Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi
ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻunga


ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻunga

Fakataha Lotu ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 2 Nōvema, 2014 • Tāpanekale Ogden, Ogden, Utah

ʻOkú ma fiefia mo Sisitā Hallstrom ke fakataha mo kimoutolu ʻi he efiafí ni. ʻI heʻema vakai atu ki he fofonga ʻo e niʻihi ʻo kimoutolu he pōní, ʻokú ma sio loto ki he kakai lalahi kei talavou ʻi he māmaní ʻoku nau kau fakataha mai ki he fakamafolá ni, ʻa e kau tāutahá mo kinautolu kuo malí fakatouʻosi. ʻOkú ma maʻu ha faingamālie lahi ke fefolauʻaki holo ʻi he Siasí. Kuó ma feʻiloaki mo e niʻihi ʻo kimoutolu pea mo e niʻihi ʻoku hangē pē ko kimoutolú. Kuó ma feʻiloaki mo ha kakai lalahi kei talavou kuo nau ului mai pea mo ha niʻihi ʻoku nau kei ngāue ke toe ului lahi ange. Kuó ma feʻiloaki mo ha kakai lalahi kei talavou ne nau hē pea mo kinautolu kuo toe maʻu maí—pe, ko hono fakalea totonú, kuo nau foki mai. Kuó ma feʻiloaki mo kinautolu ʻoku ʻikai kau mai ki heʻetau tui fakalotú, ʻa e kau papi uluí, pea mo kinautolu kuo laui toʻu tangata ʻeni ʻenau hoko ko e mēmipa ʻi he Siasí. ʻOkú ma fakamoʻoni ko e fānau kotoa ʻeni ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻanautolu ʻa e faingamālie kakato ke maʻu e tāpuaki kotoa ʻo e taʻengatá.

Tuku ke u fakafofongaʻi atu e kau taki ʻo e Siasí, ʻaki haʻaku pehē atu ʻi he loto-māfana, “ʻOku mau ʻofa ʻiate koe!” ʻI he ʻilo ʻoku ou maʻú mo e feohi vāofi mo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, te u lava pē ke lea ʻi he loto hangamālie ʻoku tautakele ʻenau tokanga ki he kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí. Ko ha konga mahuʻinga kimoutolu ʻo e meʻa ʻoku hoko ʻi he lolotongá mo ia ʻi he kahaʻú fakatouʻosi. ʻOku mau fie maʻu kimoutolu!

ʻOku fai e fakatahá ni ʻi he Tāpanekale ‘Okitení, ko ha langa fakafoʻou fakaʻofoʻofa ʻoku fehokotaki mo e Temipale fakaʻeiʻeiki ʻo ʻOkiteni ʻIutaá. Ne toki tāpuakiʻi e tāpanekalé ni mo e temipalé ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he uike ʻe ono kuohilí. Ko e taha ia ʻo e ngaahi temipale ʻe 143 ʻoku lolotonga fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. Ke kiʻi fakaʻilonga atu ʻaki hoku taʻu motuʻá, ko e temipale pē ʻe valu ne ʻi ai he taimi ne fāʻeleʻi ai aú, pe ke toe mahino lelei angé, kuo fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué.

Te u lea he pooni fekauʻaki mo e ngaahi fakavaʻé, ʻo fakatātā ʻaki e temipalé. ʻI hono tā mo langa e temipale kotoa pē, ʻoku fai ha ngāue lahi ʻi ha konga ʻe ʻikai ʻasi ngofua ʻi he ʻosi ʻa e langá—ko e fakavaʻé. Hangē ko ʻení, ko ha tā fakatātā ʻeni ʻo e Temipale Filatelifia Penisiliveiniá, ʻa ia ʻoku lolotonga langá. Ko e fale makehé ni ʻe mita ʻe 24.99 hono māʻolunga ki hono ʻató pea mita ʻe 59.44 ki he tumuʻaki ʻo e ʻāngelo ko Molonaí. ʻE lava pē ke ke tala, ʻe hā fakangeingeia! Neongo e molumalu mo fakaʻeiʻeiki ʻo e langá ni, ka ʻoku kei moʻulaloa pē ki he ngaahi matangi mālohí mo e vai ʻoku tafe mālohi ʻi lolofonuá. Ka ʻikai fai ha ngāue ki he ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmakí ni, te ne maumauʻi pea aʻu pē ʻo ne fakaʻauha e fuʻu fale fakaʻeiʻeikí ni.

Ne tā ʻe he kau ʻenisiniá pea keli ʻe he kau langá ha luo ne mita ʻe 9.75 hono lolotó ki lalo ʻi he konga ʻoku teu fai ai e langá, ʻi heʻenau ʻilo ʻe ʻikai hōloa hono uesia ʻe he ngaahi mālohí ni e temipalé. Ne keli e luó ke aʻu ki he maka kalānite fakalotofonua ʻi Penisiliveiniá ke maʻu ha fakavaʻe taʻeueʻia ke fai ai e langá. Ne fakaʻaongaʻi ha ngaahi maka lalahi ke fakafehokotakiʻaki e fakavaʻé ki he maka kalānité ke nau matuʻuaki e ngaahi matangi mālohí pea mo e tafe malōhi ʻo e vai ʻi lolofonuá. Ne vili e maka fakamaʻú ʻi ha mita ʻe 15.24 ki he 68.58 ki loto ʻi he maka kalānité pea fakalahi ki he kilokalami ʻe 17,580 ki he sikuea senitimita ʻe taha. ʻOku mita ʻe 4.57 e vā mamaʻo ʻo e ngaahi foʻi maká.

ʻOku ou fakamatala fakaikiiki atú ke akoʻi atu ʻeni: ʻoku ʻikai ke tau tokanga ki he langa mo e faʻu ʻo hotau ngaahi fakavaʻé ʻi hono langa ko ia ʻetau moʻui taʻe-faʻa-maté (pea ʻofa pē ke taʻengata) ʻo kehe ia mei hono langa ʻo ha fale (ʻa ia ʻoku fakataimi pē). Ko hono olá, ʻoku tau tekefili pē pea lavea ngofua ʻi he ngaahi mālohi fakatuʻutāmakí ni.

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani puputuʻu fau—te ne ala ueʻi kitautolu ke ngalo hotau tuʻunga totonú ʻo ka fakaʻatā. Ne pehē ʻe Palesiteni Thomas S. Monson:

“Ko e moʻui fakamatelié ko ha vahaʻataimi ia ʻo e sivi, ko e taimi ia ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau taau ke tau toe foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Kuo pau ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí, kae lava ke siviʻi kitautolu. ʻE lava ʻe he ngaahi meʻá ni ke maumauʻi kitautolu, pe motuhia mo hōloa ha fakafōtunga ki tuʻa hotau laumālié—koeʻuhi ʻoku ʻikai ke lolotonga hono fakatoka ʻiate kitautolu ʻo e fakavaʻe ʻo e fakamoʻoni ki he moʻoní.

“He ʻikai ke tau kei lava ʻo fakafalala pē ki he fakamoʻoni ʻa e kakai kehé. Kuo pau ke tau maʻu ha fakavaʻe mālohi mo loloto telia naʻa ʻikai ke tau lava ʻo matuʻuaki e ngaahi matangi ʻo e moʻuí, ʻa ia kuo pau ke hoko.”1

Ne pehé ni hono fakamatalaʻi ʻe Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene lea fekauʻaki mo ha taha ʻoku fanongo pea muimui kiate Iá:

“ʻOku tatau ia mo e tangata naʻe langa ʻa e fale, pea keli maʻulalo, ʻo ne ʻai hono tuʻungá ki he funga maká; pea ʻi he tupu ʻa e vaitafé, pea ʻoho mālohi ʻa e vaí ki he fale ko iá, naʻe ʻikai ngaue ia; he naʻe fokotuʻu ia ki he maká.

“Ka ko ia ʻoku fanongo, kae ʻikai fai ki aí, ʻoku tatau ia mo e tangata naʻe langa ʻa e fale ʻi he kelekelé taʻe ha tuʻunga; pea naʻe ʻoho mālohi ʻa e vaí ki ai, pea holo leva ia; pea ko e maumau ʻo e fale ko iá ko e meʻa lahi” (Luke 6:48–49).

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maka kuo pau ke langa ai hotau fakavaʻé. Ne pehē ʻe he ʻEikí ko Ia ʻa e “maka ʻo ʻIsilelí” peá Ne pehē, “Ko ia ia te ne langa ki he maká ni, ʻe ʻikai pē te ne hinga” (T&F 50:44).

Ne pehē ʻe Mōsese, “Mou tuku ʻa e māfimafí ki hotau ʻOtuá”. “Ko ia ko e Maká, ʻoku haohaoa ʻa ʻene ngāué” (Teutalōnome 32:3–4). Ne pehē ʻe Tēvita, “Ko hoku makatuʻú ʻa Sihova, mo ʻeku koló, … ko hoku fakaū, … ko hoku fale māʻolunga” (2 Samuela 22:2–3). Ne folofola e ʻEikí kia ʻInoke, “Ko Au ʻa e Mīsaiá, ko e Tuʻi ʻo Saioné, ko e Maka ʻo e Langí” (Mōsese 7:53). Ne fakahīkihikiʻi ʻe Nīfai e ʻEikí ko e “ko e maka ʻo hoku fakamoʻuí” mo e “maka ʻo ʻeku māʻoniʻoní” (2 Nīfai 4:30, 35). Ne ui ʻe ʻIsaia e ʻEikí ko e “maka kuo ʻahiʻahiʻi, ko e fungani maka tuliki, ko e tuʻunga maʻu” (ʻIsaia 28:16). Ne ako ʻe Paula kau ki he hoko e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ko e fakavaʻe ʻo e Siasí, mo e “maka tuliki ʻa Sīsū Kalaisi pē” (ʻEfesō 2:20).2

ʻOku ʻikai ko ha tokāteline foʻou ʻeni. ʻE kehekehe hono founga fakamatalaʻí ka ʻoku mahino pē ia kiate kitautolu. Kuo akoʻi kitautolu ki ai ʻe heʻetau ongomātuʻá, ʻi he Palaimelí, ʻi he ngaahi kalasi ʻo e Kau Finemuí mo e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻi he seminelí, ʻinisititiutí, ʻe he kau faifekau taimi kakató, ʻe he ngaahi kaungāmeʻá, ʻe he kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí, ʻe he folofolá, pea ʻe he kau ʻaposetolo mo e palōfita moʻuí. Pea ko e hā leva ʻoku faingataʻa ai ki he tokolahi ʻo kitautolu ke tau muimui ki he tokāteliné ni?

Ko hono ʻai mahinongofuá, ʻoku fie maʻu ke ʻalu mei heʻetau fakakaukaú ʻo tō loloto ki hotau lotó mo e laumālié. ʻOku fie maʻu ke lahi ange ʻi ha meʻa pē ʻoku tau fakakaukau ki ai pe ongoʻiʻi he taimi ʻe niʻihi—kuo pau ke hoko ia ko ha konga ʻetau moʻuí. ʻOku fie maʻu ke pau hotau vā fetuʻutaki mo hotau ʻOtuá, ko ʻetau Tamaí, mo ʻEne palani taʻengatá, pea mo Sīsū Kalaisi, ko Hono ʻAló pea ko hotau Maká, ke hoko moʻoni ia ko e makatuliki ʻo ʻetau fakavaʻé. ʻOku tau tomuʻa hoko leva ko ha laumālie taʻengata—ko ha foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá—pea ko ha tokotaha ʻoku houngaʻia ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻE ala faʻu leva e ngaahi ʻulungaanga angamāʻoniʻoni kehé ʻi he fakavaʻe ko iá he te tau ʻilo leva ʻa ia ʻoku taʻengatá mo ia ʻoku fakataimí, mo ia ke fakamuʻomuʻá. ‘E aʻu pē ki heʻetau fili ke siʻaki e ngaahi ʻulungaanga kehé fakataha mo honau ngaahi angafaí (ʻoku fakamahuʻingaʻi e niʻihi ʻe he māmāní).

ʻOku ou manako ʻi he hiva ko e “ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻunga.” ʻOku ou saiʻia hono founga hivaʻi (ʻikai fakaofoofo) ʻe he Kuaea Tāpanekale Māmongá. ʻI heʻeku nofo ʻi muʻa he kuaeá lolotonga e konifelenisi lahí ne ueʻi au ʻe heʻeku fanongo mo ongoʻi e mālohi ʻo e ʻōkaní mo e ngaahi leʻó pea mo e mūsiká mo hono fakaleá ke u tuʻu hake ʻo hiva fakataha mo kinautolu. ‘I he’eku ʻilo ʻe taki au ki tuʻa mei he Senitā Konifelenisí, ne u fakamaʻumaʻu pē. Fanongo ki hono hivaʻi ʻo e himi manakoá ni ʻi he fakataha pongipongi Sāpate ʻo e konifelenisi lahí ʻi he uike ʻe fā kuohilí. Fiefia ʻi hono ngaahi leá; kae tautautefito ʻi hoʻo fanongo ki he veesi fakamuimuí. Ko hono moʻoní ko e veesi fitú ia, ka naʻa nau hivaʻi ia ko e veesi hono faá.

Ne u ʻi ha fakataha kimuí ni mai ʻi he Temipale Sōlekí mo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo e Kau Taki Māʻolunga kehe kuo vaheʻi ki he ʻuluʻi ʻōfisi ʻa e Siasí. Ne mau hivaʻi e veesi angamaheni ʻe tolu ʻo e himi fakaʻofoʻofá ni, ʻo fakaʻosi ʻaki e veesi hono tolú ʻo hangē ko ia ʻoku tau faʻa fai ʻi he ngaahi houalotú mo e sākalamēnití. Ka ʻi he fakatahaʻangá ni ne pehē mai ʻe Palesiteni Monisoni, “Tau hivaʻi mo e veesi fitú.” Ne mau hiva fakataha mo e Kau Taki Māʻolunga maʻongoʻongá ni, fakataha mo e kau ʻaposetoló mo e palōfita moʻuí.

Te u mālōlō atu ʻia Koe Sīsū pē

Taʻofi , ʻa e filí , pea mo e tauhelé;

Neongo, e feinga ʻa helí he ʻikai pē,

He kuó u, liʻaki, He kuó u, liʻaki,

Pea ne ʻikai,lavaʻi, he kuó u liʻaki!3

ʻOku fakamatalaʻi nai ʻe he fakaleá ni pe ko hai koe? ʻOkú ne fakamatalaʻi nai pe ko hai ʻokú ke ngāue ke ke hoko ki aí? ʻOku ʻikai faingofua ʻa e feinga ke langa mo tauhi ha fakavaʻe fakalaumālié. Ko ha konga mahuʻinga ʻa hono langá, pea ko hono tokangaʻí mo hono tauhí ko ha fāifeinga ʻi he kotoa ʻo ʻete moʻuí.

Kiate koe ko ia ʻoku feinga moʻoní, ʻoku mau fakaongoongoleleiʻi moʻoni koe pea mau fie ʻilo ki he meʻa ʻokú ke faí. Kātaki ʻo fakaʻaongaʻi e mītiá ke vahevahe e meʻa ʻokú ke faí ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻo e #cesdevo, mo fakakakato e konga lea ko e “ʻOku ou langa hoku fakavaʻe fakalaumālié ʻaki hono …” ʻE kehekehe pē e ngaahi talí ʻo fakatatau ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai e tokotaha takitaha, pea ʻoku sai pē ia. Ka u toe fakaongo atu, ko e sētesi ke fakakakató ko e “ʻOku ou langa hoku fakavaʻe fakalaumālié ʻaki hono …” Te mau houngaʻia ke fanongo mo ako meiate koe fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí.

Kapau kuo teʻeki ai ke ke maʻu e fakavaʻe ʻoku mau tapou ki aí, pe kuo vaivai tupu mei hono fakaliʻeliʻakí, ʻoku ʻikai tōmui ke ke ngāue tokanga leva ke fakatupulaki ia. ʻOku ala maʻu maʻau e ngaahi meʻangāue ʻokú ke fie maʻú. Ko e ngaahi meʻangāue tatau pē ʻeni mo ia ʻoku fakaʻaongaʻi ki hono tokangaʻi ʻo ha fakavaʻe kuo fokotuʻu. ʻOkú ke ʻilo kinautolu. ʻOku kau ki ai e toutou lotu fakamātoató; ako fakaʻaho ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he folofolá; kau atu ki ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Siasí, kae tautautefito ki hono maʻu ʻi he loto moʻoni ʻo e sākalamēnití; ngāue tokoni taʻesiokita, mo hono tauhi faivelenga ʻo e fuakavá.

Ko e lea ʻa e kau palōfita moʻuí ko ha meʻangāue mahuʻinga ia ʻe taha. ʻOku ʻi he māmaní ha kau tangata ʻe toko 15 kuo hikinimaʻi ko ha kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā. ʻOku nau maʻu e ngaahi kī e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku tātuʻolahi ʻenau akonekina kitautolú. ʻOku tau hiki nima ke poupouʻi kinautolu tuʻo ua he taʻu. ʻOku tau lotua kinautolu he ʻaho kotoa pē. Ka neongo iá, ʻe malava pē ke hoko e tāpuaki makehe ʻo e maʻu ngofua ʻenau ngaahi pōpoakí ko ha meʻa ke taʻefakahoungaʻi ai hono mahuʻingá.

Ne fakatokanga mai ʻe Palesiteni Henry B. Eyring: “ʻOku feʻunga kiate kinautolu ʻoku mālohi ʻenau tuí ke nau fekumi ke malu ʻi he naʻinaʻi ʻa e kau palōfitá. ʻI he taimi ʻoku lea ai e palōfitá ʻoku pehē ʻe kinautolu ʻoku siʻisiʻi ʻenau tuí ko ʻenau fanongo pē ki ha tangata poto ʻokú ne fai ha faleʻi lelei. Pea kapau ʻoku fakafiemālie mo ʻuhinga lelei pea feʻunga mo e meʻa ʻoku nau fie faí, ʻoku nau toki talangofua leva ki ai. Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku nau lau leva ia ko ha faleʻi hala pe te nau fakatonuhiaʻi e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí ʻaki haʻanau fai ha meʻa kehe mei he faleʻí.”

Ne hoko atu ʻa Palesiteni Eyring: “ʻKo ha fakakaukau hala ʻeni ʻe taha ko e fili ko ia ke tali pe taʻe tali ʻa e faleʻi ʻa e kau palōfitá, ʻoku hangē pē ko haʻatau fakakaukau ke tali e faleʻi leleí pea maʻu hono ngaahi leleí pe ko ʻetau nofo pē ʻi he meʻa ʻoku tau ʻi aí. Ka ʻoku liliu ʻe he fili ke taʻe tali e faleʻi ʻa e kau palōfitá e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. ʻOku hoko ʻo toe fakatuʻutāmaki ange.” 4

Manatuʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ki hono langa mo tokangaʻi ʻo ha fakavaʻé: visione, tukupā, mo e mapuleʻi kitá. Ko e visioné ʻa e malava ko ia ke vakaí. ʻOku tau ui ʻeni ʻi he ongoongoleleí ko e “ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá.” ʻO hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Sēkopé, ko e vakai ki he “ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoní, pea ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoni ʻe ʻi aí” (Sēkope 4:13).

Ko e tukupaá ko ha loto fiemālie ke fai ha palōmesi. ʻOku tau faʻa ui ʻeni ko e “ngaahi fuakava.” ʻOku tau fai ha fuakava mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Manatuʻi, “ʻoku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá”(T&F 84:20). Ke tānaki atu ki he ʻOtuá, ʻoku totonu ke tau loto fiemālie ke fai ha ngaahi tukupā kiate kitautolu pē, ki hotau ngaahi hoá (pe teu ke hoko ko ha hoa), ki he ngaahi kaungāmeʻá, pea mo kinautolu ʻoku tau tokangaʻí.

ʻE lava pē ke fakamatalaʻi e mapuleʻi kitá ko e malava ko ia ke te moʻui ʻo fakatatau ki he visione ʻoku tau maʻú pea mo e ngaahi tukupā kuo tau fakahokó. ʻOku mahuʻinga ki heʻete fakalakalaká hono fakatupulaki ʻo e mapuleʻi kitá he ʻoku hā mahino ai ʻa e fehokotaki ʻo e akó mo hono faí. ʻOku toki fakahaaʻi mai e mālohi ʻa hotau fakavaʻe fakalaumālié ʻi he founga moʻui ʻoku tau moʻui ʻakí, kae tautautefito ki he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí mo e loto mamahí.

Ne fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ha talanoa fekauʻaki mo Kalolaine Hēmeniuei, ko e fika ua ʻo e fānau ʻe toko taha taha ʻa ia ne fāʻeleʻi ʻi he ʻaho 2 ʻo  Sānuali taʻu 1873, ʻi Sōleki Siti:

“Ne mali ʻa Kalolaine mo Siaosi Hāmani ʻi hono taʻu uofulu mā uá. Ne ʻi ai ʻena fānau ʻe toko fitu, ka naʻe mate kei pēpē pē ʻa e toko taha. Ka ʻi hono taʻu tolungofulu mā hivá, ne mate hono husepānití pea naʻá ne hoko ko ha uitou.

“Ne mali hono tokoua ko Kuleisi mo Tēvita ko e tehina hono husepānití. ʻI he taʻu 1919, lolotonga ʻo e toʻumahaki flu, ne puke lahi ʻa Tēvita mo Kuleisi. Ne tauhi kinaua mo ʻena fānaú ʻe Kalolaine fakataha mo ʻene fānau pē ʻaʻaná. Ne fāʻeleʻi ʻe Kuleisi ha tama tangata peá ne mālōlō ʻi ha ngaahi houa siʻi pē mei ai, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻahiʻahí ni. Ne ʻave ʻe Kalolaine e pēpē valevalé ʻo tauhi ia ʻi hono ʻapí ʻo fakahaofi ai ʻene moʻuí. Ne toe mālōlō atu mo ʻene tama fefine ko Annie ʻi he uike pē ʻe tolu mei ai.

“Kuo mole ʻeni meia Kalolaine ʻa hono husepānití, ʻene fānau fefine ʻe toko ua, pea mo hono tokouá. Naʻá ne fuʻu ongoʻi mafasia lahi. Naʻá ne pongia. Naʻá ne fakaakeake hake mo ha mahaki suka lahi fau. Ka naʻe ʻikai te ne fakatuotuai ai. Naʻe hokohoko atu pē ke ne tauhi e pēpē ʻa hono tokouá; pea naʻe toutou ʻaʻahi mai mo e tamai ʻa e pēpeé, ʻa hono tuongaʻane ʻi he fonó. Ne mali ʻa Tēvita Hāmani mo Kalolaine kimui ange, pea kuo toko tahatolu ʻeni e fānau ʻi hona ʻapí.

“Hili mei ai ha taʻu ʻe nima ne moʻua ʻa Tēvita ʻi ha meʻa fakamamahi naʻá ne ʻahiʻahiʻi mālohi kinautolu ne kaungāmamahi mo iá. Ne ʻi ai ha taimi naʻá ne fakaʻaongaʻi ai ha faitoʻo tāmate siemu mālohi ʻi hono teuteuʻi ʻo ha ngaahi tengaʻi ʻakau ke tō. Ne maʻu ʻeni ʻe hono sinó, pea naʻe fakatuʻutāmaki hono olá. Ne ngangana hono kilí mo e kakanó mei hono huí. Ne eʻa ki tuʻa hono ʻeleló mo hono nifó. Ne kai moʻui pē ia ʻe he faitoʻó.

“Ne tauhi pē ia ʻe Kalolaine ʻi he mahaki fakalilifú ni, pea ʻi heʻene mālōloó naʻe toe pē ʻa Kalolaine ʻa ʻene fānau ʻe toko nimá mo e fānau ʻe toko valu ʻo hono tokouá, pea mo ha faama ʻeka ʻe 280 naʻá ne palauʻi, ngoueʻi, fuʻifuʻi, mo taʻaki mei ai fakataha mo e fānaú ke maʻu ha meʻa feʻunga ke feau ʻaki ʻenau ngaahi fie maʻú. Naʻá ne lolotonga hoko foki ko e Palesiteni Fineʻofa ʻi he taimi ko iá pea naʻá ne ʻi he lakanga ko iá ʻi ha taʻu ʻe tahavalu.

“ʻI heʻene tauhi hono fāmili tokolahí mo ʻene tokoni ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ki he niʻihi kehé, naʻá ne taʻo ha foʻi mā ʻe valu ʻi he ʻaho pea fō ha fakavainga fō ʻe fāngofulu ʻi he uike. Naʻá ne fakatolonga ha ngaahi fuaʻiʻakau mo ha vesitapolo lahi, pea tauhi ha ngaahi motuʻa moa fakatō fua ʻe tahaafe ke maʻu mei ai ha kiʻi paʻanga. Ko ʻene tuʻunga moʻuí ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá. Naʻá ne lau ko e angahala e fakapikopikó. Naʻá ne tauhi hono fāmilí pea ala atu ki he niʻihi kehé ʻi he laumālie ʻofa ʻoku ʻikai ke ne fakaʻatā ke ʻalu fiekaia, taʻevala, pe mokosia ha taha naʻá ne ʻiloʻi.

“Naʻá ne mali kimui ange mo ʻIusini Lopisoni, ʻa ia ne ʻikai fuʻu fuoloa peá ne pā kalava. Naʻá ne tauhi mo tokangaʻi ʻene ngaahi fie maʻú ʻi ha taʻu ʻe nima kimuʻa pea mālōloó.

“Ne faifai pea kuó ne fuʻu ongosia, pea fakaʻau ke ne mahamahaki he ola ʻo e suká, naʻá ne mālōlō ʻi hono taʻu ono fitú. Ne faitāpuekina e feinga ʻa e fānaú ʻi he ngaahi taʻu hoko aí koeʻuhí ko e ʻulungaanga ngāue mālohi naʻá ne fakatō kakano kiate kinautolú. ʻI he loto ʻofa mo e houngaʻia moʻoni, ne foaki ʻe he kiʻi pēpē hono tehiná ʻa ia naʻá ne ohi hake mei he houa naʻe fāʻeleʻi ai iá, fakataha mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ha paʻanga ki he [Brigham Young University] ke langa ʻaki ha fale fakaʻofoʻofa pea [tauhingoa kiate ia].” 5

Ko e maʻu ko ia ʻo ha fakavaʻe mālohí ko e maluʻi fisifisimuʻa ia ʻo kitautolu pea mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻo māmaní. ʻOku totonu ke tau hangē ko e kau Leimaná ʻi he akonaki ʻa ʻĀmoni kiate kinautolu mo ʻenau kāingá he naʻe pehē naʻa nau “uilui ki he ʻEikí, [pea] ʻikai ke nau toe hē” (ʻAlamā 23:6)

Naʻe mali ʻa Mele Ann Palati pea mo Paʻale P. Palati ʻi he 1837. Ne na fepaki pea mo ha ngaahi fakatanga fakalilifu fakataha pea mo ha kāingalotu kehe ʻi heʻenau hiki ki Missouri. Naʻe puke lahi ʻa Mele Ann lolotonga ʻene tauhi ʻena fānau ʻe toko ua ʻi he taimi naʻe ʻave fakapōpula ai ʻa Paʻale fakataha mo e Palōfita ko Siosefá ʻe ha kau fakatanga ʻi Far West, Missouri.

Ne ʻaʻahi ʻa Mary Ann ki hono husepānití ʻi he pilīsoné ʻo nofo fakataha pea mo ia ʻi ha kiʻi taimi nounou. Naʻá ne tohi ʻo pehé, “Ne ma nofo fakataha ʻi heʻene loki pōpula ʻi lolofonuá, ʻa ia naʻe ngaʻungaʻu, fakapoʻuli, ʻuli, siʻisiʻi ʻa e ʻeá, pea ʻi ai mo ha kiʻi tafunanga siʻisiʻi ʻi he tulikí. Ne ma feinga pē ke ma lava ʻo mohe.

Ne ngāue fakafaifekau ʻa Mele Ann pea mo hono husepānití ki Niu ʻIoke pea mo ʻIngilani hili ʻa e ʻatā ʻa Paʻale pea mei he fale fakapōpulá pea naʻá ne fakamatala ʻo pehē, naʻá na kau ʻi he niʻihi ne aʻu ki he “feituʻu tātānakiʻanga ko ʻIutaá. Naʻe mate maʻata ʻa Paʻale lolotonga ʻene fakahoko ha ngāue fakafaifekau ʻe taha.

Ne kei moʻui faivelenga pē ʻa Mele Ann Palati neongo ʻa e ngaahi fefaʻuhi ʻo e moʻuí. Naʻá ne pehē, “Naʻe papitaiso au ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní … ʻi hono fakalotoʻi au ki he moʻoni ʻo e ngaahi tokāteliné ʻi he fuofua malanga ne u fanongo ki aí; pea naʻá ku pehē ʻi hoku lotó, kapau ʻe toko tolu pē ʻa kinautolu te nau piki maʻu ki he tui ko iá, te u kau ʻi he fika ko iá; pea neongo ʻa e ngaahi fakatanga ne u fekuki mo iá; ne ʻikai pē ke tafoki ʻeku lotó pea mei he moʻoni ko iá.”6

ʻOku fakatāutaha e tefito ʻoku tau talanoa ki ai he pōní. ʻE ala akonekina kitautolu ʻe ha niʻihi kehe. Te tau lava ʻo sio mo ako mei he niʻihi kehé. Te tau lava ʻo ako mei he ngaahi fehalaaki mo e lavameʻa ʻa e niʻihi kehé. Ka he ʻikai lava ʻe ha taha ke fai ia maʻatautolu. He ʻikai lava ʻe ha taha ke langa maʻatautolu hotau fakavaʻe fakalaumālié. ʻI he meʻá ni, ko e kau tufungá pē kitautolu.

Pea hangē ko hono akoʻi ʻe Hilamaní, “Pea ko ʻeni, ʻe hoku ongo foha, manatu, manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá; koeʻuhi ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhi ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga” (Hilamani 5:12).

Ko e taha ʻo e ngaahi aʻusia maʻongoʻonga ki he langa fakavaʻe ʻi heʻeku moʻuí ne hoko ia ʻi he taʻu ʻe 36 kuohilí. Ne ma hiki mo Taieni ki Honolulu (ne fāʻeleʻi ai au mo u tupu hake aí), ʻi he hili ʻema fakaʻosiako mei he ʻunivēsití, ke kamata ai e ʻepoki foʻou ʻo ʻema moʻuí. Ne iku ko ha vahaʻa taimi fuoloa moʻoni—taʻu ʻe 27. Ne tupu mei ha telefoni mai ʻa ha palōfita ʻema mavahe mei Hawaii.

Ne fuofua fakatapui ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻi he (fakafuofua) ʻAho Fakafetaʻí, ʻaho 27 Nōvema 1919 e Temipale Hawaii, ʻa ia ʻoku ui he taimí ni ko e Temipale Laie Hawaii he ʻoku ua e temipale ʻi Hawaii. Ko e fuofua temipale ia ne langa ʻi tuʻa mei ʻIutā, makehe mei Ketilani mo Nāvū. Kuo mei taʻu ʻe onongofulu ʻene faifatongia maʻá e Kāingalotu ʻi Hawaii pea pehē ki he Pasifikí mo ʻĒsia. ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi taʻu 1970 tupú, ne ʻi ai ha fie maʻu ke tāpuni, fakalahi, mo fakaleleiʻi e temipalé. Ne toe fie maʻu ke fakatapui e temipalé, pea ne fai ia he ʻaho 13 ʻo Sune 1978.

Naʻe tokangaʻi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, Sipenisā W. Kimipolo hono toe fakatapuí. Ne ʻi ai hono ongo tokoní, N. ʻEletoni Tena mo Marion G. Romney. Ne ʻi ai foki mo ʻEselā Tafu Penisoni, Palesiteni ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo e niʻihi kehe ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo Kau Fitungofulú. He ʻikai te ke sio ʻi ha meʻa pehē ʻi he Siasí he ʻahó ni, ʻa e ʻi ai ʻo e tokolahi ʻo e kau taki māʻolungá ʻi ha polokalama mavahe mei he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí. Ka ko ha tāpuaki ia maʻamautolu ʻi he 1978.

Ne u hoko ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki kei talavou ʻi he taimi ko iá pea ne kole mai ʻe he kōmiti fetuʻutaki ʻo e toe fakatapui ʻo e temipalé ke u fatongia ʻaki hono aleaʻi ha kau leʻo fakalotofonua mo e fefonongaʻaki ʻa Palesiteni Kimipolo mo ʻene kulupú. ʻOku ʻikai te u fie ʻai ke ngali lahi hoku ngaahi fatongiá; ko ha kiʻi poupou siʻisiʻi pē ne fai mei mui. Ka, naʻe fakafaingamālieʻi ʻe hoku fatongiá ke u ofi ai kia Palesiteni Kimipolo. Ne u ako ofi mei he Palesiteni ʻo e Siasi ʻi ha uike kakato ʻe taha ʻa ia ne kau ai ha ngaahi sēsini toe fakatapui ʻo e temipalé ʻi ha ʻaho ʻe tolu, ha fakatahaʻanga molumalu, mo ha konifelenisi lahi fakavahefonua. Ne u sio ki heʻene akoʻi, fakamoʻoni, mo kikite ʻi he mafai mo e mālohi. Ne u sio ki heʻene feinga tōtōivi ke tokangaʻi “ʻa e tokotahá,” heʻene kole ke feʻiloaki fakataautaha mo kinautolu naʻá ne fakatokangaʻi ʻi he ngaahi fakatahaʻangá pe ʻi hono halá. Ne u fakamoʻoni ki hono toutou fakaʻaongaʻi ia “ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 17:9). Ne u ongoʻi lōmekina moʻoni!

ʻI he fakaʻosinga ʻo e uiké, ne mau ʻi he malaʻe vakapuná ki hono fakahekeheka ʻo Palesiteni Kimipolo mo kinautolu ne nau omi fakatahá. ʻI heʻeku toe fakamamafaʻi hoku tufakanga siʻisiʻi mo e poupoú, ʻoku ou vahevahe ai ʻeni: Ne haʻu ʻa Palesiteni Kimipolo ke fakamālō mai ki heʻeku fanga kiʻi ngāue īkí. Ne ʻikai ko ha taha tupu lahi ia, ka ko ha tangata kaukaua au. Naʻá ne ala mai ki hoku sāketí peá ne fusiʻi hifo au ke ma māʻolunga tatau. Peá ne ʻuma mai ki hoku kouʻahé mo fakamālō mai. Hili ha kiʻi laka siʻi atu ʻa Palesiteni Kimipolo, naʻá ne toe tafoki mai. Naʻá ne toe puke pē au ʻi he founga tatau ʻo fusiʻi hifo. Naʻá ne ʻuma mai ki hoku kouʻahe ʻe tahá peá ne talamai ʻoku ʻofa ʻiate au. Naʻá ne toki mavahe atu leva.

ʻI he taʻu kimuʻa aí, ne pulusi e piokālafi ʻo Sipenisā W. Kimipolo, ne tohi ʻe hono fohá mo hono mokopuna tangatá. Ne u lau ia he taimi ko iá, pea naʻe fakamānako ia kiate au. Ka neongo iá, hili e aʻusia fakatāutaha ko ʻeni mo Sepenisā Woolley Kimipolo, ne u foki ki ʻapi mei he malaʻe vakapuná ʻo toʻo mai e tohi matolú ni mei he funga laupapa tukuʻanga tohí mo ha ongo holi mālohi ke toe lau ia. ʻI he ngaahi ʻaho hoko aí, ko e ʻikai pē ke u moʻua ʻi he ngaahi houa kotoa pē ne u ʻā aí, ne u lau ia mo fakalaulauloto. Ne u lau ʻeni kau ki ha taha ne u ʻofa moʻoni ai. Ne u lau ʻeni kau ki ha taha ne u ʻilo naʻe ʻofa ʻiate au. Ne u lau ʻeni kau ki ha taha ne u fai ha meʻa pē naʻá ne kolé he ne u ʻilo ko e hā pē meʻa naʻá ne kolé naʻe lelei ia kiate au.

ʻI he fakafiefia ʻo e aʻusia ko iá, ne u toe aʻusia ha meʻa ʻe taha. ʻOku fuʻu fakatāutaha ʻeni ke vahevahe ka ne u ongoʻi mā moʻoni ai. Ne u fakatokangaʻi ʻoku ʻikai te u ʻofa mo fakaʻapaʻapa tatau kiate kinautolu ʻoku mahuʻinga tahá, ʻa e kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá, pea kia Sīsū ko e Kalaisí, ko e Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Ne fakaʻaiʻai au ʻe he meʻá ni ke u ako Hono “piokalafí” pea ʻi he lotu mo ʻaukai mo fakalaulauloto ke ʻilo ne u lau ʻeni kau ki ha taha ne u ʻofa moʻoni ai. Ne u lau ʻeni kau ki ha taha ne u ʻilo naʻe ʻofa ʻiate au. Ne u lau ʻeni kau ki ha taha ne u fai ha meʻa pē naʻá ne kolé he ne u ʻilo ko e hā pē meʻa naʻá ne kolé naʻe lelei ia kiate au.

ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku ou fakamoʻoni kuo fakahoko ʻe he ʻiló ni ha liliu lahi ʻi heʻeku moʻuí mo homa fāmilí. ʻOku ou tānaki vave atu ki ai, ne ʻikai ke ne ngaohi kimaua ke taʻe-ha-mele pea ne ʻikai pehē ke faingofua ange ai e moʻuí. ʻE fehangahangai ia mo e palani ʻa e ʻOtuá. Ka naʻá ne foaki mai ha fakavaʻe ʻo e ʻamanaki leleí—“ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoá” (2 Nīfai 31:20). Kuo ʻikai pē ʻi ai ha fakakaukau foʻi, fakafisi, pe holomui. ʻOku ou fakaʻamu ke ke maʻu e aʻusia tatau.

ʻO tatau ai pē ʻi he tuʻunga fakaʻofoʻofa ʻokú ke ʻi aí, ʻoku lahi fau e fiefiá mo e mamahí ʻi he lotolotonga ʻo e tokolahi ʻo e kāingalotú ni. Te ke ala ongoʻi fakafoʻituitui e mafatukituki ʻo e ngaahi kavenga ʻo e moʻuí. Mahalo ʻoku ʻikai tatau e ngaahi meʻa ʻi ho fāmili mo e founga ʻokú ke loto ki aí. Mahalo pē ʻokú ke fefaʻuhi mo hoʻo tuí. ʻOku malava pē ko ha meʻa ne hoko ʻi he kuohilí—kapau ʻoku ʻikai ko ha meʻa ne ke fai, mahalo ko ha meʻa ne fai taʻetotonu atu kiate koe. Ko e niʻihi ʻo kimoutolu mahalo ʻoku ʻi ai ha ngaahi faingataʻaʻia fakaesino, fakaeʻatamai pe fakaeloto ʻoku ngali fuʻu lahi ke kātekina. Ko e hā pē tūkunga ʻokú ke ʻi aí, ʻe fakasiʻisiʻi hoʻo kavengá ʻe hono maʻu ha fakavaʻe ʻoku mālohí. ʻE lava ke ʻi ai ʻa e nonga mo e fiemālie neongo e ngaahi taimi faingataʻá, ʻi hoʻo hokohoko atu ʻi he falala ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí fakataha mo e pōpoaki ʻo e himi angamaheni “Fānau Au ʻa e ʻOtua”7 ʻi ho lotó mo e laumālié kae ʻikai ʻi ho loungutú pē.

ʻE ala hoko e ʻahó ni ʻo mahuʻinga, naʻa mo ha ʻaho fakahisitōlia ʻi heʻetau moʻuí. ʻE malava pē ke hoko ia ko e ʻaho te tau fai ai e fili mo fai e ngāue pau ke langa pe toe fakamālohia hotau fakavaʻé. Ko e niʻihi ʻo kitautolu mahalo ko hono tuku ʻo ha tōʻonga kuó ne maʻunimā kitautolu pe ko ha ongoʻi tāufehiʻa ʻa ia ʻoku fakatupu houhau ki he ʻOtuá. Ki he niʻihi kehé, mahalo pē ko hano toe fokotuʻutuʻu ʻetau moʻuí mo fakamuʻomuʻa ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga ia ʻi ha toe meʻa. Moʻoni, ko e ʻēlito ia ʻo ʻetau ngāue he moʻuí ni.

ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoní kia Sīsū Kalaisi, ko e makatuliki ʻo e Siasí mo e maka ʻo ʻetau moʻuí ʻi he founga fakafoʻituitui mo fakatāutaha ʻe ala lavá ki ha kau fanongo tokolahi. ʻOku ou fakamoʻoni ki Hono huafa māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni ki Hono mafaí mo Hono misioná pea, mahuʻinga tahá, ʻa ʻEne Fakaleleí, ʻoku fakafaingamālieʻi ai kitautolu takitaha neongo hotau tuʻunga he kuohilí pe lolotongá, ke haʻu kiate Ia (vakai, Molonai 10:32), ʻOku ou fai e fakamoʻoni ko ʻení ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “How Firm a Foundation,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 62.

  2. Scripture list adapted from Robert J. Matthews, “I Have a Question,” Ensign, Jan. 1984, 52.

  3. “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga,” Ngaahi Himi, fika 37.

  4. Henry B. Eyring, “Finding Safety in Counsel,” Ensign, May 1997, 25.

  5. Gordon B. Hinckley, “Five Million Members—a Milestone and Not a Summit,” Ensign, May 1982, 45–46.

  6. Ko e talanoa kia Mary Ann Pratt ne toʻo mei he Sheri Dew, Women and the Priesthood: What One Mormon Woman Believes (2013), 94–95; vakai foki Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom (1877), 406–7.

  7. “Fānau Au ʻa e ʻOtua,” Ngaahi Himi, fika 193.