Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 15 : Te Taviniraa ma te Haapa‘o Maitai e ma te Itoito i roto i te Basileia o te Atua


Pene 15

Te Taviniraa ma te Haapa‘o Maitai e te Itoito i roto i te Basileia o te Atua

« No to tatou iteraa e e parau mau ta tatou haapa‘oraa faaroo e ti‘a ïa ia tatou ia riro ei nunaa haapa‘o roa a‘e i ni‘a i te fenua nei no te ohipa ta tatou i farii ».

No roto mai i te oraraa o Lorenzo Snow

I te hopea o te matahiti 1851, ua pia te Peresideniraa Matamua i te hoê episetole i roto i te reira te ani ra ratou i te mau melo atoa no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo « ia faaoti i te mau ohipa o ta ratou mau misioni » e ia ho‘i atu i te Oire no Roto Miti i te ava‘e Eperera 1853.1 No reira ua haamata te misioni a Elder Lorenzo Snow i Italia i te hope. I te ava‘e Febuare 1852, ua vaiiho oia i te ohipa i raro a‘e i te arata‘iraa a te taea‘e John Daniel Mala, te hoê melo faafariu-apî-hia, e ua tere atu oia e o Elder Jabez Woodard i te fenua motu ra no Malta. Mai Malta, ua ti‘aturi o Elder Snow i te pa‘uma atu i ni‘a i te hoê pahi no te tere atu i te fenua Inidia. I te reira fenua, te tavini ra te mau misionare matamua i raro a‘e i ta’na tiaauraa, e ua hinaaro rahi oia i te amui atu ia ratou. Mai reira ua opua oia i te « faaati i te ao nei », ia ho‘i atu i te fare na te Pae Moana Patifita e tae atu i te Fenua Marite Tooa ô te râ.2

Ua taui te mau opuaraa a Elder Snow a tae ai oia e o Elder Woodard i Malta. Ua faaroo oia e e taerehia oia i ni‘a i te motu e rave rahi mau hepetoma no te mea ua ino te pahi auahi i te Miti Uteute. Aita oia i inoino no te taereraa, ua faaoti râ oia i te haere e rave i te ohipa. I roto i te hoê rata no te 10 no mati 1852, ua papa‘i oia, « Te ite nei au e e rahi te maitai o te tupu mai na roto i te huru e faaohipa ai te Fatu i teie taime e vai nei ia’u, te haati nei te hoê nunaa taata faahiahia ia’u, e tei roto vau i te hoê vahi ohiparaa hau atu i te faufaa rahi, i reira te hoê ohipa rahi e ravehia‘i, e tae noa’tu i te mau fenua tapiri mai ». Ua faaite oia e ua ani oia ia Elder Thomas Obray, te hoê misionare i Italia, « ia haere ‘oi‘oi mai, e ia afa‘i rahi mai i te mau buka iti e te mau buka ». Noa’tu e aita o Elder Snow i ite papû maitai eaha ta’na e to’na mau hoa e rave i Malta, ua faaite râ oia i te hinaaro i te haamau i te hoê amaa a te Ekalesia i reira. Ua parau oia, e na teie ohipa « e haamatara i te mau varua o te mau fenua e rave rahi, mai te mau taata no Malta tei parare atu i te mau fenua no Europa, Asia e Afirika no ta ratou mau ohipa tapihooraa ».3

I te 1 no me 1852 ua haapono o Elder Snow i te hoê rata no te faaite i te tereraa o te ohipa i Malta. Ua papa‘i oia : « Te tamau nei te mau taata i te pii no te ani no ni‘a i teie ‘haapa‘oraa huru ê’ ; tau na pô i ma‘iri a‘enei, ua farii matou i te hoê taime i to matou fare nohoraa, i te mau tane no na fenua taa ê e va‘u, o tei haere mai mai roto mai i te mau tufaa huru rau o te oire no te aparau no ni‘a i ta tatou mau haapiiraa : i rotopu i taua rahiraa taata ra e mau taata Polone e Heleni ïa, o te tai‘o ra i teie nei i ta tatou mau buka ma te anaanatae. E tauturu maitai ïa e piti na feia apî tane maramarama e te anaanatae, na hotu matamua o ta matou taviniraa i ni‘a i teie motu, i te faahaereraa i te ohipa i mua ta matou e rave nei ; hoê o ta matou i faarotoro‘a ei Peresibutero o te parau maitai nei e rave rahi mau reo ».3

Aita roa a‘e o Elder Snow i faatupu i ta’na moemoea ia tavini i Inidia e ia haati i te ao nei. Ua pee itoito râ oia i te hinaaro o te Fatu i roto i to’na faaearaa mana‘o-ore-hia i Malta, i te paturaa i te hoê niu no te ohipa misionare i reira. I to’na pa‘umaraa i te pae hopea i ni‘a i te pahi i te ava‘e no me 1852, ua tere atu oia i te tooa-o-te-râ eiaha râ i te hitiaa-o-te-râ, ma te pee i te mau arata‘iraa a to’na feia faatere ia ho‘i atu i te Oire no Roto Miti. Fatata e piti ava‘e i muri mai, ua faanahonaho o Elder Woodard e Obray i te hoê amaa a te Ekalesia i Malta.2 [A hi‘o mana‘o tauturu 1 i te api 216.]

Te mau haapiiraa a Lorenzo Snow

No te mea ho‘i e ua farii tatou i te îraa o te evanelia, e tavini ïa tatou ei mau ti‘a no te Mesia.

E faaite papû tatou i to te ao atoa e ua ite tatou, na roto i te heheuraa a te ra‘i, e na roto i te mau faaiteiteraa a te Varua Maitai, e o Iesu te Mesia, te Tamaiti a te Atua ora, e ua heheu oia ia’na iho ia Iosepha Semita mai ta’na i na reira i ta’na mau aposetolo i mutaa ihora, i muri a‘e i to’na ti‘a-faahou-raa mai te menema mai, e ua faaite oia ia’na i [te] mau parau mau no te ra‘i e na roto ana‘e i te reira mau parau mau e nehenehe ai i te taata e faaorahia. E… ti‘araa e e hopoi‘a faufaa rahi teie, te iteraa, mai ta tatou i ite, e e faati‘aauhia tatou e te Atua no te huru o ta tatou faaohiparaa i teie ti‘aturiraa mo‘a ta’na i horo‘a mai ia tatou.

Mai te mau aposetolo i ti‘a atu i mua i to te ao nei, i muri a‘e i to ratou fariiraa i ta ratou faaueraa no ô mai i te Faaora ra tei ti‘afaahou mai, ia poro i te evanelia no te basileia i te mau fenua atoa, ma te fafau i te Horo‘araa a te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima, i te feia atoa o te ti‘aturi i ta ratou parau, e ti‘a atoa’tu ïa tatou. Mai ia ratou tei faaite na ni‘a i to ratou ti‘araa ma te papû mau, noa’tu te mau hamani-ino-raa e te pato‘iraa, e te evanelia o te mana ïa a te Atua e ora‘i te taata atoa o te faaroo e o te haapa‘o, e faaite atoa ïa tatou. Mai ta ratou i poro e e titauhia no te faaoraraa te faaroo i te Fatu ia Iesu Mesia, te bapetizoraa no te matararaa hara, e te tuuraa rima no te fariiraa i te Varua Maitai, e te feia i haamanahia, o ta tatou atoa ïa e poro. Mai ia ratou i riro, na roto i te mana o te Varua Maitai, ei mau ite no te Fatu ia Iesu Mesia, e ei mau afa‘i parau haapa‘o maitai no te parau poro‘i o ta’na evanelia i te taatoaraa o te ao Edene, no reira, e na roto atoa i taua Varua Mo‘a ra ua riro tatou ei mau ite No’na, e ua piihia tatou i te hoê â piiraa hanahana e te mo‘a, e rave ïa tatou i te hoê â ti‘araa.

I reira, ma te amo i teie ti‘araa, e amo ïa tatou i te mau hopoi‘a atoa ei ti‘a no te Mesia, e mau tiaau tatou no ta tatou iho mau ohipa e no te huru o ta tatou faaohiparaa i te mau taleni e te aravihi ta te Fatu i horo‘a mai ia tatou.6 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 2 i te api 216.]

Te meloraa i roto i te Ekalesia o te hoê ïa piiraa ia tauturu ia vetahi ê ia farii i te ora.

Ia pii ana‘e te Fatu i te hoê taata e aore râ te hoê pŭpŭ taata mai roto mai i te ao nei, e ere noa ïa no te hoê opuaraa ia haamaitai i taua taata ra e aore râ mau taata ra. Aita te Fatu i haapa‘o noa i te faaoraraa i te tahi noa mau taata tei parauhia e Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei… i te faaoraraa râ o te mau taata atoa, te ora nei e tei pohe. I to te Fatu piiraa ia Aberahama ua fafau Oia ia’na i te tahi mau fafauraa no ni‘a i te hanahana e tae mai i ni‘a iho ia’na e to’na huaai, e i roto i teie mau fafauraa, te ite nei tatou i teie parau faahiahia : e na roto ia’na e to’na huaai e haamaitaihia ïa te mau fenua atoa o te ao nei [a hi‘o Genese 22:15–18 ; Aberahama 2:9–11] … Te opuaraa a te Fatu o te haamaitairaa ïa eiaha ona noa e to’na huaai, te taatoaraa râ o te mau utuafare o te ao nei…

I to Iesu haereraa mai, ua haere mai Oia ei tusia eiaha noa no te maitai ana‘e o Iseraela, e aore râ te huaai o Aberahama, o Isaaka e o Iakoba, ei maitai atoa râ no te taatoaraa o te utuafare taata, e na roto Ia’na e haamaitaihia ai te mau taata atoa, e na roto Ia’na e faaorahia‘i te mau taata atoa ; e Ta’na misioni o te faaineineraa ïa i te taatoaraa o te utuafare taata ia farii i te mau maitai o te Evanelia mure ore, eiaha râ, mai ta’u i parau, no Iseraela ana‘e ra, no te taatoaraa râ o te taata ; e eiaha noa no te feia e ora ra i ni‘a i te fenua, no ratou atoa râ i roto i te ao varua…

Hoê â to tatou Autahu‘araa e to Iesu, e ua ti‘a ia tatou ia rave mai Ta’na i rave, ia faatusia i to tatou iho mau hinaaro e mau mana‘o mai Ta’na i na reira, eiaha paha ia pohe mai Ia’na, e ti‘a râ ia tatou ia faatusia no te faatupu i te mau opuaraa a te Atua, oi i ore tatou i ti‘amâ no teie Autahu‘araa mo‘a, e ia riro ei mau faaora no te ao nei. Te opua nei te Atua ia faariro ia tatou ei mau faaora eiaha noa no te mau taata e rave rahi e parahi ra i teie taime i ni‘a i te fenua nei, no te mau taata atoa râ e rave rahi i roto i te ao varua : Eita Oia e tuu noa ia tatou i ni‘a i te hoê ti‘araa no te faaora ia tatou iho, e faariro atoa râ Oia ia tatou ei feia aravihi no te tauturu i te faaoraraa i te mau huaai e rave rahi a te Mana Hope.7 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 3 i te api 216.]

E mea faufaa rahi te piiraa e te hopoi‘a tata‘itahi i roto i te ohipa a te Fatu.

Teie te uiraa i teie nei, te ite ra anei tatou i to tatou ti‘araa, te maramarama maitai ra anei tatou i te natura o te ohipa ta tatou i opua i te faaoti ? I te tahi mau taime, e arata‘ihia vau ia ti‘aturi e ua ineine e ua hinaaro roa te tahi o to tatou mau taea‘e, e mau Peresibutero i Iseraela, ia ape i te mau hopoi‘a o ta ratou mau fafauraa, e au ra ua fatata to ratou faaroo i te pohe, e au ra e te mauruuru ra ratou i te riro-noa-raa ei melo i roto i te Ekalesia ma te ohipa ore.

Te vai nei te tahi atu o te mana‘o nei e no te mea aita to ratou mau i‘oa i ite-maitai-hia, no te mea paha… e aita to ratou e mana i ni‘a i te mau taata, e ere ïa i te mea faufaa te mau peu ta ratou e rave, aore râ te huru hi‘oraa ta ratou e horo‘a i mua i to ratou mau taea‘e. Mai te mea râ e mau ratou i te mau ti‘araa teitei, mai te peresideniraa o te Ekalesia, e aore râ ei tauturu, e aore râ ei melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, e aore râ ei Peresideni no te Apooraa Teitei, e aore râ ei mau Tahu‘a Rahi e aore râ ei mau Hitu Ahuru, i reira ïa ratou e mana‘o ai e e mea faufaa rahi te huru o ta ratou mau peu. Na roto i teie huru te faaite mai ra ïa ratou i to ratou paruparu rahi e aore râ i to ratou pouri ta‘ota‘o, ua mohimohi anei ta ratou lamepa e aore râ aita roa a‘e ratou i ite i te ti‘araa ta ratou i rave i te amoraa i ni‘a iho ia ratou te mau hopoi‘a o te evanelia.

Ua parauhia i roto i te parabole a te Faaora e ua riro te basileia o te ao mai te hoê fatu tei opua i to’na tere i te hoê fenua atea e tei tuu atu i ta’na mau tao‘a i to’na mau tavini. Ua tuu atu oia i te hoê e pae taleni, i te tahi e piti, e i te tahi e hoê. Haere atura tei rave i na taleni e pae, hoo haere atura i taua na taleni ra, e noaa maira na taleni ê e pae, ma te tapiti i te tufaa tei horo‘ahia’tu ia’na, e mai te reira atoa tei rave i na taleni e piti ra, e noaa mai ra na taleini ê e piti. Area râ tei farii i te hoê ra taleni, haere atura ïa, heru atura i te repo, huna ihora i te moni a to’na fatu. Ua mana‘o oia e aita ta’na ohipa i rahi no te ha‘iha‘i o ta’na hopoi‘a, e no reira eita ïa oia e faaohipa i te hoê taleni ha‘iha‘i roa. (A hi‘o Mataio 25:14–30).] Eita anei teie e tano i te huru o te tahi o to tatou mau peresibutero ? E parau paha te hoê peresibutero, « E tamuta noa vau, e aore râ e taata nira ahu noa vau, e aore râ e hoê taata tietie ofa‘i noa vau [e tauturu tamuta], no reira e ere i te mea faufaa rahi roa to’u huru, ia rave e aore râ ia ore au e rave i ta’u mau hopoi‘a i roto i to’u ti‘araa ha‘iha‘i. E mea taa ê roa ïa ahani te ohipa ra vau i roto i te tahi ti‘araa faufaa rahi a‘e e te teitei a‘e ».

A faaea e to’u taea‘e ; eiaha e faati‘a ia oe ia haavarehia e taua mau huru mana‘o faatiani ra. E parau mau paha e e taata tietie ofa‘i noa oe, a haamana‘o râ e e peresibutero oe i Iseraela, e e ti‘a oe no te Fatu o Iesu Mesia, e mai te mea te rave ra oe i ta oe hopoi‘a tei roto ïa ia oe te mea e ore e noaa i to te ao nei ia horo‘a e aore râ ia rave ê atu ; e e haavâhia oe e te Atua no te faaohiparaa ti‘a i te taleni ta’na i faatiaau ia oe, i te mea rahi anei e aore râ i te mea iti anei.

Faahou â, te faaohipa nei oe i te tahi mana, e noa’tu te na‘ina‘i o te reira e ohipa ïa te reira i ni‘a i te oraraa o te hoê e aore râ te mau taata, e e haavâhia oe no te mau hotu o te mana ta oe i faaohipa. No reira, ua ite anei oe e aore râ aita, e faufaa rahi to oe i mua i te Atua e te taata o te ore e ti‘a ia haamo‘ehia e o ta oe ho‘i e ore e nehenehe e iriti ê atu mai te mea e hinaaro oe i te turu i te i‘oa ta oe e mau nei.

E eaha ïa te mau hopearaa o taua taata ra ? Te parau nei au e mai te mea e faatura oia i to’na piiraa, e e itehia e mea haapa‘o oia i te ti‘aturiraa tei tuuhia i ni‘a ia’na, e mea maitai ïa ta’na mau titauraa no te faaoraraa e te faateiteiraa i roto i te basileia o te Atua mai to te tahi atu taata. Mai te mea e taa ia’na to’na ti‘araa e e ora oia mai te au i te reira ti‘araa, e mea maitai ïa to’na hopearaa mai to te mau taata atoa tei ora mai te tau mai o te metua Adamu e tae noa mai i teie tau ; e mea faufaa rahi e ia faatere au maitai oia ia’na iho mai te au i te vahi ta’na e haere ra, mai te tahi atu taata o te piihia paha ia rave i te ohipa i roto i te hoê ti‘araa teitei a‘e ; e aore râ, o te faarirohia paha ei tiaau i ni‘a i te mau taleni huru rahi a‘e…

Eita te Fatu e titau rahi i te taata tei farii hoê ana‘e taleni mai ta’na e titau i te taata tei farii hau atu i te hoê; are‘a râ, e titauhia ia’na mai te au i te rahiraa taleni i mauhia e ana. Ia faaitoitohia te taatoaraa, e ia imi te taatoaraa i te haamaitai i te mau taleni e rave rahi tei fariihia e ratou ; e ia faaohipa te taata tei farii i te hoê taleni e ia ore e huna i te reira i roto i te fenua ; oia ho‘i, ia haamaitai te taata tei farii iti, ia’na iho, e ia ore e amuamu no te mea aita paha te natura i haamaitai rahi ia’na mai to’na taea‘e i haamaitai-rahi-hia. Ia mauruuru na tatou i te mea ta tatou i farii i roto i te oraraa, e noa’tu e ere i te mea au roa mai ta tatou i hinaaro, e ti‘a râ ia tatou ia itoito i te haamaitai i te reira, ma te mauruuru no to tatou oraraa i ni‘a i te fenua nei, e no te Varua ihoa râ o te Atua ta tatou i farii na roto i te haapa‘oraa i te Evanelia…

Te haamana‘o nei au i te tai‘oraa i te hoê aamu… no te hoê taata tei tu‘i to’na roo no to’na paari e to’na here i to’na fenua ai‘a, na roto râ i te mana‘o nounou, ua faatahia ïa oia i te hoê ti‘araa tei faarirohia ei mea haehaa roa. I to’na haamataraa i ta’na hopoi‘a ua parauhia e ua faahiti oia i teie parau faufaa rahi : « Mai te mea eita te ti‘araa e faahanahana ia’u e faahanahana ïa vau i te ti‘araa ». E rahi te mau fifi e apehia, e e mea anaanatae a‘e ïa to tatou huru e to tatou ti‘araa ahani ua faahanahana tatou paatoa i te ti‘araa i piihia‘i tatou no te rave i te ohipa. Ua parauhia ia tatou e ua hamani te Fatu iho i te ahu no to tatou na metua matamua, oia ho‘i, i taua taime ra, ua riro oia ei taata nira ahu ; ua riro atoa o Iesu Mesia ei tamuta. Teie nei, ua riro paha te Faaora ei hoê tamuta maitai e te parau-ti‘a, ahani aita e ore roa ïa oia e fana‘o i te ti‘araa ta’na i mau i muri mai. Ahani e nehenehe ta tatou ia faahi‘o i te mau taea‘e e i te mau tuahine i te faufaa no te raveraa i te ohipa ma te parau-ti‘a e te haapa‘o maitai i roto i to ratou iho mau ti‘araa, e apehia ïa te rahiraa o te mau pe‘ape‘a e te mau fifi ta tatou e ite nei i teie taime, e e tere vitiviti atu â ïa te ohipa a te Atua, e e faatupu-‘oi‘oi-hia ïa te taatoaraa o ta’na mau opuaraa ; e taa ê noa’tu i te reira, ei hoê nunaa, e mea faaineine maitai a‘e ïa tatou i to tatou huru i teie nei no te tau o to’na ra hinaaro…

Ia haamaitai mai te Atua ia outou, e to’u mau taea‘e e mau tuahine, e ia faati‘a oia ia outou ia haa noa ei mau tiaau paari i ni‘a i te mea i tuuhia mai i roto i to outou rima.8 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 4 i te api 216.]

Ia tavini ana‘e tatou i te Atua ma te faaroo, te itoito, e te oaoa, e haapuai e e tauturu Oia ia tatou ia manuïa.

Te parau nei au, ia tavini te mau taata i te Atua ma te haapa‘o maitai e te itoito, e ia oaoa … Te vai ra te mau taime e afa‘ihia ai te mau taata i roto i te mau huru oraraa fifi roa, e aore râ eita e nehenehe, ia tape‘a i te hoê hi‘oraa oaoa. E mea iti roa râ taua mau taime ra.9

Mai te mea ua ite tatou e e parau mau ta tatou haapa‘oraa faaroo e ti‘a ïa ia tatou ia riro ei nunaa haapa‘o roa a‘e i ni‘a i te fenua nei i te ohipa ta tatou i farii. No to tatou ite i te mea ta tatou e rave nei, e aore râ e ti‘a ia ite, e te fafau nei te evanelia ta tatou i farii i te mau mea atoa ta to tatou mau aau e nehenehe e hiaai e aore râ e hinaaro, mai te mea e haapa‘o maitai tatou, e ti‘a ïa ia tatou ia haapa‘o maitai roa, ia itoito e ia hinaaro mau i te faatupu i te mau opuaraa e te mau hinaaro o te Fatu a heheu mai ai Oia i te reira mai tera taime e tera taime na roto i Ta’na mau tavini. Eiaha tatou e vai mahanahana noa e aore râ e haapa‘o ore i te raveraa i ta tatou mau hopoi‘a, e ti‘a râ ia tatou ia tamata ma to tatou mana‘o atoa, te puai e te aau atoa ia maramarama i te varua no to tatou piiraa e te natura o te ohipa ta tatou e rave nei.

I to Iesu oraraa i ni‘a i te fenua nei, ua faaue Oia i Ta’na mau pĭpĭ ia haere e ia poro i te evanelia ma te moni ore e te pute, eiaha ratou e tapitapi i ta ratou e amu, aore râ e inu, aore râ te ahu ta ratou e oomo ; ia haere noa râ ratou e ia faaite i taua mau mea ra tei heheuhia mai ia ratou. I to ratou na reiraraa ua noaa ïa ia ratou te mau haamaitairaa a te Mana Hope, e ua noaa te manuïa i roto i ta ratou mau tautooraa atoa. Ua taatihia ratou ia manuïa ; aita e mana e nehenehe e tapû i to ratou haere‘a e e haafifi ia ratou ia ooti i te manuïaraa oaoa roa a‘e no te mea ua haere ratou na roto i te puai o te Mana Hope no te rave i To’na ra hinaaro, e e ohipa ïa Na’na i te paturu e i te turu ia ratou e i te horo‘a’tu ia ratou i te mau rave‘a atoa no te manuïaraa. Na roto i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Fatu ua noaa ïa ia ratou te mau haamaitairaa no te oraraa e te haamaitairaa taa ê ia ti‘a mai i te po‘ipo‘i no te ti‘a-faahou-raa matamua, e ua farii ratou i te haapapûraa e i roto i ta ratou mau ohipa e aore roa e mana i ni‘a i te fenua nei e manuïa i te tape‘a ia ratou. Teie te huru o te mau haamaitairaa ta’u e hinaaro ahani tei ni‘a vau i to ratou ti‘araa, e aore râ i ni‘a i te tahi atu ti‘araa, no te mea i roto i te feruriraa, te mana‘o ia manuïa hope roa i roto i te mau ohipa atoa, e mea au maitai ïa.

Teie nei ahani te mau aposetolo i ore i rave mai tei faauehia ia ratou, e i mana‘o e na roto i te raveraa i te tahi ê atu ohipa e nehenehe ïa ia ratou ia pahono i te hoê â opuaraa, aita ïa ratou i manuïa maitai i roto i ta ratou mau ohipa, aita atoa ïa i noaa ia ratou taua haapapûraa ra no te manuïaraa tei riro papû no ratou ei tumu no te oaoaraa e te mauruururaa tamau i roto i te mau tamataraa e te mau hamani-ino-raa atoa.

… Ahani ua mana‘o te mau aposetolo e aore râ te mau hitu ahuru i te tau o Iesu e ua nehenehe ia ratou ia rave faaoti i te mau misioni tei horo‘ahia ia ratou na roto i te hamaniraa i te hoê pahi mai ta Noa i rave, e aore râ te paturaa i te mau vairaa maa e te haaputuraa i te huero mai ta Iosepha i rave, ua hape roa ïa ratou.

Ua piihia o Iosepha i te fenua no Aiphiti ia rave i te tahi mau huru hopoi‘a, tei titauhia ia’na. Aita oia i piihia no te poro i te evanelia ma te moni e aore râ te pute ore ; ia patu râ i te mau vairaa maa e ia faaohipa i to’na mana atoa i mua i te Arii, te mau taata teitei e te nunaa no Aiphiti no te haaputu i ta ratou titona no te paruru ia ratou i te tau o‘e … Ahani e ua haere o Iosepha e rave i te ohipa e ua patu i te hoê pahi, eita ïa oia e fariihia e te Fatu, eita atoa e noaa ia’na i te faaora i te nunaa no Aiphiti e te utuafare o to’na metua tane. I te taime ua faauehia o Noa ia hamani i te hoê pahi, e ahiri ua patu oia i te mau vairaa maa, eita ïa to’na utuafare e faaorahia. No reira no tatou iho, ia titauhia te mau hopoi‘a ia tatou… noa’tu eaha te mea i titauhia ia tatou ia rave i roto i te mau oti‘a no te basileia o te Mana Hope, e ti‘a ïa ia tatou ia haere na roto i te varua o teie mau titauraa e ia rave i te reira mai te mea e noaa ia tatou te mana e te haamaitairaa i to tatou Atua ra.10 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 5 i te api 216.]

E mea fifi te ohipa a te Fatu i te tahi mau taime, e afa‘i mai râ te reira i te popou rahi.

Te faaruru nei tatou i te mau mea e rave rahi tei tu‘atihia i teie nei ohipa e ere roa i te mea au, te vai nei râ te hoê oaoa rahi i apitihia’tu i te reira ohipa. Ia hi‘o ana‘e tatou i ta tatou mau faaotiraa ia horo‘a ia tatou iho i te tumu no te parau mau e ia tape‘a i ta tatou mau fafauraa, e popou rahi ïa to tatou, no te mea te vai puai nei te varua no to tatou mau piiraa i ni‘a iho ia tatou, e ia ore ho‘i taua varua ra eita ïa e nehenehe ia tatou ia apee atu i te basileia o te Atua.11

E ti‘a ia tatou ia faaapî i ta tatou mau fafauraa i mua i te Atua e te mau melahi mo‘a, e ma te tauturuhia e te Atua e tavini maitai a‘e â ïa tatou ia’na i roto i te matahiti i mua nei hau atu i te matahiti i ma‘iri a‘enei, e ia tano to tatou oraraa i mua i te taata e aore râ i roto i to tatou iho oraraa, ta tatou mau ohipa e te varua e te mana ta tatou e horo‘a i ni‘a i te parau tumu ra, « Te Basileia anei o te Atua e aore râ aita’tu ». Te ti‘aturi nei… e e horo‘a tatou ia tatou iho i te taviniraa i to tatou Atua i te haamauraa i ta’na Ziona i ni‘a i te fenua nei, ma te haa itoito no te maitai o te parau mau e te parau-ti‘a i ni‘a i te fenua nei, e tae noa’tu e riro te reira ei popouraa no tatou i te raveraa i te reira, ia riro te reira te pitiraa o to tatou natura i te taviniraa i te Atua e te haapa‘oraa i ta’na mau faaueraa, e ia haapa‘o i te ture tiretiera, e ia oaoa atoa tatou i te Varua Mo‘a i roto i to tatou mau aau ia nehenehe ia tatou ia haavî i te ao nei e ia haamau i te ture tiretiera i roto i to tatou mau feruriraa e ia haamau i te reira ei peu na tatou ; ia nehenehe ia tatou ia taa ia tatou iho e to tatou mau haamaitairaa taa ê e ia nehehene ia noaa ia tatou i roto i teie oraraa te hoê tufaa rahi no te mau haamaitairaa no te ture tiretiera, e o te ti‘a ia oaoahia i roto i te hanahana tiretiera.12 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 6 i te api 216.]

Te mau Mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene e aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu mau tautururaa, a hi‘o i te mau api vii–xi.

  1. A tai‘o faahou i te aamu i te mau api 205–07. Eaha te mau parau ta outou e faaohipa no te faaite i te huru o Lorenzo Snow no ni‘a i te taviniraa i te Fatu ? A feruri eaha ta outou e nehenehe e rave no te pee i to’na hi‘oraa maitai.

  2. A hi‘opo‘a i te tufaa e haamata i te 208. I to outou mana‘o no te aha te meloraa i roto i te Ekalesia e afa‘i mai i taua mau hopoi‘a rahi ra ? Eaha te auraa no outou ia riro ei hoê ti‘a no te Mesia ?

  3. Ua haapii te peresideni Snow e to tatou mau piiraa i roto i te Ekalesia e mau rave‘a ïa no te « tauturu i roto i te faaoraraa » i te mau tamarii a te Atua (te api 209). Nahea teie iteraa e nehenehe ai e haamaitai i te huru o ta tatou taviniraa i roto i te Ekalesia ?

  4. Ua parau te peresideni Snow e e ti‘a ia tatou ia tavini itoito, noa’tu eaha te na‘ina‘i o ta tatou hopoi‘a (te mau api 201–13). Afea to outou iteraa i te hoê taata i te faahanahanaraa i te hoê piiraa e aore râ te hoê ohipa ha‘iha‘i ?

  5. A tai‘o i te tuhaa e haamata i te api 213. Nahea te faaroo, te itoito, e te oaoa e haamaitai ai i ta tatou taviniraa ?

  6. A tai‘o i te tufaa hopea i roto i te pene (te mau api 215–16). Afea ra to outou iteraa i te popou i te taviniraa i roto i te basileia o te Fatu ? Nahea e nehenehe ai ia tatou ia ite i te oaoa i roto i ta tatou taviniraa noa’tu e ere ta tatou mau ohipa i te mea au roa ? Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu i te mau tamarii e te feia apî ia tavini maitai i te Fatu ?

Te mau papa‘iraa tu‘ati : Salamo 100:2 ; 1 Korinetia 12:12–31 ; Iakoba 1:6–7 ; 2:3 ; Mosia 4:26–27 ; PH&PF 64:33–34 ; 72:3 ; 76:5–6 ; 107:99–100 ; 121:34–36

Tauturu Haapiiraa : « A faaroo maite i te mau mana‘o o te mau piahi. E faaitoito ïa to outou hi‘oraa ia ratou ia faaroo maite i te tahi e te tahi. Mai te mea aita outou i taa i te mana‘o o te tahi taata, a ani i te uiraa. E nehenehe ta outou e parau e, ‘Aita vau i papû e ua taa ia’u. E nehenehe anei ta oe e tatara faahou mai ?’ e aore râ ‘E nehenehe anei ia oe ia horo‘a mai ia’u te hoê hi‘oraa no te mea ta oe e hinaaro ra e parau ?’ » (Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, 64).

Te mau nota

  1. A hi‘o Brigham Young, Heber C. Kimball, e Willard Richards, « Te Ono o te Episetole a te peresideniraa o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei », Millennial Star, 15 no tenuare 1852, 25.

  2. A hio « A‘oraa i te Fei Mo‘a i te Fenua Peretane », Millennial Star, 1 no titema 1851, 365.

  3. « Te Evanelia i Malta », Millennial Star, 24 no eperera 1852, 141–42.

  4. « Te Misioni no Malta », Millennial Star, 5 no tiunu 1852, 236.

  5. A hi‘o Jabez Woodard, « Italian Correspondence », Millennial Star, 18 no tetepa 1852, 476.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 23 no tenuare 1877, 1.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 23 o Tenuare 1883, 1.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, 23 o Tenuare 1877, 1.

  9. Deseret Semi-Weekly News, 30 no mati 1897, 1.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 31 no mati 1868, 2.

  11. Millennial Star, 29 no atopa 1888, 690.

  12. I roto i te Conference Report, Eperera 1880, 81.

Elder Lorenzo Snow

« Mai te mea tei ni‘a outou i te reni no ta outou hopoi‘a tei ia outou ra ïa te mea ta to te ao nei e ore e nehenehe e horo‘a e aore râ e rave ê atu ».