Laipelí
Vahe 7: Ko Hono Ako e Ngaahi Lea ʻo e Konifelenisi Lahí


Vahe 7

Ko hono Ako e Ngaahi Lea ʻo e Konifelenisi Lahí

Talateú

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ha tefitoʻi moʻoni ʻoku mahuʻinga ki he kalasi ko ʻení ʻo pehē:

“ʻOku maʻu ʻe he palōfita moʻuí ʻa e mālohi ʻo e Ongoongo ʻo e ʻAhó he ʻAho Ní.’ … ʻI heʻene peheé, ko e laukonga mahuʻinga taha te tau lava ke faí ko ha taha ʻo e ngaahi lea ʻa e palōfitá … ʻoku ʻi he makasini ʻa e Siasí ʻi he māhina takitaha. ʻOku maʻu hotau tuʻutuʻuni ki he māhina ʻe ono kotoa pē ʻi he ngaahi lea konifelenisi lahí, ʻa ia ʻoku paaki ʻi he makasini Ensign [pe Liahona]” (“Fourteen Fundamentals in Following the Prophet,” [Brigham Young University devotional, Feb. 26, 1980], 2, speeches.byu.edu).

Naʻe poupouʻi foki ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) e kāingalotu ʻo e Siasí ke maʻu ha tatau ʻo e konifelenisí ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí pea ʻai ke hoko ia ko ha konga ʻo ʻenau laipeli ʻo e ongoongoleleí:

“ʻOku ou fakaʻamu te mou maʻu haʻamou tatau ʻo e [Ensign pe Liahoná] pea fakaʻilongaʻi e ngaahi fakakaukau mahuʻingá pea tauhi ia ke mou toutou vakai ki ai. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha fakamatala pe tohi makehe mei he ngaahi tohi folofola ʻa e Siasí ʻe mahuʻinga pehē ʻi hoʻomou laipeli fakatāutahá—ʻo ʻikai koeʻuhí ko ʻene mālié pe fakaofo hono faʻú, ka ko e ngaahi fakakaukau ʻokú ne fakahā atu e hala ki he moʻui taʻengatá” (In the World but Not of It, Brigham Young University Speeches of the Year [May 14, 1968], 2–3).

ʻOku ʻomi ʻe he vahe ko ʻení ha ngaahi fakakaukau mo e taukei ke tokoni atu ke ke ako lelei ange e makasini ʻo e konifelenisi lahí ʻi he Ensign pe Liahona mo e ngaahi lea mo e tohi kehe ʻa e kau Taki Māʻolungá. ʻOku fakataumuʻa e konga lahi ʻo e kalasi ko ʻení ki he fekumi mo e ako mei he ngaahi lea konifelenisi lahi fakamuimuitahá. ʻI hoʻo fakafanongo ʻi he faʻa fakakaukau mo ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, te ke lava ʻo ako e finangalo ʻa e ʻEikí kiate koe he taimi ko ʻení. Fakapapauʻi ʻi he faʻa lotu e founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi taukei ko ʻení ke fakalahi hoʻo tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ki he ngaahi pōpoaki ʻokú Ne ueʻi ʻEne kau taki kuo filí ke ʻomi kiate kitautolú.

Fakamatalá

7.1

Teuteuʻi Ho ʻAtamaí mo Ho Lotó

ʻOku mahuʻinga e teuteú ʻi hono maʻu mo mahino e finangalo ʻo e ʻEikí. Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí, “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó” (T&F 8:2). Te ke maʻu ngofua ange e folofola ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo teuteu ho ʻatamaí mo ho lotó. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e teuteú mo e hoko ko ha taha ako longomoʻuí ʻo pehē:

“ʻOku akonekina kitautolu ʻe Nīfai, ‘He ʻo ka lea ha tangata ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakahū [ʻa e pōpoakí] ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá’ (2 Nīfai 33:1). “Kātaki ka mou fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku fakahū ʻaki ʻe he mālohi ʻo e Laumālié ʻa e pōpoakí ki he lotó kae ʻikai ki loto. ʻE lava ʻe ha faiako ʻo fakamatalaʻi, fakaʻaliʻali, fakalotoa, mo fakamoʻoni, peá ne fai ia ʻaki ʻa e mālohi fakalaumālie lahi pea ola lelei. Ka ʻoku toki lava pē ke hū ʻa e kakano ʻo e pōpoakí mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he lotó ʻo kapau ʻe fakangofua ia ʻe ha taha ke hū ange. ʻOku fakaava ʻe he ako ʻi he tuí ʻa e hala ki he lotó. …

“Ko e tokotaha ako ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e tauʻatāina ke filí ke ngāue ai ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻokú ne fakaava hono lotó ki he Laumālie Māʻoniʻoní mo fakaafeʻi ʻEne ngaahi akonakí, ʻa hono mālohi fakamoʻoní, pea mo ʻene fakapapauʻi ʻo e fakamoʻoní. ʻOku fie maʻu ki he ako ʻi he tuí ha ivi fakalaumālie, fakaʻatamai, pea mo fakaesino ka ʻoku ʻikai ke tali mokomoko pē. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamātoato mo e tuʻu ʻaliʻaliaki ʻo ʻetau ngāue ʻi he tui ʻoku fai ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻa ʻetau loto fie ako mo fie tali ʻa e fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní. …

“… Kuo hanga ʻe he aʻusiá ʻo ʻai ke mahino kiate au ko e tali kuo fai ʻe ha tahá ʻoku ʻikai fuʻu fuoloa fēfē hano manatuʻi kapau ʻe toe manatuʻi. Ka ko e tali ʻoku tau ʻilo pe maʻu ʻi heʻetau tuí, ʻoku meimei ke manatuʻi ia he toenga ʻo e moʻuí. Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí ʻoku ako ia—ʻoku ʻikai ke akoʻi ia” (“Fekumi ki he ʻIló ʻi he Tui,” Ensign, Sepitema 2007, 61, 64, 67).

Fakakaukau ki he ngaahi founga ko ʻení ke ke teuteu ai kimuʻa ʻi ha konifelenisi lahi:

  • Tuku ha taimi ke fakafanongo ai ki he ngaahi lea ʻo e konifelenisí ʻo ʻikai toe fakahohaʻasi ʻe ha meʻa. Fokotuʻu ha ʻātakai te ke lava ai ʻo maʻu e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻo fakafou ʻi he lotu, ʻaukai, mo e ako folofola tokangá.

  • Hiki ha ngaahi fehuʻi fakatāutaha pe ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa mo fekumi ke maʻu ha tali ki ai. Hili iá pea hiki e ngaahi tali mo e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu lolotonga e konifelenisí.

  • Toe vakaiʻi hoʻo ngaahi fakamatala naʻe hiki mei he konifelenisi lahi kimuʻá.

7.2

Fakaangaanga ha Ngaahi Taukei Ako Lelei ʻi hono Ako e Ngaahi Lea ʻo e Konifelenisi Lahí

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻokú ne fakaʻaongaʻi e komipiutá

ʻAlu ki he LDS.org ke ako ʻa e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahi lolotongá mo e kuohilí.

ʻI hoʻo ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi taukei ako tatau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻi hono ako e folofolá. ‘Oku fakamatalaʻi mai ʻe he toenga ʻo e vahe ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi taukei ko iá. ʻI hono fakahoko e ngaahi fokotuʻu ki he akó ʻi he vahe ko ʻení, he ʻikai ngata pē ʻi hono tākiekina hoʻo ako ki he kau palōfita moʻuí, ka ʻe tākiekina ai ho mālohi ke fai e ngaahi fili tonú.

7.2.1

ʻIloʻi ‘a e Ngaahi Tokāteliné mo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní

ʻI hoʻo ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, kumi ha ngaahi fakamatala mahino ʻo e ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. Kumi pea fakaʻilongaʻi kinautolu ʻi ha founga te ke lava ai ʻo toe vakaiʻi mo manatuʻi kinautolu. ʻE lava ke fakamālohia ho mahino ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo hoʻo tukupā ke moʻui ʻaki kinautolú, ʻi hono toe vakaiʻi mo fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala ʻo e ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi lolotonga e ngaahi konifelenisi lahí:

  • ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

    “ʻE tātātaha haʻo maʻu tupukoso hake pē ha tali kakato [ki ha lotu]. ʻE maʻu tahataha, maʻu fakakongokonga, koeʻuhí pē ke ke tupulaki. Pea ʻi hoʻo muimui ʻi he konga taki taha ʻi he loto tuí, ʻe tataki koe ki ha ngaahi kongokonga kehe kae ʻoua kuó ke maʻu kakato ʻa e talí. ‘Oku fie maʻu ʻe he foungá ni ke ke tui ʻe malava ke tali mai hoʻo lotú ʻe hoʻo Tamaí. Neongo ʻe fuʻu faingataʻa ʻeni ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ko hono olá ko ha tupulaki mahuʻinga fakatāutaha” (“Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 9).

  • Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

    “ʻOku tau ʻilo mei he kikité, he ʻikai toe ʻave ʻa e Siasi moʻoni mo moʻuí mei he māmaní, pea ʻe fakaʻau foki ia ke toe lelei ange. … ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi talaʻofa ko e taimi ko ia ʻe toe hāʻele mai e ʻEikí ki Hono Siasí, te Ne ʻiloʻi ai kuo mateuteu fakalaumālie atu ia. ʻOku totonu ke makatuʻunga mei ai ʻetau loto fakapapau mo fakatuʻamelié. Kuo pau ke tau ngāue ke toe lelei ange. Te tau lava ʻo fai ia. Pea te tau fai ia” (“Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 21).

  • ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

    “ʻOku tau teuteu ke maʻu e fakahā fakatāutahá ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kau palōfitá, ʻi hono ako e ngaahi folofolá, ʻaukai, lotu, mo hono langaki e tuí. Ko e kī ki aí ko e tuí” (“Personal Revelation: The Teachings and Examples of the Prophets,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 88).

7.2.2

ʻIloʻi e Ngaahi Fakaʻuhinga pe Fakamahino Fakafolofolá

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻokú ne ako e folofolá

ʻE lava ke tokoni mai e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí ke mahino lelei ange kiate kitautolu e folofolá.

ʻOku fakahoko ʻe he kau palōfitá ha fatongia mahuʻinga ʻi hono fakaʻuhingaʻi mo fakamahino e folofolá. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi:

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he folofolá e natula mavahevahe ʻo e kau mēmipa ʻe toko tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá (vakai, “The Only True God and Jesus Christ Whom He Hath Sent,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 40–42).

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa hono fakaʻaongaʻi e ngaahi potufolofola lahi ʻi heʻene akoʻi fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé (vakai, “Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Loto Fakamolemolé,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 67–69).

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he “ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí,” naʻe fakamatala ki ai ʻi he 1 Nīfai 1:20 (vakai, “The Tender Mercies of the Lord,” Ensign pe Liahona, May 2005, 99–102).

7.2.3

Fakafekauʻaki e Ngaahi Leá mo e Folofolá

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻokú ne ako e folofolá mo e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí

ʻI hono ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí fakataha mo e folofolá, ʻe fakalahi hoʻo mahino ki aí fakatouʻosi.

ʻI hoʻo ʻilo e ngaahi fakaʻuhinga pe fakamahino fakafolofolá, ʻe lava ke tokoni ia ke ke tohi e maʻuʻanga tokoni ki he lea ʻo e konifelenisí ʻi he tafaʻaki ʻo e folofola ʻoku akoʻi pe fakamahinoʻí. ʻOku ʻoatu heni ha ngaahi sīpinga:

  • Te ke lava ʻo tohiʻi ʻi he tafaʻaki ʻo e Fakahā 22:18 ʻa e: Elder Jeffrey R. Holland, Liahona, Mē 2008, 91–94. ʻOku fakamatala ʻa ʻEletā Hōlani ʻi he lea ko ʻení ki he Fakahā 22:18 mo aleaʻi e mahuʻinga ʻo e maʻu fakahā hokohokó.

  • Te ke lava ʻo tohiʻi ʻi he tafaʻaki ʻo e Saame 24:3–4 ʻa e: Elder David A. Bednar, Liahona, Nōvema 2007, 80–83. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Petinā ki hono ʻuhinga ʻo e maʻu ha nima mo ha loto maʻá.

  • Te ke lava ʻo tohiʻi ʻi he tafaʻaki ʻo e Nehemaia 6 ʻa e: President Dieter F. Uchtdorf, Liahona, Mē 2009, 59–62. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni ʻUkitofa ki hono toe langa ʻe Nehemaia e ngaahi ʻā takatakai ʻi Selusalemá mo e fakakaukau ko ia “ʻoku tau fai ha ngāue lahi pea he ʻikai lava ʻo holoki ki lalo.”

Te ke lava foki ʻo fakaʻaongaʻi e konga ʻoku ʻatā ʻi he tafaʻaki hoʻo Ensign pe Liahoná ke hiki ai ha ngaahi fakamoʻoni folofola ʻokú ne poupouʻi e ngaahi fakakaukau naʻe akoʻi ʻi he leá.

7.2.4

ʻIloʻi e Ngaahi Fakalotolahí, Fakaafé, pe Ngaahi Fekaú

ʻI hoʻo kumi e ngaahi fakalotolahí, fakaafé, mo e ngaahi fekaú, te ke ako ha ngaahi meʻa pau ʻoku totonu ke ke fai ke fenāpasi ai mo e finangalo ʻa e ʻEikí. Mahalo ʻe tokoni ke fakaʻilongaʻi e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi hoʻo Ensign pe Liahoná ke tokoni atu ke ke maʻu ia ʻamui ange. Ko e ngaahi sīpinga ʻeni ʻo e ngaahi fakamatala peheé:

  • ʻEletā L. Tom Perry (1922–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

    “ʻOku mau toe ʻoatu ʻa e uí ki he kau talavou kotoa pē ʻoku feʻunga fakalaumālie, fakatuʻasino, mo fakaeloto ke haʻu mateuteu ke hoko ko e kau faifekau ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Fakapapauʻi ʻokú ke aʻusia e ngaahi tuʻunga moʻui maʻulalo taha ki he ngāue ko ha faifekaú pea ʻokú ke feinga hokohoko ke hiki hake tuʻunga e ngāué. Teuteuʻi koe ke ke lavameʻa ange ʻi he uiuiʻi maʻongoʻongá ni” (“Raising the Bar,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 49).

  • ʻEletā Dallin H. Oaks ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

    “ʻI heʻetau fakakaukauʻi e ngaahi fili kehekehé, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai feʻunga pē ke lelei ha meʻa. ʻOku ʻi ai haʻatau ngaahi fili ʻoku toe lelei ange pea ko e lelei tahá ha niʻihi. …

    “Fakakaukau ange ki he founga ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi hotau taimí ʻi he ngaahi fili ʻoku tau fai ke mamata televīsone aí, vaʻinga keimi vitiō, sio holo he ʻInitanetí, pe lautohi pe makasini. Ko e moʻoni ʻoku lelei ke tau mamata he ngaahi fakafiefia ʻoku fakatupulakí pe maʻu mai ha ngaahi fakamatala mālie. Ka ʻoku ʻikai mahuʻinga tatau e ngaahi meʻa kotoa ko iá mo e konga ʻoku tau foaki mei heʻetau moʻuí ke maʻu mai ʻaki iá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fili ʻoku lelei ange, pea mo ha niʻihi ko e lelei tahá ia” (“Good, Better, Best,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 104–5).

  • Palesiteni Thomas S. Monson:

    “Kiate kimoutolu ʻoku lava ʻo meʻa atu ki he temipalé, ʻoku ou naʻinaʻi atu ke mou toutou ʻalu ki ai” (“Mohu Tāpuekina Ensign pe Liahona, Mē 2008, 112).

7.2.5

Kumi e Ngaahi Tāpuaki kuo Talaʻofa Maí mo e Meʻa Kuo Pau Ke Tau Fai ke Maʻu ai Kinautolú

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku lotu

Kuo pau ke tau fai ha meʻa lahi ange ʻi he fakafanongo pē ki he ngaahi pōpoakí—kuo pau ke tau ngāueʻi kinautolu. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau tuí ʻi he founga ko ʻení.

ʻOku faʻa fai ʻe he kau palōfitá ha ngaahi talaʻofa kiate kinautolu ʻoku muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau akoʻí. ʻE lava ke tokoni e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí ke ueʻi fakalaumālie kitautolu ke moʻui angatonu. Ko ha ongo sīpinga ʻeni ʻo e ngaahi talaʻofa peheé:

  • Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

    “Kapau te ke fakalaulauloto ki he folofolá pea kamata ke fai e meʻa kuó ke fuakava mo e ʻOtuá ke faí, ʻoku ou talaʻofa atu te ke ongoʻi ha ʻofa lahi ange ki he ʻOtuá mo ʻEne ʻofa lahi mai kiate koé. Pea ʻe ʻalu hake ai hoʻo lotú mei he lotó, ʻo fonu ʻi he fakamālō mo e tautapa. Te ke ongoʻi ha fakafalala lahi ange ki he ʻOtuá. Te ke maʻu ʻa e loto-toʻa mo e loto fakapapau ke ngāue ʻi Heʻene ngāué, taʻe manavahē pea mo ha loto ʻoku nonga. Te ke lotu maʻu ai pē. Pea he ʻikai ngalo Ia ʻiate koe, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku ʻomi ʻe he kahaʻú” (“Prayer,” Ensign, Nov. 2001, 17).

  • ʻEletā L. Tom Perry (1922–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

    “ʻOku ou talaʻofa atu ha ngaahi tāpuaki lahi—ngaahi tāpuaki fakasōsiale, fakatuʻasino, fakaʻatamai, fakaeloto, mo fakalaumālie—ki he talavou kotoa pē ʻokú ne ngāueʻi ha konga mahuʻinga ʻo hono misioná” (“Raising the Bar,” 49).

7.2.6

ʻIloʻi e Ngaahi Lea mo e Kupuʻi Lea ʻoku Toutou ʻAsí

ʻE lava e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ʻoku toutou ʻasí ʻo tohoakiʻi e tokangá ki he tefitoʻi pōpoaki ʻa e tokotaha leá. Hangē ko ʻení, naʻe toutou fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e kupuʻi lea “ha kiʻi fehalaaki siʻisiʻi pē” ʻi he kotoa ʻo e lea ʻi he konifelenisí ke fakamamafaʻi “ko e faikehekehe ʻi he fiefiá mo e mamahí ʻi he fakafoʻituituí, ʻi he ngaahi nofo malí, mo e ngaahi fāmilí, ʻoku faʻa hoko ia tupu mei ha kiʻi fehalaaki siʻisiʻi pē” (“Ko ha Lau Tikilī Pē,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 57–60). Naʻe fai ʻe Palesiteni ʻUkitofa e meʻa tatau ʻi heʻene toutou lea ʻaki e kupuʻi lea “ko e tui ʻa ʻetau tamaí” ʻi haʻane lea kimui ange ʻi he konifelenisi lahi tatau ʻi heʻene faleʻi kitautolu ke manatuʻi e tui ʻa kinautolu kuo teuteuʻi e halá kiate kitautolú (“Tui ʻa ʻEtau Tamaí,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 68–70, 75).

ʻE lava foki ʻe he ngaahi lea mo e kupuʻi lea toutou fakaʻaongaʻí ʻo fakafehokotaki e ngaahi pōpoaki ʻo ha kau lea tokolahi ange. Hangē ko ʻení, te ke fakatokangaʻi e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “ngaahi ʻaloʻofa ongongofua” mo e “hiki hake e tuʻunga ngāué” ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi lea lahi ʻi he konifelenisi lahi tatau pe ʻi ha konifelenisi ʻe taha. ʻI hono fakafehokotaki e ngaahi akonaki mei he ngaahi lea lahi, ʻe lava ke ke maʻu ai ha mahino lahi ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau akoʻí.

7.2.7

Hiki ha Fakamatala ʻo e Ngaahi Kupuʻi Lea Fakangalongataʻá

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku laukonga

Kumi e ngaahi kupuʻi lea mo e sētesi neongo ʻoku nounou mo faingofua ke manatuʻi ka ʻoku loloto hono ʻuhingá. Ko e taimi ʻoku fakalaulauloto ai ki aí, te nau lava ʻo fakalahi hoʻo mahino ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻingá. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi:

  • ʻEletā Joseph B. Wirthlin (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

    “ʻI he taimi ʻoku tau ʻofa ai ki he ʻEikí, ʻoku ʻikai leva ke hoko e talangofuá ko ha kavenga mafasia” (“The Great Commandment,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 30).

  • Palesiteni Thomas S. Monson:

    “ʻOku ʻikai ha feohi fakakaungāmeʻa ʻe toe mahuʻinga ange ka ko hoʻomou maʻu ko ia ha konisēnisi tauʻatāiná” (“Ngaahi Sīpinga ʻo e Anga Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 65).

7.2.8

ʻIloʻi e Ngaahi Lisí

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau leá ha ngaahi lisi ke fakamatalaʻi ha founga hangē ko e fakatomalá, pe ko ha konga ʻo ha tefitoʻi moʻoni. Hangē ko ʻení, naʻe hiki ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni “ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo ha taha ʻokú ne maʻu moʻoni e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.” Naʻe kau ʻi heʻene lisí ʻa e “ko e fakaʻilonga ʻo e mata meʻa-hā-maí,” “ko e fakaʻilonga ʻo e ngāué,” “ko e fakaʻilonga ʻo e tuí,” “ko e fakaʻilonga ʻo e angamaʻá,” mo e “ko e fakaʻilonga ʻo e lotú” (“A Royal Priesthood,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 59–61). ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi e ngaahi lisí ʻi hoʻo ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisí ke ke hiki mo fokotuʻutuʻu e fakamatala ʻoku ʻomi aí. ʻE tokoni ʻeni ke mahino kiate koe peá ke manatuʻi e ngaahi akonakí mo fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi hoʻo moʻuí.

7.2.9

Kumi e Ngaahi Fakamatala Tupuʻanga-mo e-Olá mo e “Kapau ʻe-Pea ʻe”

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻokú ne hiki ha tohinoa

Kumi e ngaahi fakamatala ʻokú ne fakamahinoʻi e ola ʻo ha ngaahi ngāue pau. ʻOku nau ʻomi e ngaahi nunuʻá mo e ngaahi tāpuakí. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi:

  • Palesiteni Henry B. Eyring ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

    “Kapau ʻe ʻaiʻainoaʻia pē ʻetau ako ʻo e folofolá, ʻe ʻaiʻainoaʻia pē mo ʻetau ngaahi lotú. “Mahalo he ʻikai tuku ʻetau lotú, ka ʻe hoko ʻetau ngaahi lotú ʻo hangē ha meʻa noa pē ʻoku toutou lea ʻaki pea mo taʻetaʻeʻuhinga” (“Prayer,” 17).

  • Palesiteni Gordon B. Hinckley (1910–2008):

    “Kapau te mou fai ʻeni, he ʻikai ha taimi te [mou] ongoʻi fakatomala ai ʻi [hoʻomou] moʻuí. ʻE tolonga ʻa hoʻo nofomalí pea mo hoʻo fetuʻutaki fakafāmilí. Te ke toe fiefia ange. Te ke fai ha lelei lahi ange. Te ke maʻu ha ongo ʻo e nonga pea ʻe fakaʻofoʻofa” (“Slow to Anger,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 66).

  • Palesiteni Thomas S. Monson:

    “Kapau ʻoku tau fai e ngāue ʻa e ʻEikí, … ʻoku tau maʻu ai e totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí” (“Ngaahi Sīpinga ʻo e Anga Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 65).

7.2.10

Tokanga ki he Ngaahi Lea mo e Kupuʻi Lea ʻOku nau Fakafeʻiloaki ha ʻUhinga pe Aofangatuku Pau

Ko e ngaahi lea hangē ko e “ʻi heʻene peheé,” “fakaʻosí,” “manatuʻi,” mo e “ko ia ai” mo e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “ʻi hono aofangatukú” mo e “ko hono fakanounoú” ʻoku nau fakafeʻiloaki e ngaahi tefitoʻi fakakaukaú pe aofangatukú. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi:

  • Naʻe lau ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei he ʻEfesō 2:19–20 mo e 4:11–13 peá ne pehē leva:

    “Ko ia ko e ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló—ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá—ke fakahoko ʻa e uouangataha ko ia ʻi he tuí pea ke fakahā ʻetau ʻiloʻi ʻo e Fakamoʻuí” (“Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 7).

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli (1922–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e uouangataha ʻoku totonu ke hoko ʻi he nofo-malí ʻi heʻene fakaʻosi ʻene leá fekauʻaki mo e hoko ʻa e tamaí ko e ʻulu ʻo e fāmilí ʻo pehē:

    “Ngaahi tokoua, manatuʻi ʻi ho fatongia ko e taki ʻi he fāmilí, ko ho hoa ngāué ʻa ho uaifí. … Kuo fakahinohinoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga e tangatá talu mei he kamataʻangá ʻoku totonu ke fakatahaʻi ʻe he malí ʻa e husepānití mo e uaifí ʻi he uouangataha. ʻI heʻene peheé ʻoku ʻikai ha palesiteni pe tokoni palesiteni ʻi ha fāmili. ʻOku ngāue fakataha taʻengata ʻa e ongo meʻa malí ki he lelei ʻo e fāmilí. ʻOkú na faaitaha ʻi he lea, pea ʻi he ngāue ʻi heʻena taki, fakahinohino, mo tataki hona fāmilí. ʻOkú na ʻi ha tuʻunga tatau. ʻOkú na palani mo fokotuʻutuʻu fakataha e ngaahi meʻa ʻa e fāmilí pea loto-taha ʻi heʻena laka ki muʻá” (“Fatherhood, an Eternal Calling,” Ensign pe Liahona, May 2004, 71).

7.2.11

ʻEke ha Ngaahi Fehuʻi

ʻOku poupouʻi ʻa e akó ʻi hono ʻeke e ngaahi fehuʻi leleí mo fakaʻatā e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne akoʻi koe ʻo mahulu atu ʻi he leá pē. ʻI hoʻo ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisí, ako ke ke fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he tokotaha leá e foʻi lea pe kupuʻi lea ko ʻení?

  • Ko e hā ʻa e pōpoaki ai kiate au, ki hoku fāmilí, pe ki he Siasí?

  • ʻE founga fēfē haʻaku lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻeni ʻi heʻeku moʻuí?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pe ko e palani ʻo e fakamoʻuí?

  • ʻOku ʻi ai nai ha tefitoʻi kaveinga ʻi he konifelenisi ko ʻení?

7.2.12

Tohiʻi e Ngaahi Ueʻi Fakalaumālié

ʻĪmisi
ko e tangata ʻoku fai ʻene ako

Tohiʻi e ngaahi ueʻi fakalaumālié pea ngāueʻi leva kinautolu. Ko e founga ʻeni ʻe taha ke fakahaaʻi ai ki he ʻEikí ʻoku mahuʻinga e ngaahi ongo fakalaumālié kiate koe.

ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he faleʻi naʻe fai ʻi he konifelenisi lahí, te ke lava ʻo maʻu e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke feau hoʻomou ngaahi fie maʻú mo hoʻomou tuʻunga fakalaumālié. ʻE lava ke tokoni hono hiki e ngaahi fakakaukaú ʻi ha tohinoa pe pepa ke fakatōkakano ia ki ho ʻatamaí mo e lotó. Te ke fie hiki foki ha ngaahi taumuʻa ʻe niʻihi ki he fakalakalaka fakatāutahá. Toutou vakaiʻi hoʻo ngaahi fakamatala ne hikí mo e ngaahi taumuʻá pea fakafuofuaʻi hoʻo fakalakalaká.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha tāpuaki lahi ange ʻo hono lekooti ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻo pehē:

“ʻOku fakafou ʻi he founga ʻoku toutou hoko ai ʻa e maʻu e ngaahi ongó, lekooti kinautolú, mo e talangofua kiate kinautolú ako ai ha taha ke fakafalala lahi ange ki he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi he fetuʻutaki mo e ngaahi ongoʻanga ʻe nimá” (“Helping Others to Be Spiritually Led” [Church Educational System Symposium on the Doctrine and Covenants and Church History, Aug. 11, 1998], 3).

Naʻe poupouʻi foki kitautolu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ke fai ʻeni:

“Mahalo mei he meʻa kotoa kuo tau fanongoá, ʻe ʻi ai ha kupuʻi lea pe palakalafi ʻe makehe peá ne maʻu ʻetau tokangá. Kapau ʻe hoko ʻeni, ʻoku ou fakaʻamu te tau tohiʻi ia pea fakakaukauloto ki ai kae ʻoua kuo tau maʻu e loloto ʻa hono ʻuhingá pea hoko ia ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí” (“An Humble and a Contrite Heart,” Ensign, Nov. 2000, 88).

7.2.13

Kumi e Ngaahi Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni Makehe ʻa e ʻEikí

ʻOku hoko e ngaahi fakamoʻoni mālohi ʻokú ne langaki e tuí, ko ha maʻuʻanga ivi lahi ki heʻetau fakamoʻoní. ʻOku tātātaha ke mālohi fau e Laumālié ʻo tatau mo e taimi ʻoku vahevahe ai e ngaahi fakamoʻoní. Ko ha sīpinga ʻeni ʻe ua:

  • Naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) e fakamoʻoni ko ʻení ki he Fakamoʻuí:

    Ke ke mālohi ʻi hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko e fungani makatuliki Ia ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni. ʻOku ou fakamoʻoni mamalu ki Hono faka-ʻOtuá mo e moʻoní. Ko Ia ʻa e Lami taʻe ha mele, naʻe feilaulauʻi maʻá e ngaahi angahala ʻo e māmaní. ʻOku ou maʻu e fakaleleí mo e moʻui taʻengatá ʻo fakafou ʻi Heʻene mamahí mo ʻEne faingataʻaʻiá. Ko Ia ʻeku Faiakó, hoku Faʻifaʻitakiʻangá, hoku Kaungāmeʻá, mo hoku Fakamoʻuí ʻa ia ʻoku ou ʻofa mo fakahīkihikiʻi ko e Huhuʻi ʻo e māmaní” (“Building Your Tabernacle,” Ensign, Nov. 1992, 52; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻene lea fakaʻosi he konifelenisi lahí kimuʻa pea pekiá:

    “Pea ko ʻeni, fekauʻaki mo e fakalelei haohaoá ni, ʻa ia ne fakahoko ʻi hono lilingi ʻo e taʻataʻa ʻo e ʻOtuá—ʻoku ou fakamoʻoni naʻe fakahoko ia ʻi Ketisemani pea ʻi Kolokota, pea ʻi heʻene fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakamoʻoni ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua Moʻuí pea naʻe tutuki Ia koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa māmaní. Ko Ia hotau ʻEikí, mo hotau ʻOtuá, mo hotau Tuʻí. ʻOku ou ʻilo ʻeni ʻiate au pē, ʻo ʻikai mei ha toe taha kehe.

    “Ko e taha au ʻo ʻEne kau fakamoʻoní, pea ʻe ʻi ai e ʻaho te u ala ai ki he ngaahi mataʻi faʻo ʻi Hono ongo toʻukupú mo Hono ongo toʻukupu kelekelé pea ʻe viviku Hono ongo toʻukupu kelekelé ʻi hoku loʻimatá.

    “Ka he ʻikai ke u toe ʻilo lelei ange he taimi ko iá ʻi he meʻa ʻoku ou ʻiloʻi he taimi ní, ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua Māfimafí, ko Ia ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, pea ʻoku tupu pea hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻi Hono taʻataʻa fakaleleí ʻo ʻikai ʻi ha toe founga kehe.

    “Fakatauange ki he ʻOtuá ke tau ʻaʻeva kotoa ʻi he māmá, ʻo hangē ko e ʻi he māmá ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí, koeʻuhí ke fakamaʻa kitautolu mei he angahala kotoa pē ʻe he taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisi ko Hono ʻAló, ʻo hangē ko e ngaahi talaʻofá” (“The Purifying Power of Gethsemane,” Ensign, May 1985, 11).

7.2.14

Ako Maʻuloto e Ngaahi Fakamatala Mahuʻingamālié

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ko e meʻa ko ia ʻoku lea ʻaki ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí “ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe hoko ia ko e folofola” (T&F 68:4). ʻI he maama ko ʻení, ko e faleʻi ko ia naʻe fai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki hono lea totonu mo ako maʻuloto e folofolá ʻe malava ke fakaʻaongaʻi foki ia ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí:

“ʻOku ʻi ai ha mālohi te ne lava ʻo liliu e moʻuí ʻi he ngaahi lea pau kuo lekooti ʻi he ngaahi tohi folofolá. ʻOku fakavaivaiʻi ʻa e mālohi ko iá ʻi he taimi ʻoku tau fakamatala fakanounou pe liliu ai e fakalea totonú. Ko ia ai, ʻoku ou fokotuʻu atu ke mou poupouʻi e kau akó ke ako maʻuloto e potufolofolá ʻi he foʻi lea ki he foʻi lea. Ko e meʻa kotoa pē ʻokú ke fai ke poupouʻi e kau akó ke ako maʻuloto e potufolofola totonu kuo filí, te ne fakamoʻoniʻi ʻi heʻenau moʻuí ʻa e mālohi ʻo e kakano e folofolá” (“Four Fundamentals for Those Who Teach and Inspire Youth” [Church Educational System symposium on Old Testament, Aug. 14, 1987], 7).

“ʻOku ou fokotuʻu atu ke mou ako maʻuloto e potufolofola ʻoku ongo ki homou lotó mo fakafonu homou laumālié ʻaki e mahinó. Ko e taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai e folofolá ʻo fakatatau mo e ʻuhinga kuo fekau ʻe he ʻEikí ke hiki ai kinautolú, ʻoku ʻi ai honau mālohi ʻoku ʻikai lava ʻo fakahoko ʻo kapau ʻe fakamatalaʻi fakanounou. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha fie maʻu mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí, ʻoku ou toe vakaiʻi e folofola kuó ne ʻomi kiate au ha mālohí. ʻOku ʻi ai ha fakafiemālie, fakahinohino, mo e mālohi lahi ʻoku maʻu mei he folofolá, tautautefito ki he folofola ʻa e ʻEikí” (“He Lives,” Ensign, Nov. 1999, 87–88).

ʻI hono ako maʻuloto e ngaahi fakamatala mahuʻingamālie mei he pōpoaki ʻo e kau palōfita moʻuí, ʻe ʻomi ai ha ueʻi fakalaumālie mo e fakahinohino te tau lava ʻo tafoki ki ai ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu aí.

7.2.15

Ako e Ngaahi Lea Naʻe Fai ʻi he Kaveinga Tatau

ʻOku faʻa fakaʻilongaʻi e ngaahi tafaʻaki ʻoku fakamamafaʻí mo ʻomi ha ngaahi fakakaukau lahi ange ʻi hono ako ha lea ʻe taha pe lahi ange ne fai ʻi he kaveinga tataú. Hangē ko ʻení, ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 2007 naʻe lea ai ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he fakahā fakatāutahá, pea lea foki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi e fakahaá ke tataki ʻetau ngaahi filí (vakai, “Personal Revelation: The Teachings and Examples of the Prophets,” mo e “Truth: The Foundation of Correct Decisions,” Ensign pe Liahona Nov. 2007, 86–92). Naʻe lea ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati mo Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli 2006 ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Naʻe lea ʻa ʻEletā Pālati ki hono fakaafeʻi e kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí ki hotau ngaahi ʻapí ko ha founga ke vahevahe ai e ongoongoleleí mo kinautolu, pea hili e lea ko iá naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sikoti ki hono teuteuʻi e kau faifekaú ʻi he ʻapí pea ʻi he Siasí (vakai, “Creating a Gospel-Sharing Home” mo e “Now Is the Time to Serve a Mission!” Ensign pe Liahona, May 2006, 84–90).

7.2.16

ʻAi ha Laipeli ki Hoʻo Ngaahi Fakamatalá mo e Makasini Ensign pe Liahona ʻo e Konifelenisí

Tauhi e ngaahi makasini konifelenisi ʻa e Siasí, fakataha mo e ngaahi fakamatala naʻá ke hiki lolotonga hoʻo fakafanongo pe ako e ngaahi leá, ke lava ke ke toe vakai ki ai ʻamui ange. Te ke malava heni ʻo fakafehoanaki e ngaahi pōpoaki mo e ngaahi fakakaukau ko ia he kuohilí mo ia naʻe maʻu kimuí. Te ke lava foki ʻo vakai ki he founga ʻoku toutou fakaongo mai ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline pau ʻi he ngaahi konifelenisi lahí mo kamata ke fakafekauʻaki kinautolu. Pea te ne fakalahi ai hoʻo malava ke ako mei he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá lolotonga e ngaahi faingamālie ke akoʻí hangē ko ia ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻi ha lea he houalotu sakalamēnití, ʻi he ngaahi kalasi ʻa e Siasí, pe ʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi.

7.2.17

Fakaʻaongaʻi E Meʻa ʻOkú Ke Akó

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻokú ne vahevahe e folofolá

ʻOku totonu ko e taumuʻa hoʻo ako e ongoongoleleí ke toe lelei ange hoʻo moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ko e meʻa pē ʻokú ke ʻiló, ka ko e meʻa ʻokú ke fai ʻaki e meʻa ʻokú ke ʻiló ʻokú ne ʻomi e fiefia lahi taha ki hoʻo moʻuí. ʻOku totonu ke tau “fai … ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó” (Sēmisi 1:22). ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi e meʻa ʻokú ke akó, te ke fakatupulaki ai ha mahino lahi ange ki he palani ʻo e fakamoʻuí mo ha loto holi mālohi ange ke vahevahe ia mo e niʻihi kehé. ʻOku fakapapauʻi mai e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tau tali ai mo moʻui fakatatau ki he faleʻi ʻa e ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá.

ʻE tokoni hoʻo fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo ako e konifelenisi lahí ke ke fakaʻaongaʻi e meʻa ʻokú ke akó:

  • Ko e hā e founga ʻe finangalo e ʻEikí ke u fakaʻaongaʻi ai ʻeni ʻi heʻeku moʻuí?

  • Te u lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi ʻeni ke fakamālohia ʻeku tuí?

  • Ko e fē taimi kuó u aʻusia ai ha meʻa hangē ko ia ʻoku akoʻi maí?

  • Ko e hā haʻane faikehekehe ʻi heʻeku moʻuí ke muimui ki he akonaki ko ʻení?

  • ʻE lava fēfē ke u fakaʻaongaʻi ʻeni ke akoʻi e niʻihi kehé fekauʻaki mo ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí?

Ngaahi Meʻa ke Fakalaulauloto Ki Aí

  • Fakakaukau ki ha faingataʻa pe fili pau ʻokú ke fehangahangai mo ia. ʻOku tokoni fēfē e ngaahi pōpoaki ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitaha ʻa e Siasí ke ke fehangahangai mo e meʻa ko ʻení?

Ngaahi Ngāue ke Faí

  • Fili ha ngaahi taukei ako naʻe fakamatalaʻi ʻi he vahe ko ʻení ʻokú ke fie fakaangaanga ʻi hoʻo ako fakatāutahá. Kamata ha ako fakataautaha ʻo e ngaahi lea konifelenisi lahi fakamuimuitahá ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi taukei ako ko iá.

  • Hiki ʻa e faleʻi naʻe fai ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá ʻokú ke ongoʻi ke ngāue ki aí. Hiki ha ngaahi taumuʻa pea fai ha ngaahi tukupā ʻo hangē ko ia ʻoku fakahinohinoʻi koe ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ke faí.

  • Lau e ngaahi makasini ʻa e Siasí. Tokanga makehe ki he ngaahi pōpoaki kuo tohi ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e kau Taki Māʻolunga kehé.