Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi
Ko e Hā ʻa e Mape ʻo e Siasi ʻo Kalaisí?


Ko e Hā ʻa e Mape ʻo e Siasi ʻo Kalaisí?

Fakataha lotu ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 12 Sānuali{nb 2014 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

Ko ha meʻa fakafiefia ke ʻi heni he efiafí ni mo kinautolu te nau hoko ko ha kau taki mo e mātuʻa ʻi he Siasí. Koeʻuhí ko ia, ʻoku ou tui ʻoku malu pea mahino e kahaʻu ʻo e Siasí. ʻI heʻene peheé, ʻoku ou fie lea kau ki he Siasí fakalūkufua ʻa ia te mou tokangaʻi ʻi ha ʻahó.

ʻI he vahe ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ne fai ai ʻe he ʻEikí e folofola fakahangatonu mo mahino ko ʻení: “[Ko e] siasi moʻoni mo moʻui pē taha [ʻeni] ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa” (T&F 1:30). Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku ʻikai ʻuhingá ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻi he ngaahi siasi kehé, he ʻoku ʻi ai moʻoni. ʻOku ʻikai ʻuhingá ʻoku ʻikai tupu ha lelei mei he ngaahi siasi kehé, he ʻoku ʻi ai e lelei lahi meiate kinautolu. Ka ko hono ʻuhingá ko e siasi pē ʻeni ʻe taha ʻoku ʻi ai kotoa e moʻoni kuo fakahaaʻi mai ʻi he kuonga fakakosipelí ni—ko e siasi ʻoku ʻi ai e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ki he hakeakiʻí mo e siasi pē ʻe taha ʻoku ʻi ai e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá ke fai ʻa e ngaahi ouau ʻoku tali fakalangi. Ko e hā e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ki he fakamatala ko ʻení?

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ne u fie maʻu ai mo hoku uaifí ha ʻapi lahi ange ki homa fāmilí, ne ma maʻu ai ha konga kelekele ke fai ai ha langa. Ne ma fakamoleki ha taimi ke ngāue ki ha mape te ne feau lelei e fie maʻu ʻa homa fāmili tupu tokolahí. Naʻe palaniʻi ʻe hoku uaifí ha matapā ʻoku lava ʻo pelu ʻi he vahaʻa ʻo e loki talanoá mo e lotofalé ke lava ʻo fakaava ʻi hano fai ha ʻekitivitī lahi ʻa e fāmilí pe toʻu tupú. Naʻá ma palaniʻi ha loki ʻi ha konga ne ʻatā ʻi he tauʻanga meʻalelé ke fai ai ʻe he fānaú e ngaahi ʻekitivitī fakatupulakí. Naʻe langa ha kiʻi loki ʻi mui he tauʻanga meʻalelé ke tukuʻanga meʻakai pe tukuʻanga meʻa. Ko e ngaahi meʻa ʻeni mo e ngaahi ʻelemēniti kehe ne tānaki ki he mapé. Ne langa leva ʻa e ʻapí fakatatau ki he ngaahi palani ko ʻení.

ʻI hono langa ʻo e ʻapí, ne ma faʻa fakahū ki he tokotaha langá ha liliu ʻo ne liliu e mapé. ʻI he ʻosi ʻa e ʻapí, naʻe tatau tofu pē mo ʻema mape ne feliliuakí. Kapau te ke toʻo ʻema mapé ʻo fakahoa ki he ʻapi kotoa pē ʻi he māmaní, ko e ʻapi ʻe fiha te na tatau tofu peé? Taha pē—ko homa ʻapí. ʻIo, mahalo ʻe ʻi ai pē e meʻa ʻe kiʻi faitatau—ko ha lahi ʻo ha loki, matapā sioʻata tatau—ka ki he fakavaʻé, lokí mo e ʻató ko e ʻapi pē ʻe taha ʻe tatau tofu pē mo e mapé—ko homa ʻapí.

Ko ha founga tatau ne langa ai ʻe Kalaisi ha ʻapi ke ne feau lelei ʻa e ngaahi fie maʻu fakalaumālie ʻo ʻEne fānaú. ʻOku ui ia ko Hono Siasí. ʻE maʻu ʻa e mape fakalaumālie hono Siasí ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku faʻa fai ʻe he Fakamoʻuí ha “liliu” ki he mapé. ʻOku maʻu e liliu ko iá ʻi he fakahā. Hangē ko ʻení, naʻe tomuʻa fekau ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló ke malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he fale ʻo ʻIsilelí kae ʻikai ko e kau Senitailé (vakai, Mātiu 10:5–6). Hili e Hāʻele Hake ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne ʻoange kia Pita ha liliu ke fai—ko ha fakahā ʻi ha vīsone—ke malangaʻi he taimi pē ko iá ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé (vakai, Ngāue 10). ʻOku akoʻi mai ʻe he aʻusia ʻa Pitá ha tefitoʻi moʻoni pule ʻe ua ʻi he Siasi ʻo Kalaisí: ʻuluakí, ʻe lava ke liliu ʻa e mapé, ka ʻi he fakahā meia Kalaisi, pea uá, ʻe maʻu e fakahā ko iá ʻe he palōfitá ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe puleʻi e Siasi ʻo e ʻOtuá ʻi he fakahā fakalangi mo maau.

Kapau ‘oku fie ʻilo ha taha ki he Siasi ʻo Kalaisi he ʻaho ní, ‘e fie maʻu ke ne fakatatau e mape fakalaumālie ʻi he Fuakava Foʻoú ki he siasi faka-Kalisitiane kotoa pē ʻi he māmaní kae ʻoua kuó ne maʻu ha siasi ʻoku tatau mo e mapé—ʻa hono fokotuʻutuʻú, akonakí, ouaú, fuá mo e fakahaá. Mahalo te ne ʻilo ʻi hono fakahokó ha ngaahi siasi ʻoku faitatau hanau niʻihi—ha akonaki ʻe taha pe ua, ha ouau tatau, lakanga ʻoku hingoa tatau—ka te ne ʻilo ko e siasi pē ʻe taha, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tatau tofu pē mo e mape ko ʻení. ʻOku ou fie vakaiʻi ʻa e fakamatala ko iá he taimí ni.

Tau vakai ki he ʻuluaki peesi ʻo e mapé ke ʻilo e fokotuʻutuʻu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻi hono fakahaaʻi maí.

ʻUluakí, naʻe fakavaʻe e Siasi ʻo Kalaisí ʻaki e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita. ʻI he tohi ʻa Paula ki he kau kāingalotu foʻou ʻo e Siasí, naʻá ne pehē ʻoku nau “fokotuʻu ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono [fungani] makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē” (ʻEfeso 2:20; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku mahino ki he kau ʻAposetoló ʻa e fie maʻu moʻoni ke tauhi ke kakato ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he pekia ha ʻAposetolo hangē ko Siutasí, pea “mapakipaki” ha konga ʻo e fakavaʻé, ʻoku fakataha leva ʻa e kau ʻAposetolo kehe ʻe toko 11 pea fili hano fetongi ke toe kakato ʻa e fakavaʻé (vakai, Ngāue 1:22–25).

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he sīpinga ko ʻení e mahuʻinga ʻo hono tauhi ha kōlomu ʻo e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā uá. ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻa e kau ʻAposetoló ki he lelei ʻa e Siasí ʻi hono fakamatalaʻi ʻe Paulá e fuoloa ʻetau fie maʻu iá: “Kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tui” (ʻEfesō 4:13). Peá ne fakamatalaʻi ʻa hono ʻuhingá: Ke ʻoua te tau “feʻaveʻaki fano ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoa pē” (ʻEfesō 4:14). Tatau pē ia mo hono mahuʻinga ʻo e kau ʻAposetoló ki hono tauhi ke maʻa ʻa e tokāteliné.

Tau pehē ne u fie maʻu ke fai ha talanoa ki ha tokotaha ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻotu ʻi muʻa ʻiate aú, pea ke ne vahevahe ia mo e tokotaha ʻi hono tafaʻakí, ʻo hokohoko atu kae ʻoua kuo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e konga ko iá. Ko e hā e meʻa ʻe hoko ki he talanoá? ʻE liliu. ʻOku liliu maʻu pē; ko e natula ia e tangatá. Hangē ko e tokāteline ne akoʻi ʻe he kau ʻAposetoló ʻi heʻenau ʻalu holo he tukui koló. ʻI hono fakahoko holo e talanoá, ne kamata ke liliu. ʻI he ʻi ai ʻa e kau ʻAposetoló, te nau lava ʻo fakatonutonu ʻa e tokāteliné fakafou ʻi he tohi pe malanga tonu. Ka ʻi he mole ʻa e kau ʻAposetoló, naʻe ʻikai ha meʻafua ia, ʻikai ha taha ke ne fakatonutonu pea vave leva ʻa e maumau pe mole e ngaahi tokāteliné.

ʻI he ʻuhinga ko ʻení mo e ngaahi ʻuhinga kehe, ʻoku fakahaaʻi ʻe he mapé naʻe fokotuʻu ʻe he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻa e fakavaʻe ʻo e Siasi ʻo Kalaisí. ʻOkú ke ʻilo ha faʻahinga liliu ʻi he Fuakava Foʻoú, ha faʻahinga fakahā ʻokú ne liliu ʻa e mapé pea hā ai ʻoku ʻikai toe fie maʻu ʻa e kau ʻAposetoló? ʻOku ʻikai ke u ʻilo ia. Kapau ko ia, ʻoku totonu ke ʻi he siasi moʻoni ʻo Kalaisi ʻi he ʻaho ní ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ko e fakavaʻe.

Ke tokoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi hono malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí ki he māmaní, ne fili ai ʻe he Fakamoʻuí ha kakai tangata kehe, ui ko e kau Fitungofulu, ke teuteu ʻa e halá. ʻOku tau lau ʻi he vahe Luke vahe 10 kau ki he kau Fitungofulu ko ʻení. ʻOkú ke ʻilo ha siasi ʻi he ʻahó ni ʻoku tatau mo e mape ko ʻení—ʻoku ʻi ai ha lakanga ʻo e kau Fitungofulú?

ʻOku fakahaaʻi ʻe he mape ʻo e Fuakava foʻoú ha ngaahi lakanga kehe ʻoku kau ko e konga ʻo e fokotuʻutuʻu e Siasi ʻo Kalaisí: kau pīsope (vakai, 1 Tīmote 3; Taitusi 1:7), kaumātuʻa (vakai, Ngāue 14:23; Taitusi 1:5), kau tīkoni (vakai, Filipai 1:1), kau ʻevangeliō (vakai, ʻEfesō 4:11; ʻuhingá ko e kau pēteliake 1), mo e kau faifekau (vakai, ʻEfesō 4:11), ʻuhingá ki he kau pīsope mo e palesiteni fakasiteiki ʻoku nau puleʻi ʻa e tākanga2.

ʻOku kaunga ʻa e tefito ʻo e tui hono ono ʻo e Siasí ki he mape ko ʻení: “ʻOku mau tui ki he ngaahi lakanga tatau ko ia naʻe fokotuʻu ʻi he Siasí ʻi he kuonga muʻá, ʻa ia ko e kau ʻaposetolo, kau palōfita, kau faifekau, kau akonaki, kau ʻevangeliō, mo e ngaahi lakanga peheé” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:6; tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku tau tui ʻoku totonu ke tatau e fokotuʻutuʻu lolotonga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí mo ia ʻi he fuofua Siasi ʻo Kalaisi ne fokotuʻú, tukukehe ʻa e ngaahi liliu ʻi he fakahaá. Ko ia ai, ʻoku maʻu kotoa e ngaahi lakanga ko ʻení ʻi he Siasí he ʻahó ni.

Naʻe fili fēfē ʻa e kau ʻAposetolo ʻa Kalaisí mo e ngaahi lakanga ʻi he siasí? Naʻe ʻalu nai ʻa e Fakamoʻuí ki he ʻapiako ako tohitapu lelei tahá pea fili ai e fānau ako tuʻukimuʻa tahá? Naʻe ʻikai ke ne fai ia. Ka ʻoku talamai ʻe he mapé naʻá Ne fili ʻa Pita, ko ha tangata toutai, mo Mātiu ko ha tangata tānaki tukuhau, mo Paula ko ha taha faʻu tēniti. Naʻe fili takitaha kinautolu mei ha ngaahi tuʻunga kehekehe—ko hono moʻoní ko ha kau ngāue taʻe totongi. ʻOku ʻi ai ha kōlomu ʻo e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā uá he ʻahó ni ne fili foki mei ha ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e Siasí. Mahalo ko ha faiako e tokotaha, ʻenisinia e tokotaha, fakafofonga lao e tokotaha ʻo fai pehē atu ai.

Naʻe kole hū nai ʻa e kau ʻAposetolo ʻa Kalaisí mo e ngaahi lakanga kehé ki he ngāué? Naʻe ʻikai ke nau fai ia. ʻOku talamai ʻe he mapé e founga ne fili ʻaki ʻe Kalaisí ʻEne kau ʻōfisá: “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo tuʻutuʻuni ʻa kimoutolu” (Sione 15:16; tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻI hono fakanofo ʻe Kalaisi ʻEne kau ʻAposetoló, ko e hā naʻá Ne foaki kiate kinautolú? Naʻe lekooti ʻe Mātiu mo Luke ʻa e talí: “Naʻá ne tuku kiate kinautolu ʻa e mālohi” (Mātiu 10:1; toe vakai, Luke 9:1)—ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakafofongaʻi Ia pea fai ʻEne ngāué. Ko e ʻuhinga ia ʻoku talamai ai ʻe he mapé “ha tangata... peá ne vahe ʻa e ngāué kiate kinautolu” (Maʻake 13:34). Ko e hā hono ʻuhingá? Ke nau ngāue ʻi Hono huafá ʻaki ʻEne fakaongoongoleleí. ʻE lava ʻe he tangata kotoa he siasí ni ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻo fakatotolo hono mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Sīsū Kalaisi, ko e maʻuʻanga ʻo e mafai mo e mālohi kotoa, pea ʻi ai foki mo ʻene totonu ki he fakaongoongolelei ʻa Kalaisí—ʻa ʻEne fakangofua—ʻoku fie maʻu ʻe he mapé.

Ko e hā e hingoa ʻo e siasi naʻe fokotuʻu ʻe Kalaisí? Kapau te tau papitaiso ʻi he huafa ʻo Kalaisí, kapau te tau lotu ʻi he huafa ʻo Kalaisí, kapau ʻoku fakamoʻui kitautolu ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pea kapau ko ia naʻá Ne fokotuʻú pea mo e makatuliki ʻo Hono Siasí, ko e hā leva ʻa e hingoa ʻo Hono Siasí?—ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola ki he kakai ʻi he kuonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke fakahuafa e Siasí ʻaki Hono huafá: “Pea ʻoku fēfē ʻene hoko ko hokusiasi ʻo kapau ʻoku ʻikai ui ia ʻi hoku hingoá? He kapau ʻoku ui ha siasi ʻi he hingoa ʻo Mōsesé pea ko e siasi ia ʻo Mōsese; pe kapau ʻoku ui ia ʻi he hingoa ʻo ha tangata pea ko e siasi ia ʻo ha tangata; ka kapau ʻoku ui ia ʻi hoku hingoá pea ko hoku siasí ia, ʻo kapau kuo langa ʻa kinautolu ʻi heʻeku ongoongoleleí” (3  Nīfai 27:8; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e ʻuhinga ʻeni ne valokiʻi ai ʻe Paula e niʻihi ʻo e kau fuofua mēmipa ʻo e Siasí—koeʻuhí ne nau ui kinautolu ʻaki ha kau ākonga pau, kae ʻikai ko e Huafa ʻo Kalaisí. Naʻe pehē ai ʻe Paula:

“Pea ko ʻeku leá eni, ʻoku mou taki taha pehē, ʻOku ʻo Paula au; pea, ʻOku ʻo ʻApolosi au; pea, ʻOku ʻo Kīfasi au; pea, ʻOku ʻo Kalaisi au.

“Kuo mavahevahe koā ʻa Kalaisi? Naʻe tutuki ki he ʻakaú ʻa Paula koeʻuhi ko kimoutolu? Pe naʻa mou papitaiso ʻi he hingoa ʻo Paulá?” (1 Kolinitō 1:12–13)

ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ʻikai ke tau toe toʻo kiate kitautolu ha hingoa kehe mei he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku akoʻi ai kitautolu ʻe he mapé ʻoku totonu ke fakahuafa e Siasí ʻaki Hono huafá. ʻOku fakaofo kiate au ʻa e laka hake he taʻu ʻe 300 ʻa e Fokotuʻu Siasi Foʻou kimuʻa ʻi he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá mo e pē fakakaukau ha taha ia ke fakahingoa hono siasí ʻaki e Sīsū Kalaisí. ʻOku mahino talu mei he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá mo e muimui ki ai ha faʻahinga, ka ne fakatatali pē ʻa e ʻEikí ia ʻi ha founga fakaofo ke fakaʻaongaʻi Hono huafá ʻi he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá pea mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Kalaisí.

Tau vakai he taimí ni ki he peesi hono ua ʻo e mapé. Ko ha e ngaahi akonaki ʻo e Siasi ʻo Kalaisí? Tau vakaiʻi ha niʻihi:

Ko e laumālie pē nai ʻa e ʻOtuá pe ʻoku ʻi ai Hano sino ʻo e kakano mo e hui? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he mapé?

Hili e toetuʻu ʻa Kalaisí, naʻá ne hā ki Heʻene kau ākongá he naʻa nau maʻuhala mo kinautolu ko ha laumālie pē Ia (vakai, Luke 24:37). Ke fakatonutonu ʻenau maʻú, naʻá Ne pehē, “Vakai ki hoku nimá mo hoku vaʻé, ko au pē ia; ala mai kiate au, pea mou vakai; he ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú. ” (Luke 24:39; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ke taʻofi ha ongoʻi veiveiua ki he natula moʻoni ʻo Hono sino toetuʻú, naʻá Ne fehuʻi ai ki Heʻene kau ākongá, “ʻOku ʻi heni ha meʻa kai?” (Luke 24:41). Pea ʻoku ʻoku hā ʻi he folofolá:

“Pea nau ʻange kiate Ia ʻa e konga ika kuo tunu, mo e ngeʻesi hone.

“Peá Ne toʻo ia, ʻo [kai] ʻi honau ʻaó” (Luke 24:42–43).

Ne hāʻele hake ʻa Kalaisi ki he langí ʻi he sino naunauʻia ʻo e kakano mo e hui mo toetuʻu ko iá (vakai, Ngāue 1:9), 3ʻo Ne ʻafio ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, hangē ko e fakamatala ʻa e folofolá ki he “tatau ʻaupito ʻo ʻene ʻafio” (Hepelū 1:3). Ko e moʻoni totonu ʻeni ne akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ko ha konga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Kalaisí: “ʻOku maʻu ʻe he Tamaí ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui ʻoku ongoʻingofua tatau mo e sino ʻo e tangatá; pehē foki mo e ʻAló” (T&F 130:22).

Ko e Tokotaha tatau nai ʻa e ʻOtuá mo Sīsū, hangē ko hono akoʻi ʻe ha ngaahi tui faka-Kalisitiane tokolahi ʻi he māmaní, pe ko ha Tokotaha kehekehe ʻe ua? Ko e hā ʻoku talamai ʻe he mapé?

ʻOku fakaofo ʻa e lahi ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻi he Tohi Tapú ki he sino mo e ngaahi fatongia mavahevahe ʻo e Tamaí mo e ʻAló. ʻI he Ngoue ʻi Ketisemaní, ʻi hono fakatokangaʻi ʻo e faingataʻa taʻe hano tatau naʻe ʻamanaki ke ʻAʻaná, naʻe fakamatala ʻa e Fakamoʻuí, “Kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” (Luke 22:42). Ko e ngāue maʻongoʻonga taha ʻeni ʻo e talangofuá kuo ʻiloa he māmaní. Ko e faʻahinga talangofua fēfē ia kapau ne ʻikai ha Tokotaha kehe ke Ne talangofua ki ai—kapau ko e Tokotaha tatau pē Ia mo e Tamaí? Ko e hā naʻe lotu ai ʻa e Fakamoʻuí ki he Tamaí pea tangi ʻo pehē, “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?” (Maʻake 15:34). Te Ne liʻaki fēfē ia kapau naʻe ʻikai ko ha Tokotaha kehe ia ke Ne siʻaki Ia? Naʻe mamata fēfē ʻa Sitīveni kia Sīsū ʻoku tuʻu ʻi he toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá kapau ʻoku ʻikai ko ha tokoua kehekehe ʻa Kinaua (vakai, Ngāue 7:55–56)?

ʻI he mavahe ʻa Siosefa Sāmita mei he vaoʻakaú, kuó ne ʻilo ʻa e moʻoní. Naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻokú Na tuʻu fakataha; naʻá ne fakafanongo ki he Tamaí ʻokú Ne folofola ki he tahá ko Hono “ʻAlo ʻOfaʻangá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17). ʻI he ʻaho nāunauʻia ko iá, naʻe holofa ai e loi ʻa e tangatá fekauʻaki mo e natula ʻo e ʻOtuá pea fakahaaʻi mo fakapapauʻi ai e moʻoni faingofua hangē ko iane fuofua akoʻi mai ʻi he mapé—ʻa e taumuʻa taha ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kae mavahevahe Hona sinó.

Ko e hā e fakamatala ʻa e mapé kiate kinautolu ne ʻikai maʻu ha faingamālie lelei ke fanongo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní? ʻOku fakamalaʻiaʻi kinautolu? ʻOku ʻikai nai ke tau ʻilo honau tuʻunga fakalaumālié?

Ko ha fehuʻi mahuʻinga ʻeni ʻokú ne uesia ha moʻui ʻe laui piliona. Ko e moʻoni kuo folofola e ʻOtuá kau ki heni. Ko hono moʻoní naʻá Ne fai ia. ʻOku maʻu e talí ʻi he mapé.

Naʻe tohi ʻe Pita ʻo pehē: “He ko e meʻa ko ʻeni naʻe malanga ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu foki kuo maté, koeʻuhí ke fakamāu ʻa kinautolu ʻi he kakano, ʻo fakatatau ki he tangatá, ka ʻe moʻui ʻo fakatatau ki he ʻOtuá ʻi he laumālie” (1 Pita 4:6). Naʻe mole ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he Hē Mei he Moʻoní hili e pekia ʻa e Kau ʻAposetolo ʻo Kalaisí, ka naʻe toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻOku tolu pe taha nai ʻa e hēvaní? Ne taʻu lahi hono akoʻi ʻi he māmani faka-Kalisitiané ʻoku ʻi ai e hēvani ʻe taha mo e heli ʻe taha, ka ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he palaní?

Naʻe akoʻi ʻe Paula, “He ʻoku ai ʻa e nāunāu ʻe taha ʻo e laʻā, mo e nāunāu ʻe taha ʻo e māhiná, mo e nāunāu ʻe taha ʻo e ngaahi fetuʻú; he ʻoku fai kehekehe ʻi he nāunāu ʻa e fetuʻu ʻe tahá ki he fetuʻu ʻe tahá.” (1  Kolinitō 15:41). Naʻe toe fakamahinoʻi ʻe Paula e moʻoni ko ʻeni kau ki he hēvani ʻe tolú ʻi heʻena fakamatalaʻi e misi ʻa ha tangata ne “ō hake ia ki hono tolu ʻo e langí” (2  Kolinitō 12:2). ʻE ʻi ai nai ha hēvani fika tolu kapau ne ʻikai ha fika ua pe hēvani ʻuluaki? Ne toe fakafoki mai e tokāteline ko ʻení ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa ia ʻoku fenāpasi moʻoni mo e palaní.

ʻOku aʻu e nofomalí ki ʻitāniti pe ʻoku ngata pē ʻi he maté? Ko e hā ʻoku fakamatala ʻe he mapé.

Fakatatau ki he mālohi ne foaki ki he Kau ʻAposetoló, ko e hā pē te nau nonoʻo ʻi māmaní ʻe nonoʻo ia ʻi he langí (vakai, Mātiu 18:18), naʻe pehē ʻe Paula, “ Ka ko ʻeni, ʻoku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEikí” (1  Kolinitō 11:11), ko hono ʻuhingá ʻoku fakataumuʻa ke haʻi ʻa e tangatá mo e fefiné ʻo taʻengata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe toe fakapapauʻi mai ʻe Pita e moʻoni ko ʻení. Naʻá ne fakamatala kau ki he husepānití mo e uaifí ʻoku totonu ke na “hangē ko e kaungā hoko mo ia ki he ʻofa fakamoʻuí” (1  Pita 3:7)—ʻikai fakafoʻituitui kae fononga fakataha ʻi he hala ʻo kinautolu ʻoku maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ko e tokāteline ia ʻoku akoʻi ʻi he palaní, pea ko e tokāteline ia ʻoku akoʻi he ʻahó ni ʻi he Siasi ʻo Kalaisí.

ʻOku pehē ʻi he peesi hono tolu ʻo e mapé, “Ngaahi Ouau ʻi he Siasi ʻo Kalaisí.” ʻOku tuhuʻi mahino mai ʻeni ʻi he palaní. Hangē ko ʻení, ʻoku tau tāpuakiʻi pe papitaiso ʻa e pēpeé mo e fānau valevalé? Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he mapé?

Naʻe ʻomai ʻe he Fakamoʻuí ha sīpinga mahino ke tau muimui ai. ʻOku pehē ʻe he folofolá fekauʻaki mo e fānau īkí, “Pea fua hake ʻe [Sīsū] ʻa kinautolu ʻi hono nimá, ʻo hilifaki hono nimá kiate kinautolu, mo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu” (Maʻake 10:16; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe fakapapauʻi ʻe Mātiu ne hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo “hilifaki hono nimá [ʻiate] kinautolu” (Mātiu 19:15). ʻOku akoʻi ʻe he mapé ʻoku tāpuakiʻi ʻa e fānau īkí kae ʻikai papitaiso. Ko e moʻoni, kuo teʻeki ʻi ai ha fakamatala ki hano papitaiso ʻo ha pēpē ʻi ha feituʻu ʻi he Fuakava Foʻoú kotoa. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe ʻikai ko ha ouau ia ʻi he Siasi ʻo Kalaisí. Ko e tokotaha ʻoku fekumi he ʻahó ni ki he Siasi ʻo Kalaisí, te ne fekumi ki ha siasi ʻoku nau tāpuakiʻi ʻa e fānau īkí kae ʻikai papitaiso kinautolu.

ʻOku mahuʻinga nai e papitaisó ki he fakamoʻuí? Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he mapé?

Hili hono tā ʻe Kalaisi ʻa e sīpinga ke papitaisó, naʻá Ne folofola ʻi he lea mahino, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe akoʻi ʻe Pita ha meʻa tatau, “Fakatomala, pea mou taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ke fakamolemole ai ʻa e angahalá, pea te mou maʻu mo e foaki ʻo e Laumālie Maʻoniʻoní” (Ngāue 2:38; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ko e meʻa ko ia ne akoʻi ʻi he mapé, ko e meʻa tofu pē ia ʻoku akoʻi he ʻahó ni ʻi he Siasi ʻo Kalaisí.

ʻOku fakahoko ʻa e papitaisó ʻaki hono afuhi, lilingi pe fakauku? ʻOku ʻomai ʻe he mapé ha fakamoʻoni ʻe fā pe lahi ange ki hono fai ʻo papitaisó ʻi he fakaukú:

ʻUluakí, naʻe hāʻele “hake leva ia mei he vaí” ʻa e Fakamoʻuí ko hotau faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻongá (Mātiu 3:16), ʻo fakahaaʻi mai, pau pē naʻe tomuʻa fakauku ia ʻi he vaí.

Second, John the Baptist “was baptizing in Aenon near to Salim, because there was much water there” (John 3:23; italics added). Why would he travel to a place of “much water” if sprinkling or pouring were accepted modes of baptism?

Tolú, ʻoku talamai ʻe Paula ko e papitaisó ko e fakataipe ʻo e pekia, telio mo e toetuʻa ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Loma 6:3–5). ʻI he tuʻu ʻa e tokotaha ului foʻoú ʻi he vai ʻo e papitaisó, ʻokú ne fakafofongaʻi e ʻamanaki ke pekia ʻa e tangata motuʻá. ʻI hono fakauku ia ʻi he vaí, ʻoku “tanu” ʻene ngaahi angahalá pea fakamolemoleʻi ʻaki e fakataipe ʻo e mālohi fakamaʻa ʻo e vaí. Pea ʻi heʻene tuʻu hake mei he vaí, ʻokú ne tuʻu ko ha fakafofonga ʻo e tangata foʻoú mo e toetuʻu ʻia Sīsū Kalaisí. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he fakataipe kotoa ko iá ʻa ʻene fenāpasi mo hono fakahoko e papitaisó ʻi he fakaukú, ka ʻoku mole-ʻo mole kotoa ia - ʻi he afuhí mo e lilingí.

Faá, ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu mei ai e foʻi lea papitaisó ke unu pe fakauku ʻi he vaí.

Will Durrant, a noted world historian, knew what the blueprint revealed and thus observed, “By the ninth century the early Christian method of baptism by total immersion had been gradually replaced by … sprinkling—as less dangerous to health in northern climes.”4

It should be no surprise that Joseph Smith received a revelation on the manner in which baptism is to be performed that is perfectly consistent with Christ’s blueprint (see D&C 20:73–74).

Naʻe hoko nai e papitaiso maʻá e pekiá ko ha ouau ʻo e fuofua Siasi ʻo Kalaisí? Ko ia.

Naʻe kau e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó ʻi ha ouau totonu naʻe ui ko e papitaiso maʻá e kau pekiá. Neongo iá, naʻe veiveiua ʻa e kakaí ni ki he moʻoni ʻo e Toetuʻú. ʻI hono ongoʻi ko ia ʻe Paula e ʻikai tatau ʻenau meʻa naʻe faí mo e meʻa ko ia ne nau tui ki aí, naʻá ne fakaʻaongaʻi ai ʻenau fakahoko e ouau totonu ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá ke fakamoʻoniʻi ʻaki e tokāteline totonu ʻo e Toetuʻú: “Kae ʻikai, pea ko e hā ʻe fai ʻe kinautolu kuo papitaiso ki he maté, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻaupito toe tuʻu ʻa e maté? Ko e hā ʻoku papitaiso ai ʻa kinautolu ki he maté?” (1  Kolinitō 15:29).

ʻI he kolosi ha taha ʻi he hala fakakavakava fakatokāteliné pea fakahaaʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e papitaisó ki he fakamoʻuí (he ko e moʻoní ia) ta ko hono moʻoní ʻoku tataki ia ke ne tui ʻi he papitaiso maʻá e pekiá—he ʻikai ha hola mei ai. Ka ʻikai, ʻe tali fēfē ʻe ha tokotaha ʻa e fehuʻi faingataʻa, “Fēfē ʻa kinautolu ne mate teʻeki maʻu e faingamālie ke papitaisó?” ʻOku ʻi ai ha fili ʻe fā ke fili mei ai ʻa kinautolu ʻoku fehangahangai mo e fehuʻi ko ʻení:

ʻUluakí, ʻe fakamalaʻiaʻi ʻa kinautolu kuo teʻeki ai papitaisó pea te nau ʻalu ki heli. Ka ʻoku ʻikai fenāpasi ia mo e moʻoni fakafolofola ko ē “ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí” (Ngāue 10:34) pea ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ke “fakamoʻui ʻa e kakai kotoa pē” (1  Tīmote 2:4).

Uá, mahalo naʻe ʻikai fuʻu fakamātoato e ʻOtuá ia Heʻene folofolá—mahalo ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻa e papitaisó iaki he fakamoʻuí. Ka ʻoku ʻikai totonu ʻeni he ʻoku fakamātoato maʻu pē ʻOtuá ʻi Heʻene folofola: “ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia, pea ʻoku ʻikai te u tuli tonuhia” (T&F 1:38; vakai foki Mōsaia 2:24).

Tolú, ʻoku tui ha faʻahinga ʻoku ʻi ai ha fie maʻu foʻou ʻoku ui ko e “holi papitaiso” pē, ʻa ia mahalo te ne fetongi ʻa e papitaiso ʻi he vaí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, kapau ʻoku holi ha taha ke muimui ʻia Sīsū, kae ʻikai maʻu ʻa e faingamālie ke papitaiso ʻi he matelié, ʻe fetongi leva ʻe heʻene holi māʻoniʻoní ʻa e papitaiso ʻi he vaí. Ko e palopalema ʻo e fili ko ʻení, ʻoku ʻikai ha potufolofola ia ke ne poupouʻi. ʻOku ʻikai ke pehē ʻa e folofolá, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he holí,” ka ko e, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangata ʻi he vai pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e fili hono faá ʻa ia ne ʻuhinga moʻoni ki ai e ʻOtuá ʻi Heʻene fekau ke papitaiso ʻa e tangata kotoa pē, koeʻuhí ko e meʻá ni naʻá Ne ʻaloʻofa ʻo teuteuʻi ai ha hala ke malava ʻa e tangata kotoa ʻo papitaiso neongo ka ʻikai ha faingamālie ʻi he moʻui fakamatelié. Ko e papitaiso ia maʻá e kau pekiá. Ko e fili ia ʻoku fenāpasi mo e mapé.

Ko e hā ʻoku fakamatala ʻe he mapé kau ki he meʻafoaki---ka ʻoku ʻikai ko e feohi fakataimi—ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku foaki hili hano papitaiso ʻo ha taha? ʻOku fakanatula nai ʻe hano maʻu ia ʻe ha taha hili pē ʻa hono papitaisó? ʻOku haʻu nai hangē ko e havilí, pe ʻoku ʻi ai nai ha ouau fakalangi, ha founga fakalangi kuo pau ke muimui ki ai kae toki maʻu ʻa e meʻafoaki ko ʻení? ʻOku ʻomai ʻe he mapé ʻa e talí.

Hili hono papitaiso ʻe Filipe ha kau ului foʻou ʻi Samēlia, ne aʻu atu ʻa Pita mo Sione. Pea toki fakahaaʻi leva ʻe he folofolá ʻa e founga ke fakahoko ai ʻa e ouau ko iá: “Pea naʻá na [Pita mo Sione] toki hilifaki hona nimá kiate kinautolu, pea nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni. ” (Ngāue 8:17; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e founga tatau ʻeni ne fai hili hono papitaiso ʻe Paula ʻa e kau ului ʻi ʻEfesō:

“Pea ʻi heʻenau fanongo hení, naʻa nau papitaiso ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū.

Pea kuo hilifaki ʻa e nima ʻo Paulá kiate kinautolu, pea hoko kiate kinautolu ʻa e Laumāliea Māʻoniʻoní” (Ngāue 19:5–6; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Kuo toe fenāpasi haohaoa ʻa e mapé mo e Siasi ʻo Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

Mahalo ʻe pehē ʻi he peesi hoko ʻo e mapé: “Ngaahi Fua ʻo e Siasi ʻo Kalaisí.” Naʻe ʻomai ʻe he Fakamoʻuí e sivi ko ʻeni ki he moʻoní: “Ko ia te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá” (Mātiu 7:20). Ko e hā ʻa e ngaahi fua ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻoku hā mahino ʻi he mapé?

ʻUluakí, naʻe feinga e kau fuofua Kāingalotú ke hoko ko e kakai moʻui lelei. Naʻe akoʻi ʻe Paula ko hotau sinó ko e “ngaahi temipale” ʻoku ʻi ai hotau laumālié, ko ia ai, ʻoku fie maʻu ke ngaohi ke māʻoniʻoni: “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá?” (1  Kolinitō 3:16; vakai foki, 1  Kolinitō 6:19). Koeʻuhí ko ʻeni, ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fono ki he moʻui leleí ʻoku nau talangofua ki ai, hangē ko e fakangatangata ki hono maʻu ʻo e uainé ʻi heʻene hā ʻi he ʻEfesō 5 mo e 1  Tīmote  3. Fakatatau ki he fono fakalangi ko ʻeni ki hono tauhi hotau sinó hangē ha temipalé, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fono ki he moʻui leleí mei he ʻEikí ki he kāingalotu ʻo e siasi kuo toe fakafoki mai ʻo Kalaisí, ʻoku ʻiloa ko e Lea ʻo e Potó. Ko ha ola ʻo hono moʻui ʻaki e fono ko ʻeni ki he moʻui leleí, kuo toutou fakapapauʻi ʻe ha ngaahi ako ʻoku hoko ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e kakai moʻui lelei taha ʻi he māmaní. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fua ʻo hono moʻui ʻaki e fono ʻa Kalaisi ki he moʻui leleí.

Ko e fua hono ua ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ko ʻene ngaahi maná mo e meʻafoaki ʻo e Laumālié. ʻOku lekooti kinautolu ʻi he ngaahi peesi ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku nau hoko ko e fakamoʻoni naʻe ʻi he Siasi ʻo Kalaisí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá (vakai, Hepelū 2:4). Meʻapangó, ʻi he kamata ʻa e Hē mei he Moʻoní, ne mōlia atu e ngaahi maná—ne fakamoʻoniʻi ia ʻe he kau fai hisitōliá, pea tali ia ʻe he kau fokotuʻu lotu foʻoú. Naʻe pehē ʻe Paula Siosoni, ko ha faihisitōlia ʻiloa: “Kuo fakamahinoʻi mai ʻi he taimi ʻo e faingataʻá [ʻuhinga ki he taimi ʻo Konisitenitainé] kuo ʻosi e ‘kuonga ʻo e ngaahi maná’, ʻo pehē kuo ʻikai ke kei lava e kau taki faka-Kalisitiane ʻo fakamafola e ongoongoleleí, hangē ko e kau ʻaposetoló, ʻaki ha mālohi makehe.” 5

Ko e hā naʻe hoko mai ai e taimi ne ʻikai ha mana pe meʻafoaki ʻo e laumālié? - koeʻuhí ne ʻikai ke kei ʻi he māmaní ʻa e fuʻu ʻakau fuá, ʻa e Siasi ʻo Kalaisí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Sione Uesilē ʻa e mole ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié mei he Siasí ʻi hono kuongá: “ʻOku hangē naʻe ʻikai angamaheni ʻaki e hā e ngaahi meʻafoaki makehe ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he siasí ʻo aʻu ki ha senituli ʻe ua pe tolu.” 6

ʻOku lava ke u fakamoʻoni hangē ko ha tokolahi ʻo kimoutolu, ko ha ʻaho ʻeni ʻo e mana mo e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻi he Siasi ne toe fakafoki mai ʻo Kalaisí, hangē ko ia ne ʻi Hono fuofua Siasí.

ʻOku ʻi ai ʻa e fua hono tolu—ʻoku lekooti ʻi he mape ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ha ngaahi fakamatala lahi ki he kau ʻāngeló mo e mata meʻa-hā-mai. ʻOku veiveiua ha niʻihi ʻi he ʻahó ni ʻi ha siasi ʻoku nau pehē ʻoku ʻi ai ʻa e kau ʻāngelo mo e mata meʻa-hā-mai, ka ʻi hono fai iá ʻoku ngalo ʻiate kinautolu naʻe hoko e kau ʻāngeló mo e mata meʻa-hā-maí ko e konga mahuʻinga ʻo e fuofua Siasi ʻo Kalaisí: ko hono fakahoko ʻe he ʻāngeló kia Mele ʻa hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí; haʻu ʻa e ʻāngeló kia Pita, Sēmisi mo Sione ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú; tukuange ʻe he ʻāngeló ʻa Pita mo Sione mei he fale fakapōpulá; ko e lea ʻa e ʻāngeló kia Koniliusi; fakatokanga ʻa e ʻāngeló kia Paula ki he maumau ʻe hoko ki he vaká; haʻu ʻa e ʻāngeló kia Sione Fakahā; mamata ʻa Sitīveni ki he Tamaí mo e ʻAló; mata meʻa-hā-mai ʻa Sione ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí; mo e ngaahi meʻa lahi kehe. ʻOku ʻikai totonu ke tau fehuʻi, “ʻOku anga fēfē moʻoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo hono kau ʻāngeló mo e mata meʻa-hā-maí?” Ka ʻoku totonu ke tau fehuʻi ʻo pehē “ʻE tala fēfē ʻe ha siasi ʻi he ʻahó ni ko kinautolu ʻa e Siasi moʻoni ʻo Kalaisí kapau ʻoku ʻikai hanau kau ʻāngelo mo e mata meʻa-hā-maí—hangē pē ko e fuofua Siasi ʻo Kalaisí, ʻo fakahaaʻi mai ʻi Heʻene mapé?”

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fua kehe ʻoku fenāpasi mo e fuofua Siasi ʻo Kalaisí:

Ko ha siasi ngāue fakafaifekau—naʻe fekauʻi e kau ʻAposetoló “ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē” (Mātiu 28:19). ʻOku laka hake ʻi he kau faifekau ʻe toko 80,000 ʻoku nau fakakakato ʻa e fekau ko iá mo nau maʻu ʻa e fuá ʻi hono fai iá.

Ko ha siasi angatonu—ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he palaní ne fekauʻi e kāingalotu ʻi he fuofua kamata ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ke teunga taau pea fakaʻehiʻehi mei he nonofo kovi kimuʻa he malí. Ko e ngaahi siasi ʻe fiha ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau akoʻi e ngaahi tuʻunga moʻui angamaʻá ka ʻoku nau moʻui ʻaki kinautolú?

Ko e fuofua Siasi ʻo Kalaisí ko ha siasi fakatefito ʻi he fāmilí. Naʻe fekau ʻa e husepānití ke ʻofa pea tauhi totonu ki hono uaifí (vakai, ʻEfesō 5:23–25), naʻe fekauʻi ʻa e fānaú ke talangofua ki heʻenau mātuʻá (vakai, ʻEfesō 6:1), pea fekauʻi ʻa e kau pīsopé ke puleʻi lelei honau falé (vakai, 1  Tīmote 3:4–5). ʻOku ʻiloa he ʻahó ni hotau Siasí, hangē ko e fuofua Siasi ʻo Kalaisí, ko ha Siasi ʻoku fakatefito ʻi he fāmilí. ʻOku lekooti lelei ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fua ʻo e Siasi ʻo Kalaisí, pea ʻoku tatau siasi ʻo Kalaisi kuo toe fakafoki mai he ʻaho ní.

Naʻe fokotuʻu ʻe Kalaisi Hono Siasí ʻi he māmaní, ka ʻoku hā ʻi he peesi fakaʻosi ʻo e mapé ʻene fetuʻutaki mo e langí—ʻa ia ko e fakahā fakalangí. Ka ne taʻe ʻoua e fakafehokotaki ko ʻení, ʻoku ʻikai faikehekehe e Siasí ia mo ha kautaha ʻa ha tangata ʻoku puleʻi ʻe he mālohi ʻo e fakaʻuhingá. Naʻe pehē ʻe he palōfita ko ʻĀmosí, “Ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita” (ʻĀmosi 3:7). Naʻe fakapapauʻi ʻe Paula ko e fakahaá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e Siasí pea naʻe ʻuhingá ke hokohoko atu, he naʻá ne pehē, “Te u lea ki he ngaahi meʻa hā mai mo e ngaahi fakahā ʻo e ʻEikí” (2  Kolinitō 12:1; vakai foki Ngāue 1:2).

ʻOku fakafehokotaki e Siasi ʻo Kalaisi ʻi he ʻaho ní mo e langí, ʻo fenāpasi mo e tokāteline mahuʻinga ko iá, ʻaki e hokohoko atu ʻo e maʻu fakahaá. Ko e fakamatala ʻa e Siasí ki he tui ko ʻení ʻoku hā ʻi he tefito ʻo e tui hono hivá ʻoku pehē: “ʻOku mau tui ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú Ne fakahā mai ʻi he taimí ni, pea ʻoku mau tui te Ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

Kapau ʻe fakatatau ʻe ha tokotaha ʻa e palani ʻo e fuofua Siasi ʻo Kalaisí mo e siasi kotoa ʻi he māmaní he ʻaho ní, te ne ʻilo ko e fakakaukau kotoa, fokotuʻutuʻú, akonakí, ouaú, fuá mo e fakahaá ʻoku tatau tofu pē ia mo e siasi ʻe taha—ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Kapau ʻe siʻaki ʻe ha tokotaha ʻa e Siasi ko ʻení hili ʻene ako ʻa e palaní, he ʻikai fuoloa ia ʻi ha toe siasi kehe koeʻuhí ʻoku lahi ʻene ʻiló. Te ne hangē ko Pitá, ʻa ia ne fehuʻi ange ʻe he Fakamoʻuí, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?” (Sione 6:67). Ne tali ʻa Pita ʻaki ha tali ʻoku totonu ke tohitongi ʻi he loto kotoa mo paotoloaki ʻi he ʻapi kotoa: “Te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá” (Sione 6:68).

Kapau ʻe tafoki ha tokotaha mei he Siasí, te ne ʻalu ki fē ke ako ai e ngaahi moʻoni kuo toe fakafoki mai kau ki he natula ʻo e ʻOtuá hangē ko ia ne fakahā mai ʻi he Vaoʻakau Tapú, ʻa hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí ki he pekiá, naunau ʻe tolú, mo e fāmili taʻengatá? Te ne maʻu mei fē ʻa e ngaahi ouau ʻe malava ke fakamoʻui mo hakeakiʻi ai iá? Te ne ʻalu ki fē ke silaʻi kiate ia hono uaifí mo e fānaú ki ʻitānití? Te ne ʻalu ki fē ʻi haʻane fie maʻu ha tāpuaki fakafiemālie pe fakamoʻui ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki ha mēmipa ʻo e fāmilí? Te ne ʻalu ki fē ke ʻilo ha palōfita ʻo e ʻOtuá? ʻE taʻe ʻaonga ʻene fekumi ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi mālohi mo e kau palōfitá, ʻo hangē ko ʻene makehe ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

He ʻikai tali ʻe ha tokotaha ʻa e ngaahi tokāteline mo e ouau ne fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá taʻe tali ʻa Siosefa Sāmita pea mo e ngaahi meʻa ne hokó ʻa ia ko e makatuʻungá. ʻOku ʻikai ke na mavahevahe. ʻOkú na fepoupouaki. He ʻikai ke ke pehē ʻoku lelei ʻa e fuá kae kovi ʻa e fuʻu ʻakaú. Ne fuoloa hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí e moʻoni ko iá ʻi he kuohilí: “ʻE ʻikai faʻa tupu ʻi he ʻakau leleí ʻa e fua kovi, pe tupu ʻi he ʻakau koví ʻa e fua lelei” (Mātiu 7:18). Kapau ʻoku lelei ʻa e fua ʻo e tokāteliné ʻi heʻetau talanoaʻi he pōní, ta ʻoku lelei mo e fuʻu ʻakau ʻoku maʻu mei ai e fua ko iá—ʻa Siosefa Sāmita mo e hisitōlia ʻo e ngaahi moʻoni ko ia ne fakahāʻí. He ʻikai ke ke maʻu e tahá taʻe kau ai e tahá.

ʻI ha konifelenisi lahi he ngaahi taʻu kuohilí, naʻe lea ai ʻa B. H. Lōpeti ki he lavameʻa ʻa Siosefa Sāmitá, pea lea ki he kau fakaanga ʻo Siosefá, ʻo ne pehē: “Mou fakatatau ki ai! Fakatatau ki ai! pe ko haʻamou tangutu fakalongo pē ʻo ka lea ʻaki hono hingoá.”7

Ko e ngaahi hohaʻa fakahisitōlia mo e fakasōsiale ʻoku maʻu ʻe ha niʻihi mo e ngaahi fepaki ʻi he ʻilo fakasaienisí—ʻoku hangē ko ʻení: ko hono uhó ʻa e ngaahi tokāteliné, ouaú, mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi fua ʻo e Siasí, ʻa ia kuo tau tālangaʻi hano konga lahi. Ka ʻe tali ʻe ha niʻihi, “ʻOku ou tui ki he ngaahi meʻá ni kotoa, ka te u tali fēfē ʻa e ngaahi fakaangá mo ʻenau ngaahi fehuʻí?”

ʻOku ʻilo ʻe ha fakafofonga lao hili hano ʻomai ʻe he talatalaakí ʻene tefitoʻi fakamoʻoní, kuo aʻu e fakaʻiloá ia ki ha tuʻunga fakaʻofa. ʻE pehē ʻe ha tokotaha ʻoku vave ki he fakamāú ʻi he taimi ko iá ʻoku halaia ʻa e fakaʻiloá, ka ʻoku hoko ha meʻa mālie ʻi he fale hopó he taimi ko ʻení. ʻOku kamata fakafehuʻi leva e fakamoʻoni tatau pē ʻe he loea ʻa e fakaʻiloá pea ko e meʻa ʻeni ʻoku faʻa hokó: ʻOku kamata leva ke fakaʻapē e tali ʻa e tokotaha fakamoʻoní ʻi hono fakaʻekeʻeke fakaʻaulilikí. ʻOku hoko leva he taimí ni ha ngaahi meʻa ki he tokotaha fakamoʻoni ne ngali moʻoní ʻo ʻikai hokohoko lelei ʻene fakamatalá pea fihia ʻi ha ngaahi meʻa ʻi heʻene fakakaukau ki he ngaahi meʻa ne hokó. ʻOku kamata leva ke mōlia mo hōloa ʻa e talanoa ne ngali mālohi mo moʻoni ʻa e tokotaha fakamoʻoní ʻi he ngaahi fehuʻi foʻou ʻoku fai kiate iá. Naʻe lava ʻa e tokotaha fakamoʻoní ke matatali ʻa e ngaahi fehuʻi iiki ʻa ʻene talatalaakí, ka ʻi hono fai mai e ngaahi fehuʻi faingataʻá, ne ʻikai ke ne matatali ʻene faingataʻá mo natula ke fekumí. Hili ʻa e fehuʻi fekumí kuo ongoʻi mā ʻaupito leva ʻa e tokotaha fakamoʻoní. Ko e tokotaha ko ia ne mateuteu ke “tauteaʻi” ʻa e fakaʻiloá, kuó ne maʻu ʻeni ha vakai foʻou ki he taʻe halaia moʻoni ʻa e tangatá.

Hangē ko e ngaahi fakaanga ʻoku nau fai ha ngaahi fehuʻi tafaʻaki taha ki he Siasí ʻo fakataumuʻa ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki e Siasí. Ka ʻe lava ʻo fai e fehuʻí mei he tafaʻaki kehekehe. 8 ʻOku ʻikai anga ʻa e tokotaha fakamoʻoni ʻa e talatalaakí ki he fehuʻi fakafepakí, pehē ki he kau fakaanga lahi taha ki he Siasí. Kuo teʻeki ke u maʻu ha tokotaha fakaanga te ne ʻomai ha tali fakafiemālie ki he “fehuʻi fakafepaki” ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻUluakí, naʻe ʻilo fēfē ʻe Siosefa Sāmita ke toe fakafoki mai ʻa e ngaahi tokāteline mo e ouau mei he Tohi Tapú, hangē ko e tokāteline ʻo e maama fakalaumālié, natula totonu ʻo e ʻOtuá, malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he pekiá, papitaiso maʻá e pekiá, mo ha ngaahi meʻa lahi kehe ne tau talanoa ki ai he pooni, ʻi ha kuonga ne ʻikai akoʻi ai e ngaahi tokāteline mo e ouau ko ʻení ʻi he ngaahi siasi kehekehe ʻi hono kuongá? Ko e hā ne ʻilo tokotaha ai pē ia ʻe Siosefa Sāmita pea toe fakafoki mai kinautolú? Neongo kapau ʻoku pehē ko ha mataotao ia ʻi he teolosiá, ne ʻikai nai ke toe ʻi ai mo ha kau mataotao pehē ia ʻi he ngaahi taʻu ʻe 1,800 ko ia hili e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ne nau mei fai e meʻa tatau pē?

Uá, kapau ko e Siasí ni ʻoku ʻikai ko e Siasi ʻo Kalaisi, ka ko e hā ʻoku maʻu ai ʻe he Siasí e ngaahi fua tatau mo e fuofua Siasi ʻo Kalaisí, hangē ko e ngaahi maná, meʻafoaki ʻo e Laumālié, fakahā lolotonga mei he kau ʻaposetoló mo e palōfitá, kau ʻāngeló mo e mata meʻa-hā-maí, kakai moʻui leleí, kakai angamaʻá, kakai ngāue fakafaifekaú, pea mo ha kakai ʻoku fakatefito ʻi he fāmilí? ʻIkai ne ʻomai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sivi ki he moʻoní? - te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.” (Mātiu 7:20).

Ko e moʻoni ʻe lava ke ʻeke ha ngaahi ngaahi fehuʻi lahi ʻi he fehuʻi fakaʻaulilikí. ʻOku ʻi ai foki ha ngaahi fehuʻi ʻoku maʻongoʻonga pea mahuʻinga ange ʻi he toengá—ko hono moʻoní ʻoku nau faʻu e kamataʻanga ʻo ha meʻa. Lava ke u pehē ʻoku mahuʻinga ange ha ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi ʻi he toengá ki hono ʻilo e moʻoní. Kapau te ke ʻilo ne fakafoki mai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi akonaki mo e ouau fakatohitapu ne u talanoa ki ai ʻi ʻolungá, kapau te ke ʻilo ʻoku maʻu e fua tatau ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e fuofua Siasi ʻo Kalaisí, pe te ke ʻilo ne maʻu e Tohi ʻa Molomoná mei he tupuʻanga fakalangí, te ke ʻilo leva ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita. Pea kapau ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita, pea ko e Siasi moʻoni mo moʻui pē ʻeni ʻe taha ʻi he funga ʻo e māmaní—ʻe mōlia atu kotoa e ngaahi fehuʻi kehé mei hono fakafehoanakí. ʻOku hangē ia ko e pule ʻa e Fakamaau Lahí ʻi ha meʻa. ʻI he taimi ko iá, ko e ngaahi tuʻutuʻuni kotoa ʻa e fakamaauʻanga īkí ʻoku fepakí, ngaahi fakafehuʻia kotoa e fakaangá, neongo ʻene ngali fakaʻauliliki mo fakafepakí, fakaʻohovale, pe mālié ka ʻoku ʻikai ke toe hoko ia ko ha konga tefito ʻo hono fikaʻi ʻo e moʻoní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí kuó ke tali ʻa e tefitoʻi fehuʻí-ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻingá-ʻa ia ko e maama ki hono ʻilo ʻo e moʻoní.

ʻE feʻunga ke tau pehē, te u moʻui mo ha ngaahi fehalaaki fakaetangata, pea aʻu ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá--he koe meʻa pē ia ʻoku hoko ki he tangata matelié. Te u lava ʻo moʻui mo ha ngaahi ʻilo fakasaienisi ʻe niʻihi ʻoku fepaki mo e Tohi ʻa Molomoná; ʻe fakatonutonu ia he fakalau atu e taimí. Pea te u lava ʻo moʻui mo ha ngaahi meʻa fakahisitōlia ʻoku ngali fehalaaki; ka ʻoku fuʻu siʻisiʻi iaʻi hono fakahoa atu ki he moʻoní. Ka he ʻikai ke u lava ʻo moʻui taʻe kau ai e ngaahi moʻoni mo e ouau fakatokāteline ne toe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmitá, he ʻikai te u lava ʻo moʻui taʻe kau ai ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ke tāpuakiʻi hoku fāmilí, pea he ʻikai lava ke u moʻui taʻe kau ai ʻa hono ʻilo kuo silaʻi hoku uaifí mo e fānaú kiate au ki he taʻengatá. Ko e fili ia ʻoku tau fehangahangai mo iá—ko ha ngaahi fehuʻi ʻi he tafaʻaki ʻe taha pea mo ha ngaahi ʻilo pau fakatokāteline mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Kiate au, pea ʻamanaki ʻoku pehē mo kimoutolu, ʻoku faingofua mo mahino pē ʻa e fili ia ke u faí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Siasi ko ia te ke tokangaʻi ʻi ha ʻahó ʻokú ne maʻu e huafa ʻo Kalaisí koeʻuhí ʻokú ne maʻu e [SLIDE: FULL BLUEPRINT] fokotuʻutuʻu ʻoku hōifua mai ki aí, ʻEne ngaahi akonakí, ouaú, mālohí, fuá mo e hokohoko atu ʻo e maʻu fakahaá, ʻa ia ʻoku fakamatala kotoa ki ai ʻEne palani fakalangí. Fakatauange ke tau maʻu e mata fakalaumālie ke ʻilo e faitatau ʻo e palaní pea mo e Siasi ʻo Kalasi kuo toe fakafoki mai he ʻaho ní, he ko e taha ia ʻo e fakamoʻoni mālohi ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. Ko ʻeku fakamoʻoní ia mo ʻeku lotú ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

© 2014 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 9/13. Fakangofua ke liliú: 9/13. Liliu ʻo e What Is the Blueprint of Christ’s Church? Tongan. PD50051805 900

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. The Prophet Joseph Smith taught: “An evangelist is a patriarch” (Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith [2007], 140).

  2. Pastor is a general term, not a specific term, for someone who watches over a flock.

  3. Some suggest that Christ’s resurrected body was only a temporary physical manifestation for the benefit of mortal men and that when He ascended to heaven He laid down His physical body so He would not be burdened with the “limitations” of a corporeal nature. Accordingly, they claim, Christ is a spirit in heaven today. However, there is no scriptural evidence that Christ’s resurrected physical body was temporary in nature or that He ever laid it down. No doubt anticipating this argument, the Apostle Paul denounced it. He taught that it would have been impossible for Christ to lay down His resurrected body: “Knowing that Christ being raised from the dead dieth no more; death hath no more dominion over him” (Romans 6:9; italics added). This scripture states that Christ could not die after His Resurrection. Since death is the separation of body and spirit (see James 2:26), this scripture teaches that Christ could not have laid down His physical body before ascending into heaven; if so, He would have suffered a second death at the time of His Ascension—an event that Paul said could not happen.

  4. Will Durrant, The Story of Civilization: The Age of Faith (1950), 738.

  5. Paul Johnson, A History of Christianity (1976), 162; italics added.

  6. John Wesley, The Works of John Wesley, 3rd ed., 14 vols. (reprinted 1986 from the 1872 edition), 7:26.

  7. B. H. Roberts, quoted in Truman G. Madsen, Defender of the Faith: The B. H. Roberts Story (1980), 351.

  8. The Savior, who had cleansed the temple and later returned to teach there, was approached by His critics and asked: “By what authority doest thou these things?” The Savior, who understood that questions go both ways, responded, in essence, by saying, “[I will answer your question if you will first answer mine.] The baptism of John, whence was it? from heaven, or of men?” The critics, sensing the danger of answering His question, said they could not answer—to which the Savior responded, “Neither tell I you by what authority I do these things” (see Matthew 21:23–27).