Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 11 : « Aita ho‘i Au i Imi i To’u iho Hinaaro, o te Hinaaro râ o te Metua »


PenE 11

« Aita ho‘i Au i Imi i To’u iho Hinaaro, o te Hinaaro râ o te Metua »

« E ti‘a ia tatou ia faaauraro i to tatou mau hinaaro i te hinaaro o te Metua, e ia parau e, eaha te hinaaro o to tatou Metua, ta tatou ho‘i e tavini nei i ŏ nei i roto i te ao nei ? I reira ïa e manuïa ai te mau ohipa tata‘itahi ta tatou e rave ».

No roto mai i te oraraa o Lorenzo Snow.

I te 31 no mati 1899, ua tere atu te peresideni Lorenzo Snow i te Brigham Young Academy (Te Fare Haapiiraa Teitei no Brigham Young i teie nei), i reira te hoê pŭpŭ rahi o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i te putuputuraa no te faahanahana i te 85raa o to’na mahana fanauraa. I te po‘ipo‘i, ua horo‘a oia i te hoê a‘oraa i te mau tane i roto i te amuiraa. I taua taime atoa ra, te tupu ra ïa te hoê â rururaa na te mau vahine, arata‘ihia e te mau vahine faaipoipo a te mau melo no te Peresideniraa Matamua e no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo. I te avatea, ua amui hoê mai te taatoaraa.

Ei tufaa no te amuiraa i te avatea, ua « haere atu e 23 tamarii i te purupiti, e ma te fariu atu i ni‘a i te peresideni Snow, ua himene e piti himene… e i muri iho ua horo‘a’tu te tamarii tata‘itahi i te peresideni te hoê pŭpâ tiare ». Ua faaite te peresideni Snow i to’na mauruuru i te mau tamarii e ua faahiti i te hoê haamaitairaa i ni‘a iho ia ratou. I muri iho ua haere hoê atu e va‘u piahi no te Fare Haapiiraa no Brigham Young i te purupiti. Ma te ti‘a’tu no te hoê faanahonahoraa i roto i te fare haapiiraa, ua tai‘o tata‘itahi ratou i te hoê parau faahanahanaraa tei faaineine-maite-hia no ni‘a i to ratou peropheta. Ei pahonoraa i teie mau parau here e te faahanahana, ua parau te peresideni Snow :

« I teie nei e te mau taea‘e e te mau tuahine, aita vau i ite eaha te parau atu no ni‘a i teie mau mea atoa. Te hinaaro nei au e ho‘i i te fare e ia feruri i te reira, tera râ te mana‘o nei au e te tia‘ihia ra te tahi mau mana‘o, e te mana‘o nei au e e ti‘a ia’u ia parau i te tahi mea, aita râ vau i ite eaha mau te parau atu. Teie râ ta’u e parau atu. Te taa papû maitai nei ia’u e aita outou e faahanahana nei ia’u o Lorenzo Snow, no te ti‘araa râ ta’u e ti‘a’tu nei no to’u mau taea‘e, to’u na tauturu e te mau melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo … Te mana‘o nei au e noa’tu eaha ta’u i rave e ere ïa o Lorenzo Snow, e te mau ohipa tei afa‘i mai ia’u i ni‘a i teie ti‘araa ei Peresideni no te Ekalesia—e ere ïa o Lorenzo Snow, o te Fatu râ tei rave i te reira. A ora‘i Oia i ni‘a i te fenua nei ua parau Iesu i teie parau faahiahia ; Ua feruri au i te reira e ua vai tamau noa te reira i mua ia’u i roto i ta’u mau ohipa atoa : ‘Aore e mea e ti‘a ia’u iho ia rave ; te faaau nei au i ta’u e faaroo nei ; e parau-ti‘a ho‘i ta’u’. Teie nei, no te aha Oia i parau ai e mea parau-ti‘a Ta’na haavâraa ? Ua parau Oia, no te mea ‘aita ho‘i au i imi i to’u iho hinaaro, o te hinaaro râ o te Metua o tei tono mai ia’u nei ra’. [A hi‘o Ioane 5:30.] O te parau tumu ïa, e to’u mau taea‘e e mau tuahine, ta’u i tutava i te rave mai te taime i heheuhia mai ai ia’u e te ora nei to’u Metua i te Ao ra, e to outou Metua i te ao ra. Ua tutava vau i te rave i To’na hinaaro…

« O te Fatu ta outou e faahanahana nei ia faanahanaha outou ia’u e to’u na tauturu e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti. Ua ite tatou e mea maoro i teie nei, tatou tata‘itahi, e aita e mea e ti‘a ia tatou iho ia rave. Ia pee ana‘e tatou i taua parau tumu ra ta Iesu i pee a ora ai Oia i te ao nei, e apee ïa te manuïaraa i ta tatou mau tautooraa ; e mea na reira atoa ïa ia outou ».1

Te mau haapiiraa a Lorenzo Snow

Ia imi ana‘e tatou i te hinaaro o te Atua, te pee ra ïa tatou i te hoê haere‘a e aita e manuïa-ore-raa i reira.

Te vai nei te hoê haere‘a e nehenehe ta te mau tane e te mau vahine e rave e aita ho‘i e manuïa-ore-raa i reira. Noa’tu eaha te mau mauruuru-ore-raa e aore râ te mau manuïa-ore-raa o te tupu mai, i te ti‘araa mau mai tei matauhia, aita ïa e manuïa-ore-raa i reira … Te vai ra te mau taime e au ra e te ho‘i ra tatou i muri ; ua tupu te reira i te feia tei ore i maramarama maitai i te feruriraa e te hinaaro o te Atua. Ua faaruru te Ekalesia i te mau mea huru ê roa, e ua rave te nunaa i te mau tusia rahi mau … Tera râ ua ratere mai tatou na roto i teie mau faatusiaraa, e mai te hoê nunaa e aita ïa te hoê manuïa-ore-raa i tupu. No te aha aita i tupu te manuïa-ore-raa ? No te mea ïa ua haamau tahoê te nunaa i to ratou mau mana‘o i ni‘a i te mau parau tumu mau o te oraraa e ua haapa‘o ratou i ta ratou hopoi‘a … Ua farii te nunaa, i te rahiraa o te taime, i te Varua o te Fatu e ua pee i te reira. No reira ïa e aita e manuïa-ore-raa. Mai te reira atoa i te mau taata tata‘itahi. Te vai nei te hoê haere‘a e ti‘a i te taata tata‘itahi ia rave e aita ïa e manuïa-ore-raa i reira. E tano ïa te reira i te mau mea pae tino e te pae varua atoa. Ua horo‘a mai te Fatu ia tatou te parau taviri i roto i teie mau irava ta’u i tai‘o i roto i Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau :

« E mai te mea ua rotahi to outou mata i to’u hanahana ra e faaîhia to outou mau tino paatoa i te maramarama, e e ore roa ho‘i te pouri i roto ia outou na ; e o te tino o tei faaîhia i te maramarama ra e ite ïa i te mau mea atoa. No reira, a haamo‘a na outou ia outou iho ia riro to outou mana‘o rotahi i te Atua ra ». [PH&PF 88:67–68.]

O tera ïa te taviri e nehenehe ai i te hoê taata ia manuia i te mau taime atoa. Ua parau Paulo :

« Te nene‘i ti‘a’tu nei au i te tapa‘o, ia noaa te berabeio i te parauraa a te Atua no nia maira i te Mesia nei ia Iesu ». [Philipi 3:14.]

Te hoê fâ rahi e ti‘a i te Feia Mo‘a tata‘itahi i te mau Mahana Hopea nei ia tuu tamau noa i mua ia’na. Eaha ïa taua rê ra ? … « O te mau mea atoa na to’u Metua ra, e hope roa ïa i te horo‘ahia na’na ». [PH&PF 84:38.]

I te hoê taime ua faahiti te Faaora i te hoê parau maere rahi. Tei roto i te pene 5 no Ioane, e teie te tai‘oraa :

« Aore e mea e tia ia’u iho ia rave ». Ioane 5:30

E mea faahiahia mau e te Atua tei hamani i te mau ao, tei haere mai i raro nei ma te ahuhia e te i‘o, tei faatupu i te mau semeio puai mau, e tei faatusia i to’na iho ora i ni‘a i te Mou‘a Kalavari no te faaora i te utuafare taata—ua ti‘a Ia’na ia parau e, « Aore e mea e tia ia’u iho ia rave ». E te parau faahou nei Oia :

« Te faaau nei au i ta’u e faroo nei ; e parau-tia ho‘i ta’u ; aita ho‘i au i imi i to’u iho hinaaro, o te hinaaro râ o te Metua o tei tono mai ia’u nei ra ». [Ioane 5:30.]

E parau faahiahia teie, e auraa rahi to roto i te reira. I teie nei, e hinaaro tatou ia farii i taua varua ra i roto i te mau ohipa atoa o to tatou mau oraraa e i roto i te mau opuaraa atoa, te pae tino aore râ te pae varua, e ia ore e haapa‘o noa ia tatou iho. E ti‘a ia tatou ia haapapû e nahea e ti‘a’i ia tatou ia faaohipa i te moni e te haamaramaramaraa ta te Atua i horo‘a mai ia tatou. E mea ohie te pahonoraa—no te hanahana o te Atua. E ti‘a i to tatou mata ia rotahi i ni‘a i te hanahana o te Atua. No reira tatou i vaiiho atu ai i te tahi ê atu oraraa e ua [haere] mai i roto i teie oraraa. E ti‘a ia tatou ia tutava i te poro i te maitai o te Atua Teitei Roa Ra, e ia ite mai ia Iesu i ite, « Aore e mea e tia ia’u iho ia rave ». Ia haa ana‘e tatou i teie mahana e ananahi, teie hepetoma e te hepetoma i mua, no te maitai o te Atua, e ia rotahi i to tatou mau mata i ni‘a i To’na hanahana, aita ïa e manuïa-ore-raa.2 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 1 i te api 173.]

Ia haapa‘o ana‘e tatou i te hinaaro o te Atua, e horo‘a ïa Oia ia tatou te mana no te manuïa i roto i Ta’na ohipa.

Aore e mea e ti‘a ia tatou iho ia rave. Mai ta Iesu i parau : « Amene, amene, e parau atu vau ia outou, Eita e tia ta te Tamaiti ia rave oia ana‘e ihora, maori râ o ta’na i ite i te Metua i te raveraa ra ; te mau mea atoa ta’na e rave ra, oia atoa ta te Tamaiti e rave ». [Ioane 5:19.] Ua haere mai Oia i roto i teie oraraa no te rave i te hinaaro o to’na Metua, eiaha ra to’na iho. Mai te reira atoa to tatou hinaaro e ta tatou faaotiraa e ti‘a’i. Ia tupu ana‘e mai te mau mea o te titau rahi ia tatou, e ti‘a ïa ia tatou ia faaauraro i to tatou mau hinaaro i te hinaaro o te Metua, e ia hinaaro i te parau e, eaha te hinaaro o to tatou Metua, ta tatou ho‘i e tavini nei i ŏ nei i roto i te ao nei ? I reira ïa e manuïa ai te mau ohipa atoa ta tatou e rave. Eita paha tatou e ite i te manuïaraa i teie iho mahana e aore râ ananahi, e manuïa ihoa râ te reira.3

« Ua parau atura Mose i te Atua, O vai ho‘i au a tae ai au ia Pharao ra, e a aratai mai ai au i te tamarii a Iseraela mai Aiphiti mai ? » [A hi‘o Exodo 3:11.]…

« Ua parau atura Mose ia Iehova, E tau Fatu, e ere au i te taata parau, mai ia oe â i parau mai i to tavini nei, e mai mutaa iho mai â; e reo maromaroâ e te maumau to’u ». [A hi‘o Exodo 4:10.]…

Te ite nei tatou i roto i teie mau irava ta’u i tai‘o iho nei, e ua pii te Atua ia Mose no te rave i te tahi ohipa ; ua ite Mose i to’na paruparu e to’na aravihi ore no te rave i te mea tei titauhia ia’na. E ohipa rahi roa teie. E ohipa hohonu roa teie i roto i to’na natura e to’na huru, e ua titau te reira i te mea ta Mose i mana‘o e aita to’na e puai e e aravihi no te rave i te reira ; e ua ite oia i to’na paruparu, e ua ani oia i te Atua ia imi i te tahi ê atu mau taata … Ua pato‘i oia i roto i to’na mau mana‘o, e no reira ua paraparau atu oia i te Fatu i te na-ô-raa e : O vai ho‘i au ia tonohia’tu vau no te rave i teie ohipa rahi mau,—no te mea eita e nehenehe i te reira ia ravehia e te hoê taata e aore e aravihi…

Teie ïa te mau mana‘o e te mau feruriraa i roto ia Mose e ua hinaaro oia ia ite atoa mai te Atua i te reira. Mai te reira te huru mai te haamataraa mai â; ia pii ana‘e te Fatu i te mau taata, e ite ratou i to ratou aravihi ore, e mai te reira atoa ia pii ana‘ehia te mau peresibutero no te a‘o atu ia outou. Mai te reira atoa te mau peresibutero tei piihia no te haere i te mau nunaa atoa o te fenua nei ei mau orometua no te evanelia. E ite ratou i to ratou aravihi ore. E ite ratou i to ratou nava‘i ore…

Teie nei, i te taime a piihia‘i Ieremia, ua mana‘o oia mai ia Mose. Ua parau oia e ua pii te Fatu ia’na ia riro ei peropheta, eiaha noa no te utuafare o Iseraela, no te mau nunaa atoa râ e haati ra ia Iseraela. E tamarii oia, mai ia Ioseph Semita, a fâ matamua atu ai te Atua ia’na. E 14 noa to Iosepha matahiti—mai te hoê ihoa tamarii—tei ore i ite i te paari e te ite o te ao—mai te reira atoa ia Ieremia, a pii matamua ai te Atua ia’na—ua parau oia : « E tamaiti iti ho‘i au. Nahea e nehenehe ai ia’u ia rave i teie ohipa rahi ta oe i titau ia’u, ia amo i teie mau hopoi‘a rarahi roa ta oe e mana‘o ra i te tuu mai i ni‘a i to’u mau tapono ? » Ua faaoti to’na aau e to’na mau mana‘o ia rave i teie ohipa rahi mau. Tera râ ua parau te Atua ia’na… no te faaitoito ia’na, « Aita oe i hamanihia e au i roto i te opu, i ite ai au ia oe ». Ua parau Oia e ua ite Oia ia’na i roto i te ao varua i te oraraa matamua, e e rave oia i te mea ta te Fatu e titau ia’na ; « e aita oe i fanau, i faataahia‘i oe e au, e ua haapa‘ohia oe e au, ei peropheta na te mau fenua ». [A hi‘o Ieremia 1:5–6.] Ua haere oia, e na roto i te puai o te Mana Hope, ua rave Ieremia i te ohipa ta te Fatu i titau ia’na…

I teie nei e mea taa ê roa te raveraa a te Fatu i te mau raveraa a te taata nei. Mea taa ê Ta’na raveraa. Ua parau te Aposetolo Paulo i te reira. Ua parau oia : « Ua parauhia outou. E ere te taata paari tei parauhia, ua ma‘iti râ te Atua i te mau mea maamaa ei faahaama’tu i te feia paari ». [A hi‘o 1 Korinetia 1:25–27.] E [te mau] aposetolo ta te Atua i pii, ta Iesu, te Tamaiti a te Atua i pii, e i tuu i to’na na rima i ni‘a iho ia ratou e i horo‘a ia ratou to’na autahu‘araa e to’na mana faatere no te rave i ta’na ohipa, e ere ïa ratou i te mau taata ite ; aita ratou i maramarama i te mau mea aivanaa, aita ratou i mau i te mau ti‘araa teitei i Iudea—e mau taata vĕvĕ ratou e te ite ore ; e mau piiraa haehaa to ratou i roto i te oraraa … No reira, e mea taa ê te Fatu. Ta’na mau piiraa e mea taa ê roa ïa i te mau piiraa tei piihia e te taata nei. E e mea ‘oi‘oi roa te mau taata i te [taa-ore] i te mau raveraa a te Atua i roto i ta’na mau piiraa ; e mea pinepine te mau taata maitai roa a‘e, te mau taata paari roa a‘e i te [taa-ore]. Ua [taa-ore] o Mose e eaha te Fatu i faati‘a ai ia’na ia rave i te mea tei titauhia ia’na, i muri iho râ ua haamaramaramahia oia. Ua tauturu te Fatu ia’na na roto i te hoê rave‘a maere, i te parauraa i to’na mau taea‘e, Iseraela, e ua itehia oia e Iehova rahi. Ua a‘o oia ia ratou e ua parau atu ia ratou no ni‘a i ta’na misioni e i te pae hopea ua farii ratou. Ua faati‘a e ua farii ratou i ta’na mau a‘o e ta’na arata‘iraa e ua arata‘i atu oia ia ratou i rapae au i te fenua faatîtîraa i Aiphiti. Ua manuïa oia, aita râ oia i manuïa na roto i to’na iho paari ; ua faahaere râ oia i te taatoaraa o to’na manuïaraa i te Atua Mana Hope tei pii ia’na. E na reira atoa tatou…

Teie nei, e nava‘i paha ia parau e ua pii te Atua ia tatou. Eita tatou e poro [maori râ] ia titau te Atua ia na reira. Fatata pauroa te mau taata e mau peresibutero ïa no Iseraela aita râ ratou i faaineinehia ia piihia ratou no te poro i te evanelia, ia rave i te mau ohipa e te mau hopoi‘a tei tuuhia i ni‘a ia ratou. Te ite nei au e te tahi o te mau taata a‘o maitai roa a‘e tei paraparau mai teie atu fata, ia pii-ana‘e-hia ratou e ri‘ari‘a ratou, e mana‘o ratou i te ani i te faaroo e te tautururaa a te amuiraa. E ua ti‘a mai ratou na roto i te mana o Iehova e ua poro i to’na hinaaro na roto i te mata‘u e te rurutaina ; e ere râ na roto i to ratou iho puai e te paari i a‘o ai ratou i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Noa’tu e aita roa paha ratou i fana‘o i te mau maitai no te hoê haapiiraa i te fare haapiiraa teitei, ua ti‘a mai râ ratou, ma te ti‘aturi ore i ni‘a i to ratou iho puai, i ni‘a râ i te puai e te mana o te evanelia.4

Eita e nehenehe ia tatou ia rave i te mau taime atoa i te mea ta tatou e hinaaro i te rave, e farii râ tatou i te mana no te rave i te mea e ti‘a ia tatou ia rave. E horo‘a mai ïa te Fatu ia tatou te mana ia rave i te reira.5 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 2 i te api .]

Ua piihia tatou ia rave i te ohipa i te i‘oa o te Atua, e e ite tatou i To’na rima i roto i te ohipa maitai atoa ta tatou e rave.

Te mea ta tatou e rave e rave ïa tatou i te i‘oa o te Atua no Iseraela, e ia ineine tatou i te ite i te rima o te Mana Hope i roto i te mau mea atoa ta tatou e rave. I te taime ua ti‘a atu Mose ei faaora no te mau Tamarii no Iseraela mai roto mai i to ratou faatîtîraa i Aiphiti, aita oia i ti‘a’tu no’na iho mai te hoê faaora matau-noa-hia, ua haere râ oia i te i‘oa o te Atua no Iseraela, tei faauehia ia faatupu i to ratou faaoraraa na roto i te puai e te mana faatere ta’na i farii no ô mai i te Atua ra. E mai te taime ua fâ atu oia i mua ia ratou i roto i teie ti‘araa, e tae noa’tu e ua faaoti oia i ta’na ohipa, ua haa oia i roto e na roto i te i‘oa o te Fatu, eiaha râ na roto i to’na iho paari e aore râ maramarama, e ere atoa no te mea e maramarama teitei a‘e to’na i to te toe‘a o te mau taata. Ua fâ atu te Fatu ia’na i roto i te auahi i ropû i te pû aihere, e ua faaue atu ia’na ia haere e ia rave i te hoê ohipa, no te hau, te oaoa e te ora o te hoê nunaa rahi ; e te manuïa e te ruperupe o teie nunaa tei ni‘a ïa i te faaohiparaa i te mau mea ta te Atua o te Ra‘i i heheu ia’na. Ua haapapû-maitai-hia to’na manuïa e to’na ruperupe na roto mai i te iteraa e te ohipa ta’na i faauehia e ere ïa i te hoê ohipa na’na noa iho i mana‘o, no roto mai râ ia Iehova…

Mai te reira atoa ia tatou iho. Te ohipa e ravehia nei i teie nei—te haaputuputuraa i te taata mai roto mai i te mau nunaa o te fenua nei aita ïa i haamata i roto i te feruriraa o te hoê taata e aore râ te hoê pŭpŭ taata ; no roto mai râ i te Atua Mana Hope.6

Te ti‘aturi nei tatou i ni‘a i te Atua ; e i roto i ta tatou mau ohipa e ta tatou mau haaraa atoa, e i roto i te mau manuïaraa atoa ta tatou e ite i roto i ta tatou mau haaraa, te ite nei tatou e na te Atua i faatupu i te reira.7

Ua haere mai tatou i roto i te ao nei no te hoê opuaraa rahi, mai ia Iesu, to tatou taea‘e matahiapo, no te rave i te hinaaro e te mau ohipa a to tatou Metua ; i roto i te reira, te vai nei ïa te hau, te oaoa e te poupou, te hoê tupuraa i roto i te paari, i te ite e te mana o te Atua ; i rapae au i te reira aita ïa e mau haamaitairaa tei fafauhia. No reira e faaitoito na tatou i te rave i te parau-ti‘a, i te tauturu i te tahi e te tahi e te taatoaraa ia maitai a‘e e ia oaoa a‘e ; ia hamani maitai i te taatoaraa e eiaha e hamani ino i te taata ; ia faatura i te Atua e ia haapa‘o i Ta’na Autahu‘araa ; ia faatupu e ia faaherehere i te hoê varua maramarama e ia pee i te Varua Mo‘a ; eiaha e haaparuparu, a tape‘a maite i te mea maitai, a tape‘a e tae noa’tu i te hopea, e e î ïa ta outou au‘a no te oaoa, e rahi ho‘i ta outou utu‘a maitai no ta outou mau tamataraa e to outou mau mauiuiraa i roto i te mau faahemaraa, to outou mau ati u‘ana, te mau hiaai e te mau oto o to outou aau ; oia ïa, e horo‘a ïa te Atua ia outou te hoê korona hanahana o te ore e mou.8 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 3 i raro nei.]

Te mau Mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene e aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu mau tautururaa, a hi‘o i te mau api vii–xi.

  1. A tuatapapa i te tufaa e haamata i te api 165. Nahea e nehenehe ai ia outou ia ite e te rotahi ra to outou mata i ni‘a i te hanahana o te Atua ? I mua i te mau faanavenaveraa e rave rahi i roto i te ao nei, nahea e nehenehe ai i te mau metua ia tauturu i ta ratou mau tamarii ia rotahi to ratou mata i ni‘a i te hanahana o te Atua ?

  2. A tai‘o faahou i te mau mana‘o o te peresideni Snow no ni‘a ia Mose e Ieremia (te mau api 166–168). Nahea e nehenehe ai i teie mau aamu ia tauturu ia tatou i roto i ta tatou mau tautooraa ia tavini i roto i te mau pŭpŭ autahu‘araa, te Sotaiete Tauturu e te tahi atu mau faanahonahoraa pŭpŭ a te Ekalesia ?

  3. Ua haapii te peresideni Snow e e ti‘a ia tatou ia tavini « i te i‘oa o te Fatu » (api 168). Nahea outou ia faaiteite i te huru o te hoê taata e haa ra i te i‘oa o te Fatu ? A feruri i te mau rave‘a e vai nei ia outou no te tavini i te i‘oa o te Fatu.

  4. Ua faaohipa te peresideni Snow i te mau ta‘o manuïaraa e mea manuïa e rave rahi mau taime i roto i teie pene. Nahea te tatararaa a te Atua no ni‘a i te manuïaraa i huru ê ai i te tatararaa a to te ao nei ? No te aha e nehenehe ai ia tatou ia farii papû i te manuïaraa ia pee ana‘e tatou i te hinaaro o te Atua ?

Te mau Papa‘iraa Mo‘a : Philipi 4:13 ; 2 Nephi 10:24 ; Mosia 3:19 ; Helamana 3:35 ; 10:4–5 ; 3 Nephi 11:10–11 ; 13:19–24 ; PH&PF 20:77, 79 ; Mose 4:2

Tauturu Haapiiraa : « Eiaha e mata‘u i te mamu-noa-raa. E mea pinepine te taata i te hinaaro i te taime no te feruri e no te pahono i te mau uiraa e aore râ no te faaite i to ratou mau mana‘o. E faafaaea paha outou i muri a‘e i to outou aniraa i te hoê uiraa, i muri a‘e i te faati‘araahia mai te hoê ohipa varua tei tupu, e aore râ ia fifi te hoê taata i te faaite i to’na mana‘o » (Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, 67).

Te mau nota

  1. I roto « Anniversary Exercises », Deseret Evening News, 7 no eperera 1899, 9–10.

  2. « The Object of This Probation », Deseret Semi-Weekly News, 4 no me 1894, 7.

  3. I roto i te Conference Report, Atopa 1899, 2.

  4. Salt Lake Daily Herald, 11 no atopa 1887, 2.

  5. Deseret News, 15 no me 1861, 82.

  6. Deseret News, 8 no titema 1869, 517.

  7. Salt Lake Daily Herald, 11 no atopa 1887, 2.

  8. I roto Eliza R. Snow Smith, Te Oraraa e te Buka Utuafare a Lorenzo Snow (1884), 487.

I roto i te ô no Gesetemane ua parau te Faaora, « Ia tupu râ to oe hinaaro eiaha to’u » (Luka 22:42).

Ua « faahaere Mose i te taatoaraa o to’na manuïaraa i te Atua Mana Hope tei pii ia’na. E na reira atoa tatou ».