsialé, ʻe hoko leva hoʻo telefoní kiate koe. Ka ʻo kapau leva te ke toutou hū holo pē he ʻInitanetí, ʻoku puleʻi leva koe ʻe hoʻo telefoní.

Manatuʻi e meʻa naʻe ako ʻe ʻIlaisiaá: “Naʻe ʻikai ʻi he matangí ʻa e [ʻEikí]; …  Naʻe ʻikai ʻi he mofuike ʻa e [ʻEikí]: …  naʻe ʻikai ʻi he afi ʻa e [ʻEiki],” ka naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he “kihiʻi leʻo siʻi.”4

Fakaʻaongaʻi ʻo ʻEtau Tekinolosiá

Ko ha Fehuʻi ʻe taha: Tali moʻoni mai angé, ko e hā e lahi e taimi ʻokú ke fakamoleki he ʻaho kotoa ʻi hoʻo telefoni toʻotoʻó pe IPAD, ʻikai kau ai e akó pe ngāue faka-Siasí?

Ka tonu honau fakaʻaongaʻí, ʻoku hoko ia ko e tāpuaki. Ka ko e taimi ʻe kamata kaunoaʻia ai ʻa e telefoní ʻi hotau vā mo e kaungāmeʻá mo e fāmilí—kae meʻatēpuú ho vā mo e ʻOtuá—ʻoku fie maʻu ia ke tau liliu. Mahalo ko ha liliu siʻi pē ia ki ha niʻihi; ka e ngali fuʻu lahi ia ki ha niʻihi.

ʻOku ou hohaʻa foki he kuo hanga ʻe he fuʻu tōtuʻa ʻo e text, Facebook, tweeting, mo e Instagram ʻo fetongi ʻa e talanoá—-ʻa e fetalanoaʻaki hangatonu ki he niʻihi kehé pea mo e lea ʻo lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní mo fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he moʻuí.

ʻOku lahi e taimi ʻoku nofo fakataha pē ai ha fāmili pe kaungāmeʻa he loki tatau pē ka ʻoku nau femoʻuekina kinautolu he fetuʻutaki mo ha taha kehe ʻoku ʻikai ʻi he lokí, ʻo mole ai ʻa e faingamālie ke talanoa mo e niʻihi ʻoku ofi atú. ʻI he hoko ʻa e meʻá ni, mahalo ʻe fie maʻu ke ke mavahe mei he lokí pe text kiate kinautolu ke maʻu ʻenau tokangá!

Ko e meʻa lahi taha kuó u ako heʻeku moʻuí, ne maʻu ia mei he fakafanongo ki he niʻihi ʻoku lahi ʻenau taukeí, niʻihi kuo moʻui fuoloa ange mo nau ʻilo e ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ʻoku fie maʻu ke u ʻiloʻí. Fakaʻaongaʻi lelei muʻa e faingamālié ke ke talanoa mo hoʻo mātuʻá, mehikitangá, faʻētangatá mo e fanga kuí lolotonga hoʻomou kei feohí.

ʻOku ou hohaʻa foki he ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku mou toutou vakaiʻi hoʻomou ʻīmeilí, ʻakauni Facebook, Twitter, pe Instagram pe text holo lolotonga e fakataha mahuʻinga ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ʻa ia ko ʻetau houalotu sākalamēniti toputapú. ʻI he fakataha mahuʻinga ko ʻení, ʻoku totonu ke tukutaha ʻetau tokangá ʻi he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he lotú, hivaʻi ʻo e ngaahi himí, maʻu e ongo fakaʻilonga ʻo Hono sinó mo e taʻataʻá kae ʻikai ko ʻetau fanga kiʻi device toʻotoʻó. He ʻikai lava ke ke fetuʻutaki mo e Laumālié lolotonga e malanga sākalamēnití kapau ʻokú ke lolotonga sio, pe text ʻi hoʻo smartphone pe IPAD. ʻOku fie maʻu ʻe he fetuʻutaki ia ko ʻení ʻa e Maama ʻo kalaisí, ke hū ai mei hoʻo fakakaukaú ki ho lotó ʻi he ʻofa mo e mateaki.

ʻOku ou ʻilo ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku maʻu hoʻomou folofolá mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻa e Siasí ʻi hoʻomou telefoní mo e IPAD. Kuó u fanongo ʻoku hohaʻa ha ngaahi mātuʻa mo ha kau taki faka-Siasi ʻe niʻihi ki he fakalakalaka foʻou ko ʻení ka ʻoku ʻikai ke u pehē au.

Kuo ohi mai maʻu pē ʻe he Siasí ʻa e fakalakalaka fakatekinolosiá ke tokoni ʻi hono ʻunuakiʻi kimuʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Ne tau kamata fakafolau vakatahi ʻetau kau faifekaú ʻi he taʻu 1830, ka ne tau maʻu e fakalakalaka ne ʻomi ʻe he ngaahi kautaha vaka sitimá ʻi he 1860 tupú. Pea tau tali fiefia ʻa e ngaahi kautaha vakapuná ko e founga lelei taha ia ke aʻutaki ʻaki ʻetau kau faifekaú ki he feituʻu ʻoku vahe kinautolu ki ai ʻi he māmaní ʻi he taʻu 1960 tupú.

ʻOku mālie moʻoni e taimi ʻoku liu tuʻo ua mai ai ʻa e hisitōliá. ʻI he kuohilí, naʻe tauhi ʻe he kau ʻIsilelí e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻi ha ngaahi takainga tohi. Ne aʻu ki ha tuʻunga naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e codex, pe ko hono ui fakaeonopooni ia ʻo e tohí.

Ko ʻeni, hili ha taʻu ʻe uaafe mei ai, ʻoku maʻu ʻe kimoutolu toʻu tupú hoʻomou folofolá ʻi hoʻomou telefoní pe IPAD—ʻo mou lau ia hangē tofu pē ko ia ne fai ʻe Sīsū he taimi ne ʻoange ai kiate ia e takainga tohi ʻo ʻĪsaiá ke ne lau ʻi Nāsaletí. Te mou lava foki mo kimoutolu ʻo “scroll”5— ka mou kātaki ʻoua ʻe “scroll” lolotonga hono fakahoko e ouauu ʻo e sākalamēnití. ʻE lava ke tukutaha hoʻomou tokangá he taimi ko iá ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻi hoʻomou feinga ke maʻu e Laumālie ʻo e ʻEikí ke faitāpuekina kimoutolu ʻi he uike ka hoko maí. Peá ke liliu e setting hoʻo telefoní pe IPAd ki he airplane mode lolotonga e vahaʻataimi houa lotu ʻe tolu ʻi he Sāpaté. Te mou kei maʻu pē hoʻomou folofolá, ngaahi lea konifelenisi lahí, tohi himí mo e ʻū tohi lēsoní, ka he ʻikai tohoakiʻi hoʻomou tokangá ʻe he ngaahi text pe pōpoaki ʻoku hū maí.

Maluʻanga mei he Matangí

Makehe mei hono kumi ha taimi ke fakakaukau mo fakalaulauloto aí, ʻoku fie maʻu foki ke tau kumi ha feituʻu, hangē ko ia ʻoku hā he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ke hoko ko ha “ko ha maluʻanga, pea … ko ha ungaʻanga mei he afaá.”6

ʻOku tau fie maʻu ha potu ungaʻanga makehe ʻe lava ke tau kalo ki ai mei hono tohoakiʻi kitautolu ʻe heʻetau fanga kiʻi device fakaʻilekitulōniká, ʻaki haʻatau tāmateʻi kinautolu ka tau lava ʻo fetuʻutaki mo e Laumālie ʻo e ʻOtuá.

Ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu lelei taha ke tau fetuʻutaki ai mo e Laumālié ko e temipalé—ko e Fale ʻo e ʻEikí. Ko e moʻoni, ʻe lava ke tau leaʻaki e meʻa tatau pē ki hotau ngaahi fale kehe ʻo e Siasí kuo fakatapuí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi lokiaki seminelí mo e ʻinisititiutí mo ha ngaahi loki kehe ʻi he falé. ʻE lava ke hoko hotau ngaahi ʻapinofoʻangá ko ha maluʻanga ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke tāmateʻi ʻa e meʻa kotoa pē ka tau kiʻi tuʻu hifo ʻo ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou toutou ō ki he temipalé pea tāmateʻi hoʻomou telefoní ʻo faʻo kimuʻa peá ke toki tuʻu he kelekele ʻo e temipalé, he ʻe tokoni ia ke tau ʻiloʻi ʻa e māmani naʻe ʻilo ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi, ʻĒpalahame mo Sela, Siosefa mo Mele ʻa e ʻOtuá.

ʻI he kotoa e ngaahi ouau ʻi he Fale ʻo e ʻEikí, te mou fanongo ai ki ha ngaahi lea fakaʻofoʻofa mo ha ngaahi talaʻofa ne fai ʻe he ʻEikí ki Heʻene fānaú. Ko e feituʻu pē ia ʻe taha ʻe lava ke ke fanongo ai ki he ngaahi lea fakaʻofoʻofa mo fakalaumālie ko iá.

Kapau ʻoku ʻikai ke ke taau he taimí ni mo ha lekomeni temipale, ʻaʻahi pē ki he kelekele ʻo e temipalé. Tuku ke u fakamahino atu ha meʻa mahuʻinga telia naʻa ʻoku teʻeki ai ke ke fanongo ai kimuʻa: ʻOku ʻikai ha meʻa ia te ne taʻofi koe mo ha taha kehe mei he ʻaʻahi ki he kelekele ʻo e temipalé. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke teuteuʻi koe ke ke taau ke maʻu ha lekomeni temipale peá ke haʻu ki he temipalé he vave taha te ke lavá. ʻE hanga ʻe hoʻo luelue holo ʻi hono konga kelekelé ʻo fakatōkakano ʻi ho lotó ha holi ke maʻu ha lekomeni temipale ka ke toutou ʻalu maʻu pē ki he temipalé.

ʻI he tafaʻaki leva ʻe tahá, ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe Sētane ia ke ke ʻalu ki he temipalé pe tuʻu he malumalu ʻo e temipalé. ʻOku loto ia ke ke fakamamaʻo ʻaupito koe mei he temipalé he ko e Fale ia ʻo e ʻEikí.

ʻOku ou fakapapauʻi atu, ʻi hoʻomou ʻalu ki he temipalé pe ʻaʻahi ki hono kelekelē, te ke ʻaʻeva ai ʻi ha kelekele toputapu mo māʻoniʻoni ʻo hangē tofu pē ko ia ne fai ʻe he kau tangata mo fafine tuʻukimuʻa he kuohilí. Ne tukutaha ʻenau fononga taʻengatá ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻo e moʻuí. Te mou lava ʻo hangē ko kinautolú ʻo tukutaha hoʻomou tokangá ʻi hono ongoʻi ʻa e mālohi mo e lotolotonga ʻo hēvaní.

Kapau te mou fili, ʻe lava ke mou ongoʻi e kihiʻi leʻo siʻi mo mālie ʻo e Laumālié ʻi he temipalé pe ko hono kelekele toputapú ʻi ha ngaahi founga he ʻikai te mou teitei lava ia ʻi he moló, falekaí pe feituʻu fakapuleʻangá. Ko hono moʻoní, te mou ʻilo ko e temipalé ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ia ke maʻu ai e ngaahi tali ki hoʻomou ngaahi lotú.

Naʻe toki fakatapui kimuí ni mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e Temipale Kilipati ʻAlesoná. Naʻá ne kole ki he ʻEikí ʻi he lotu fakatapuí ke “Fakatauange ʻe nofo heni Ho Laumālie Māʻoniʻoní, pea ke ongoʻi hono ivi tākiekiná ʻe kinautolu kotoa pē te nau hū mai ki lotó ni.” Naʻá ne hoko atu, “ʻOfa ke hoko e fale ko ʻeni ʻo Hoʻo ʻAfió, ko ha hūfangaʻanga ʻo e nongá, ko ha maluʻanga mei he ngaahi matangi ʻo e moʻuí mo e longoaʻa ʻo e māmaní. ʻOfa ke hoko ia ko ha fale ʻo e fakalaulauloto ki he natula taʻengata ʻo e moʻuí mo e palani fakalangi e ʻAfioná maʻamautolú.”7

Ko e temipale kotoa pē ʻoku fakatapui ki he ʻEikí ko ha “hūfangaʻanga ia ʻo e nongá, ko ha maluʻanga mei he matangi ʻo e moʻuí mo e longoaʻa ʻo e māmaní . . . [pea] ko ha fale ia ʻo e fakalaulauloto fakalongolongo.”

Ko e Filí

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku vave fakaʻulia ʻene ngaʻunu mei he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí ʻi hono ngaahi fonó mo e angafakafonuá. Ko hono holá, ʻoku ngāue taʻetūkua ai ʻa Sētane ke puputuʻu e fānau ʻa e ʻOtuá pea mo takihalaʻi ʻa e kakai kuo filí mei hono fakahoko honau fatongiá mo maʻu kakato e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.

ʻOku loto ʻa Sētane ke ʻoua te ke toe fai e ngaahi tōʻonga lelei naʻá ke ako ʻi ʻapi, ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí pea ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú—hangē ko hono ako fakaʻaho e folofolá, lotu fakaʻahó, maʻu fakauike e sākalamēnití ʻi he moʻui taau, pea mo hono fai ha tokoni ʻi he loto fakamātoató. ʻOkú ne loto foki ke ke tuʻu pē he tafaʻakí ʻo mamata ki he ngaahi fetauʻaki mahuʻingá.

Manatuʻi, ʻe fānau, ʻoku tau kau atu ki ha fetauʻaki—ka ʻoku ʻikai ko e fetauʻaki meʻafana pe mahafu tau. Neongo ʻoku moʻoni e taú pea lahi mo e kau kafó. Ka ko e fetauʻaki ko iá ko hano hokohoko atu ia ʻo ha tau naʻe fai ʻi he kamataʻanga ʻo e fakalaumālié.

Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Paula ke tau tui e “teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá.” Naʻá ne pehē, “He ʻoku ʻikai ko e tau fangatua mo e kakano mo e toto, ka ki he ngaahi pule, mo e ngaahi mālohi, mo e kau pule ʻo e fakapoʻuli ʻo e māmani, mo e kau laumālie kovi ʻi he ngaahi potu ʻi ʻolunga.”8

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ʻoku fanongo ki hoku leʻó ʻi he funga ʻo e māmaní ke mou “ʻai kiate kimoutolu ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá” pea mou kau mai he ʻahó ni ki he fetauʻaki ko iá, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he ngaahi foha ʻo Hilamaní he ngaahi taʻu lahi kuohilí. ʻOua ʻe tatali kae ʻoua kuó ke mali pe kamata ngāue pe ʻoua leva ke ke toe matuʻotuʻa ange. ʻOku fie maʻu ʻOku fie maʻu ʻe he Siasí hotau toʻu tupú he taimí ni. ʻOku fie maʻu kimoutolu ʻe he ʻEikí he taimí ni!

ʻOku mou manatu ki he kau tau kei talavou ʻe toko uaafé ʻi heʻenau “naʻa nau fai ha fuakava ke tau maʻá e tauʻatāina ʻa e kau Nīfaí.”9 ʻOku fie maʻu ʻe he Siasí ha kau tau kei talavou ʻi onopooni kuo nau fai ha fuakava ke “tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotao pē pea ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”10

ʻOku peheni hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kau tau kei talavou ko iá:

“Pea ko e kau talavou kotoa pē ʻa kinautolu …, pea nau fuʻu loto-toʻa, mo ngāue ʻaki honau sino mālohí ʻi he meʻa kotoa pē; kae vakai, naʻe ʻikai ia ko ia pē—ka ko e kau tangata ʻa kinautolu naʻa nau … faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē ʻa ia naʻe tuku ke nau faí.

“ʻIo, ko e kau tangata ʻa kinautolu naʻe lea totonu mo anga-fakapotopoto, he kuo akonekina ʻa kinautolu ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo ʻaʻeva angatonu ʻi hono ʻaó.”11

Ko kimoutolu kau talavou mo e finemui ʻa e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo Hilamani ʻi onopōní. ʻOfa ke fai e lea tatau kiate kimoutolu ʻo hangē ko ia ne fai kiate kinautolú: “Kuo nau hoko ai ʻi he vahaʻtaimi ko ʻení … ko ha fuʻu tokoni lahi.”12

2.  Ko Hono Fakafepakiʻi ʻo e Ponokalafí

Ko e meʻa hono ua ʻoku ou fie lea ki aí, ke mou kau mai hono fakafepakiʻi ʻo e ponokalafí. Ko ha mahaki fakaʻauha fakalilifu ia ʻoku mafola he māmaní. ʻOku ou kole atu he pooni ke mou fakafanongo mai ka u fakamatalaʻi atu ha fakatātā ʻo e poto ʻa e ʻEikí.

ʻI he taʻu ʻe 180 tupu kuohilí, naʻe fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fono ki he moʻui leleí, ʻo kau ai ha fakatokanga fekauʻaki mo e tapaká.13 Naʻe laui miliona ha kakai ne nau fakafanongo ki he ʻEikí, ka naʻe tokolahi ange taʻe fiefanongó ia. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe ha taha he taimi ko iá pe taimi ne u kei hangē ai ko kimoutolú, ʻa e nunuʻa taimi lōloa ʻo e ifi tapaká. ʻI he ʻahó ni, hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e fakatotolo fakasaeanisí, ʻoku tau ʻiloʻi e nunuʻa ʻo e ifi tapaká ʻi he kanisaá mo e ngaahi fakamahaki fakamate kehé. Ko e Lea ʻo e Poto ʻa e ʻEikí, ko ha tāpuaki ia ke maluʻi kitautolu.

Kuo fakatokanga mai e ʻEikí he founga tatau pē ʻi hotau ʻahó ni ki he ngaahi nunuʻa ʻo e ponokalafí. ʻOku muimui ha kakai ʻe laui miliona ki he naʻinaʻi ʻa e ʻEikí, ka ʻoku ʻikai fai pehē ha toko lahi. Siʻoku kaungāmeʻa, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau tatali, ʻi ha taʻu ʻe 180 pe naʻa mo e taʻu ʻe 10, ka tau toki ʻiloʻi e nunuʻa fakalilifu ʻo e ponokalafí he kuo fakahā mai ʻe he ngaahi fakatotolo fakasaienisí ʻoku hanga ʻe he ponokalafí ʻo fakaʻauha e kakai lalahí ʻi ha founga kehekehe, mo tāmateʻi honau faingamālie ke nau maʻu ha ʻaho ha nofo mali ʻoku ʻofa mo tuʻuloá.

Kuo hā foki he fakatotoló ʻe lava ke iku hono toutou fakaʻaongaʻi e ponokalafí ki ha ngaahi tōʻonga fakamālohi, pea te ne liliu e ʻatamaí ke hoko ai ha taha ko e pōpula ʻo e maʻunimaá.

Kuo fakamoʻoniʻi foki ʻe he fakatotoló ʻoku tanumaki ʻe he ponokalafí ha ngaahi ʻamanaki taʻemoʻoni mo ne ʻoatu ha foʻi fakakaukau fakatuʻutāmaki moʻoni fekauʻaki mo e feohi fafale leleí.

Kae meʻa tēpuú, ʻoku fokotuʻu koe ʻe he ponokalafí ke ke sio ki he kakaí ko ha meʻanoa pē te ke lava ʻo liʻaki pe taʻetokaʻi fakaeloto mo fakaesino.

Ko ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e ponokalafí ko e angamaheni ʻaki hono fai “fakapulipulí.” ʻOku faʻa fūfuuʻi ʻe he niʻihi ʻenau fakaʻaongaʻi iá pe fakapuliki ia mei he taha kotoa, kau ai honau kaumeʻá mo e malí. Kuo maʻu he ngaahi savea kuo faí, ko e taimi ʻoku fakahoko ai ʻe he kakai e faʻahinga ngāue fakafufū ko ʻení—ʻi he taimi ʻoku nau fai ha meʻa ʻoku ʻikai ke nau laukauʻakí mo tauhi fakapulipuli e meʻa ko iá mei honau fāmilí mo e kaungāmeʻá—ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he lavea ai honau vaá pea nau ongoʻi tuēnoa aí, ka ʻoku nau tuʻu laveangofua leva ai ki he mafasia e ʻatamaí, loto tailiilí, mo e ongoʻi ʻoku ʻikai hato mahuʻingá. ʻOku hanga ʻe he tauhi ha fakapulipulí ʻo maumauʻi e falalá.

Kuo pau ke tau muʻaki fakaʻehiʻehi mei he ponokalafí he ʻoku fakamate ia. ʻOkú ne tāmateʻi e vā fetuʻutaki ʻoku fakamātoato mo pelepelengesí—ʻokú ne fakaʻauha e nofo malí mo e ngaahi fāmilí. ʻOkú ne fakaʻauha e laumālie ʻo e tokotaha ʻokú ne fai iá ʻo hangē ha ko ha faitoʻo kona ʻokú ne tāmateʻi e sinó mo e ʻatamaí.

Siʻoku kāinga kei talavou, ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu. ʻOua naʻá ke fakakaukau ko hoʻo ʻalu pē ʻo ngāue fakafaifekau pe malí pea ʻe lava ke ke taʻofi ai e tōʻonga fakapōpula ko ʻení. Kapau ʻokú ke fai e meʻa ko ʻení he taimí ni, ʻokú ke moʻua he tōʻonga moʻuí ni, fekumi leva ki ha tokoni fakalaumālie he taimí ni. Te mou lava ʻo ikunaʻi e ponokalafí ʻaki e tokoni ʻa e Fakamoʻuí. ʻOua ʻe toe tatali! ʻOku ou kole atu ke mou tukunoaʻi ia! ʻOku lahi fau ha ngaahi maʻuʻanga tokoni he LDS.org te ne ikunaʻi ʻa e fakapoʻuli ʻo e ponokalafí.

Ko ha kuonga faingataʻa ʻeni—ka ʻoku ʻikai toe faingataʻa angeia he kuonga ʻo Hilamani mo ʻene kau tau kei talavoú he taimi ne nau tuʻu ai ke maluʻi honau fāmilí pea mo e Siasí. Ko homou kuongá ʻeni ke mou tuʻu hake ai ʻo kau fakataha mo e kau talavou mo e kau finemui angamāʻoniʻoni kehe mo mateakí ke fakafepakiʻi e ponokālafí. Ko ha meʻa ʻeni kuo pau ke tau ikunaʻi, pea kuo pau ke mou ikunaʻi ia ʻi hoʻomou moʻuí.

3.  Ko e Tokāteline ʻo e Malí

ʻOku ou fie lea vave atu pē fekauʻaki mo e kaveinga hono tolú. Pea ʻoku ou loto ke mahino kiate kimoutolu ko e tuʻunga ʻo e Siasí ʻi he malí ʻoku hangē tofu pē ia ko e meʻa kuo ʻomi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he folofolá mo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní.” ʻOku pehē ʻe he fakamatala fakalaumālié ni: “Ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga ʻa e mali ʻa e tangatá mo e fefiné ki Heʻene palani taʻengatá. ʻOku maʻu ai ʻe he fānaú ha totonu ke fanauʻi kinautolu ʻi he ngaahi haʻi ʻo e nofo malí, pea ke ohi hake kinautolu ʻe ha tamai mo ha faʻē ʻokú na tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e malí ʻi he faitōnguna kakato.”14

ʻOku fakatukupaaʻi e kau ʻAposetoló ke nau hoko ko ha kau tangata leʻo ʻo e funga tauá ke nau mamata mo akoʻi e ngaahi tokāteline ʻo Kalaisí. ʻOku mou meaʻi kotoa pē ʻoku ʻohofi e fakaʻuhinga angamaheni ʻo e malí ʻi he tukufakaholó. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau taki ke nofotaha e tālangá ʻi he totonu ʻa e tangatá. Kuo fakamatalaʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tuʻunga ʻo e Siasí pea mo e tokāteline ko e ngaahi taumuʻa mo e palani ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānau fakalaumālié ke nau aʻusia ʻa e moʻui fakamatelié, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki heʻetau moʻui taʻengatá.

Mahalo kuo teʻeki ai ke lau ʻe hamou niʻihi ʻa e fakamatala ne tuku mai he konga kimuʻa ʻo e taʻu ní. Te u lau atu e fakamatalá ni mo kole atu ke mou fakafanongo lelei:

He ʻikai hanga pea he ʻikai lava ʻe he ngaahi liliu ʻi he lao fakapuleʻangá ke ne liliu e fono kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ki he angamaʻá. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau poupouʻi mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú neongo e kehekehe ʻa e fakakaukaú pe ngaahi tōʻonga moʻui ʻa e sōsaietí. ʻOku mahino ʻEne fono ʻo e angamaʻá: ʻoku toki taau pē ʻa e feohi fakasekisualé ʻi ha vahaʻa ʻo e tangata mo ha fefina kuó na mali ʻi he founga totonu mo fakalaó ko ha husepāniti mo ha uaifi. ʻOku mau naʻinaʻi atu ke mou toe fakamanatu mo akoʻi ki he kāingalotu ʻo e Siasí e tokāteline ʻoku hā ʻi he “Ko e Fāmilí: ko Ha Fanongonongo ki Māmani.”

ʻOku hoko atu e fakamatalá:

“Hangē ko hono maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau poupouʻi e mali ʻa e tangata mo e tangatá pe fefine mo e fefiné ʻa e totonu ke fakaʻapaʻapaʻí, ʻoku tatau pē ia mo kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻí. …

“ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ko hotau fatongia ia ke akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea fakafōtunga atu e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻoku maʻu mei hono fai e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá kae pehē ki he nunuʻa moʻoni ʻo e taʻe tokanga ki aí. ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou lotua e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ke fakamolū honau lotó ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea ʻe foaki ʻa e potó kiate kinautolu kuo fili ke nau faituʻutuʻuni ki he ngaahi meʻa ʻoku matuʻaki mahuʻinga ki he kahaʻu ʻo e sosaietí.”15

ʻOku ou ʻiloʻi ʻomou ʻofa mo poupou ki he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá, ka ʻoku ou ʻiloʻi foki ʻe puputuʻu hamou niʻihi ʻi he tuʻutuʻuni kuo fai ʻe he Siasí ke poupouʻi e palani ʻa e ʻOtuá ne fakahā mai maʻa ʻEne fānaú.

ʻOku ou ʻilo foki ʻoku faingataʻa ke mahino ki hotau toʻu tupú ʻa e ʻa e founga ke fakamatalaʻi ʻaki e tokāteline fekauʻaki mo e fāmilí pea mo e nofo malí ka tau kei angaʻofa, angavaivai mo angaʻofa pē ki he niʻihi ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau tataú. Mahalo te mou ilifia naʻa tala ʻoku mou laulanu pe filifilimānako.

Mahalo ʻoku mou ʻiloʻi ha niʻihi ʻoku fefaʻuhi mo e manako fakatangata pe fakafefiné pe kuo nau fai ha fili ke nonofo pe mo ha tangata pe fefine hangē ko kinautolú. ʻE lava ʻe hoʻo ʻofa ki he tokotaha ko ia ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo fakatupu haʻane faingataʻaʻia ʻi hoʻo feinga ke ʻofa mo poupou kiate ia mo kei taukaveʻi pē palani taʻengata ʻa e ʻEikí ki he fiefiá.

Tau ʻai mahino he pooni, ʻoku tui ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e “meʻa ia ʻoku hoko tonu ʻa e femanakoʻaki fakatangata mo fakafefiné. ʻOku ʻikai ko ha angahala ʻa e manako ia ha taha, ka ko hono ngāueʻi e foʻi manako ko iá ʻoku hoko ko e angahalá. Neongo ʻoku ʻikai fili e fakafoʻituituí ki he femanakoʻaki ko iá, ka ʻoku nau fili e founga ke taliʻakí. ʻOku ala atu e Siasí ʻi he ʻofa mo e loto mahino ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa kinautolu ʻoku femanakoʻaki fakatangata pe fakafefiné.”16

ʻOku ʻikai akoʻi pe taukapoʻi ʻe he Siasí ia hono kapusi pe fai ʻo ha tōʻonga taʻefaka-Kalisitiané. Kuo pau ke tau ʻofa mo feinga ke tokoni ʻi hono fakamahino ki he niʻihi kehé ʻoku ʻikai totonu ke tukunoaʻi pe fakasiʻia e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Ko ha Fakamoʻoni mo ha Fakatokanga

Faifai ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní,” ne pehē ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku mau fakatokanga atu ko e niʻihi fakafoʻituitui ko ia ʻoku nau maumauʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e anga-maʻá, ʻa kinautolu ʻoku nau ngaohi koviʻi ʻa e malí pe fānaú, pe ʻoku ʻikai ke nau fakahoko honau ngaahi fatongia fakafāmilí, te nau tuʻu ʻi ha ʻaho ʻo fai ha fakamatala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e tahá, ʻoku mau toe fakatokanga atu ʻe hanga ʻe he movetevete ʻo e fāmilí ʻo ʻomi ki he kakaí fakatāutaha, tukui koló mo e ngaahi puleʻangá ʻa e ngaahi fakamamahi naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní.”17

ʻOku ou kau fakataha atu hono fai e fakatokanga ko iá. ʻI heʻeku hoko ko ha tangata leʻo ʻo e funga tauá, ko hoku fatongiá ke “ifi ʻa e meʻa lea, mo tala ki he kakaí.”18 Kuó u lea mālohi mo leʻolahi atu ʻi he leʻo fakatokanga. ʻOku ou fai ia ko ʻeku ʻofa ʻiate kimoutolú mo ʻeku fakaʻamu ke mahino kiate kimoutolu kuo pau ke tau fehangahangai mo e ʻEikí pea mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko hoku fatongiá ia.

Ko e Ongoongo Leleí

Naʻe ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e nunuʻa ʻo e nofo ʻi ha maama hingá, ko ia naʻá Ne ʻomi ai maʻa ʻEne fānaú ha Fakamoʻui, ko ha “Lami ʻa ia naʻe tamateʻi talu mei he fakatupu ʻo māmaní.19 ʻOku tau ako mei he Kosipeli ʻa Sioné, “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtua ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻe tui kiate Ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”20

Mou manatuʻi muʻa ko e ongoongoleleí ʻa e “ongoongo fakafiefiá.” Ko ha pōpoaki ia ʻo e ʻamanaki lelei. Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia he taimí ni, kumi tokoni. ʻOku mohu ʻaloʻofa mo faʻa fakamolemole ʻa e ʻEikí.

Naʻe akonaki mai e ʻAposetolo ko Paulá:

“Ko hai te ne fakamavae akitautolu mei he ʻofa ʻa Kalaisi? ʻa e mahaki, pe ko e mamahi, pe ko e fakatanga, pe ko e honge, pe ko e telefua, pe ko e tuʻutāmaki, pe ko e heletā? …

“Ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻoku tau ikuna pea mālohi lahi ʻiate ia naʻe ʻofa kiate kitatuolu.

“He ʻoku ou ʻilo pau, ʻe ʻikai ʻi he mate, pe ʻi he moʻui, pe ʻi he kau ʻāngelo, pe ʻi he kau pule, pe ʻi he ngaahi mālohi, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻi heni, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko,

“Pe ʻi he maʻolunga, pe ʻi he maʻulalo, pe ʻi ha meʻa kehe ʻe taha kuo ngaohi, ʻe ʻikai mafai ia ke fakamavae ʻakitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻOtuá.”21

ʻE lava ke toʻo atu ʻa e ongoʻi halaiá tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke toe fakafoki mai e vā fetuʻutaki ʻoku leleí. ʻE lava ke ikunaʻi ʻa e maʻunimaá.

ʻOku fie maʻu ke ʻiloʻi ʻe hotau fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻa e moʻoni ko ʻení—ko e ʻOtuá ko e ʻofa, “ʻokú ne fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene angaleleí; pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia.”22

ʻOku mau fie maʻu kimoutolu ke fakahoko e ngāue ʻo e fakamoʻuí kimuʻa pea mo e hili hoʻomou ngāue fakafaifekaú.

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tekinolosiá ke Tāpuakiʻi ʻEtau Moʻuí

ʻOku fakaafeʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ke mou kau atu mo fakaʻaongaʻi e ngaahi mītia fakasōsialé ke vahevaheʻaki e ongoongoleleí pea mou hoko ai ko ha ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo Hilamani ʻi onopooni, ʻi he ngaahi feingatau ʻo e ʻaho fakaʻosí. ʻOkú ne fie maʻu ke mou hoko ko e kau talavou kei talavou lototoʻa ʻoku tuʻu mālohi mo faaitaha ke maluʻi ʻa e moʻoní. ʻOkú ne fie maʻu ke mou lototoʻa mo taʻeufi ʻi hono fakafepakiʻi ʻe ʻoho ʻa e filí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻe ikunaʻi ʻa Sētane pea ʻe ikuna ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaho fakaʻosí.

ʻE lava ke mou tālangaʻi e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi mītia fakasōsiale kehekehe mo homou fāmilí, kaungāmeʻá pea ko kimoutolu ko ia kau toki ʻosi ngāue fakafaifekaú, ʻelava ke mou fai ia mo e kau fiefanongó mo e kāingalotu foʻoú. ʻE lava ke mou tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ʻo e moʻoní mo maluʻi ʻa e puleʻangá.

Ko Hono Maluʻi ʻo e Puleʻangá

ʻOku ou ʻilo ʻoku hohaʻa hamou niʻihi ki hano maʻuhala, manukiʻi pe fakamamahiʻi kimoutolu ʻo kapau te mou tuʻu hake ʻo taukapoʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo e Siasí. ʻOku mahino kiate au hoʻomou hohaʻá.

Ne u hoko ko ha faifekau kei talavou ʻo ngāue ʻi he Misiona Pilitāniá hili ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. Taimi ko iá ne ui e kau Māmongá ko ha kau “manukiʻanga mo e lumaʻanga,”23 pea naʻe kataʻi mo manukiʻi e kau faifekaú. Ne tolo kimautolu ʻe ha kakai pea nau ʻanuhi kimautolu. Ka naʻe ʻikai ke mau holomui, he naʻe hokohoko atu ʻemau fai ʻemau fakamoʻoní mo vahevahe atu e ongoongoleleí. Hangē ko ʻApinetaí, naʻe ʻikai ke mau holomui; hangē ko Paulá, naʻe ʻikai ke mau holomui; pea hangē ko e Fakamoʻuí, naʻe ʻikai ke mau holomui. Naʻe ʻikai ke mau teitei lavelaveʻiloa he taimi ko iá e ikuʻanga ʻo ʻemau ngāué. Naʻe ʻi ai ha vahefonua ʻe 14 he taimi ko iá kae hala he siteiki. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻi ai ai ha siteiki ʻe 46 ʻo Saione ʻi he ʻOtu Motu Pilitāniá.

Siʻoku kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoua te mou tokanga kimoutolu ki he fale lahi mo māʻolungá. Naʻe mamata ʻa Nīfai ne nau taukae mo tuhutuhu “honau louhiʻi nimá kiate kinautolu kuo nau aʻu mai ʻo nau lolotonga kai ʻi he fuá.”24 ʻOua naʻa mou hangē ko kinautolu naʻe “hili ʻenau kai ʻi he fuá, naʻa nau mā, koeʻuhi ko kinautolu naʻe lolotonga manuki mai kiate kinautolú; pea naʻa nau tō atu ki ha ngaahi hala tapu ʻo puli”25

Ko ha toʻu tangata maʻongoʻonga mo mahuʻinga kimoutolu, pea ko ha kuonga maʻongoʻonga ʻeni ke moʻui ai! ʻOku hā ngingila mai e kahaʻú. Mou pehē loto pē he pooni, “ʻOku ou tokoni ki he ʻEikí ʻi heʻeku fakahoko atu ʻeku fakamoʻoní mo akoʻi e ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá kuó Ne fakahā mai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni.”

ʻOku mou maʻu he taimí ni ʻa e faingamālie ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto e mītia fakasōsialé ke vahevahe atu ai e meʻa kuo mou ako mo ongoʻi he pōní. Manatuʻi ʻoku ʻi ai ha taimi mo e feituʻu totonu maʻamoutolu ke mou fakaʻaongaʻi ai e mītia fakasōsialé, pea ʻoku kau ai hono vahevahe atu hoʻomou fakakaukaú mo e fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa ʻoku mou ako mo ongoʻí.

Fakamoʻoní mo e Fakapapauʻi

ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha poto ʻo mahulu ange ia homou taʻu motuʻá, ke mou ʻiloʻi ʻoku tau kau ki he feingatau ko ʻení pea kuo pau ke tau tuʻu fakataha, ʻo tatau pē ki he kau talavou mo e mātuʻa. ʻOku ou fakatauange ʻe tokangaekina mo tāpuekina kimoutolu ʻe he Tamai Hēvaní. Mou meaʻi muʻa ʻoku mau ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. ʻOku ou kole ki heʻetau Tamai Hēvaní ke ne tāpuekina fakatāutaha kimoutolu, ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou ʻi ai he māmaní, pea ʻoku mou fanongo mai ki he fakataha lotú ni, ʻaki e nonga ʻa e ʻEikí ʻi homou lotó, pea mo e fakamoʻoni mo e fakapapau nonga ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá pea ko Hono Siasí ʻeni. ʻOfa ke nofoʻia kimoutolu ʻe he nonga mo e mālohi ko iá. ʻOfa ke tokaimaʻananga atu e Tamai Hēvaní kiate kimoutolu. ʻOfa ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kimoutolu e fononga ko ʻeni ʻoku mou faí, he ʻoku pelepelengesi ʻa kimoutolu kotoa, ki he kahaʻu ʻo hono teuteu ʻa e māmaní ki he ʻaho ʻe pehē ai ʻa Sīsū Kalaisi, “Kuo feʻunga” pea te Ne toki foki mai ʻo pule ko e Fakamoʻui, ko e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeikí, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní, he ʻoku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui. Kuo tau talanoa he pooni ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga kiate Iá. ʻOfa ke tau mavahe mei he fakatahá ni mo e ʻofa ki he ʻEikí pea mo ha holi ke tauhi kiate Ia, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa toputapu mo ʻofeina ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

© 2014 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he Lea Faka-Pilitāniá: 3/14. Fakangoufa ke Liliu: 3/14. Liliu ʻo e Be Still, and Know That I Am God. Tongan. PD50053655 900