Aoaoga a Peresitene
Mataupu 3: Faafaileleina o se Uiga o le Fiafia ma se Agaga o le Faamoemoe


Mataupu 3

Faafaileleina o se Uiga o le Fiafia ma se Agaga o le Faamoemoe

“Ia talitonu. Ia fiafia. Aua le faavaivai. O le a lelei mea uma.”

Mai le Soifuaga o Gordon B. Hinckley

Sa masani ona faapea mai le tina o Peresitene Gordon B. Hinckley o Ada Bitner Hinckley e faapea, “o se uiga faaalia fiafia ma se foliga ataata e mafai ona faaosofia ai le fiafia o se tagata i le toetoe lava o soo se faafitauli, ma e nafa lava le tagata ia ma lona lava fiafia.”1 Sa i ai foi i lona tama o Bryant S. Hinckley, se “vaaiga mautinoa tumau.”2 Na faamatala e Peresitene Hinckley, “A o ou talavou ma toetoe a ou faitio, e faapea mai lo’u tama: ‘O tagata femoumouai e leai ni o latou sao, o tagata le talitonu e le fatuina [ni mea], o tagata masalosalo e le ausiaina se mea.’”3 O le uunaia ai e fautuaga ma faataitaiga a ona matua, sa aoao ai e le taulealea o Gordon Hinckley le taulimaina o le olaga i se faamoemoe lelei faapea ma le faatuatua.

A o avea ai o se faifeautalai i Egelani, sa galue malosi ai Elder Hinckley ia mulimuli i le fautuaga a ona matua. O taeao uma lava e lululima ai o ia ma ana soa ma fai atu le tasi i le isi, “E manaia le olaga.”4 O le toeitiiti ai 70 tausaga mulimuli ane, sa ia fautuaina atu ai i se vaega o faifeautalai i Filipaina ina ia mulimuli i lena lava faiga masani. Sa ia ta’u atu ia i latou, “O ananafi o se aso sa sili ona manaia i lo’u olaga.” “O aso uma lava o se aso sili ona manaia i lo’u olaga. Ou te faamoemoe o aso uma lava o se aso sili lea ona manaia i o outou olaga—outou uma lava. Ou te faamoemoe e mafai ona outou saunia e o atu i le taeao ma lululima ma lau soa ma faapea atu, ‘Uso, e manaia le olaga. Ta o ma ia maua se ta aso manaia.’ Ma a oulua foi mai i le afiafi, ou te faamoemoe e mafai ona outou fai atu i le tasi ma le isi, ‘O se aso manaia lenei. Sa ta maua se taimi fiafia. Sa ta fesoasoani i se tasi i le ala. … O le a ta tulitatao ia i latou ma tatalo ma faamoemoe o le a latou o mai i le Ekalesia.’ O aso uma lava e tatau ona avea o se aso manaia i totonu o le misiona.”5

O lenei fautuaga sa o se faiga o le ala na taulima ai e Peresitene Hinckley le olaga. Sa faasoa mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le manatu lenei e uiga ia Peresitene Hinckley ma lona faletua o Marjorie: “La te le maumaua se taimi e mafaufau ai i mea ua tuanai pe popole i taimi uma i le lumanai. Ma la te filiga e ui lava ina faigata.”6 Sa ta’ua foi e Elder Jeffrey R. Holland, o le Korama a le Toasefululua: “E masalo o le faamautinoaga fai soo lava lenei a Peresitene Hinckley i aiga, uo, ma aumea, ‘O le a lelei mea uma.’ ‘Taumafai pea,’ o le a ia fai mai ai. ‘Ia talitonu. Ia fiafia. Aua le faavaivai. O le a lelei mea uma.’”7

Ata
O Peresitene Hinckley faatasi ma le autalavou

“O loo ia i tatou mafuaaga uma e tatau ai ona talitonu o le a lelei mea uma.”

Aoaoga a Gordon B. Hinckley

1

E tusa lava pe toatele tagata e le fiafia ma manatu o le a leai se mea e lelei, e mafai ona tatou atinaeina se agaga o le fiafia ma le faamoemoe o le a lelei mea uma.

O loo i ai se gasegase leaga lava o le manatu o le a leai se mea e lelei i le lalolagi. Ua toetoe lava a soo ai le lalolagi. O loo fafagaina pea lava pea i tatou i se taumafataga masani ma le oona o le faalumaina o uiga lelei o se tagata, saili masei, ma le tautala le mafaufau e uiga i le tasi ma le isi. …

Ua ou sau … ma se talosaga ia taofi le suesue masei ae ia faateleina le fiafia i le lasusulu. O loo ou fai atu ia tatou faatauaina mea lelei. O loo ou talosaga atu ina ia tatou vaavaai loloto atu mo le lelei i ni mea faigata, ia tuu a tatou faamatalaga faatiga ma faauigalua, ina ia tatou atili patipatia ma le agalelei le amio mama ma taumafaiga.

Ou te le o faapea atu e aua le ano i faitioga uma. O le tuputupu a’e e o mai faatasi ma faasa’oga. O le malosi e o mai faatasi ma le salamo. O se alii po o se tamaitai poto, o le sa faailoa atu ia te ia e nisi o tagata ni mea sese sa ia faia, e suia lona ala. Ou te le o fautua atu e faapea o a tatou talanoaga o le a logomalie i taimi uma. O faamatalaga atamai e sau mai i le loto ma faamaoni, o se tomai lea e tatau ona sailia ma atinaeina. O le mea o loo ou fautuaina atu ma talosagaina, ia tatou liliu ese mai uiga le lelei lea ua masani tele ai le lalolagi, ae vaavaai mo le lelei sili atu i le lalolagi ma i taimi o loo tatou ola ai, ina ia tatou talanoa soo i uiga mama o le tasi ma le isi, nai lo o le talanoa e uiga i o latou sese, ia suia e le talitonu o le a lelei mea uma, le talitonuga e leai se mea o le a lelei. Ia suitulaga e o tatou faatuatua o tatou popoleaga.8

O loo ia i tatou mafuaaga uma e tatau ai ona talitonu o le a lelei mea uma i lenei lalolagi. Ioe, e i ai lava mala. Ioe, e i ai faafitauli i soo se mea. Ae … e le mafai ma e te le, atiaeina se mea mai le masalosalo ma le le talitonu. E vaavaai atu ma le talitonu o le a lelei mea uma, galue ma le faatuatua, ona tutupu ai lea o mea.9

Aua le faanoanoa. Aua le fiugofie. Vaavaai mo le lasusulu i talaatu o ao. O le a iu lava ina matala atu ni avanoa ia te outou. Aua ne’i faatagaina tagata e faamoemoe ia tutupu ni mea leaga e lamatia ai mea ua e filifilia.10

Ia atinae se uiga faaalia o le fiafia. Ia atinae se agaga o le talitonu o le a lelei mea uma. Savali ma le faatuatua, olioli i le matagofie o le natura, i le lelei o i latou e te alofa i ai, i le molimau o loo e tauaveina i lou loto e uiga i mea paia.11

O le fuafuaga a le Tama Faalelagi o se fuafuaga o le fiafia. O le a mama le ala, o le a itiiti popolega, o le a le faigata tele ia feteenaiga pe afai o le a tatou atinaeina se agaga o le fiafia.12

2

Nai lo o le mafaufau i o tatou faafitauli, e mafai ona tatou faataga se agaga o le loto faafetai e taitaia ma faamanuia i tatou.

Oka se matagofie o le faamanuiaina o i tatou! Oka se agaga faafetai e tatau ona tatou maua! … Atinae se agaga o le agaga faafetai mo faamanuiaga o le ola, ma mo meaalofa ofoofogia ma avanoa o loo taitasi i tatou ma olioli ai. Na fetalai mai le Alii, o e e agamalu e fai mo latou tofi le nuu. (Tagai Mataio 5:5.) E le mafai lava ona ou aloese mai le faaliliuga e faapea, o le agamalu e fautuaina ai se agaga o le loto faafetai ae le o se uiga o le, [matou te] le manaomia se fesoasoani mai se isi, o se faailoaga o se mana e sili atu nai lo o le malosi o le tagata lava ia, o se faamamaluga o le Atua, ma se taliaina o ana poloaiga. O le amataga lenei o le poto. Savali ma le agaga faafetai i ona luma, o le na tuuina mai le ola ma meaalofa lelei uma.13

E le’i i ai lava se taimi ua sili atu i le talafaasolopito o le lalolagi e ola ai i luga o le fogaeleele nai lo o lenei. E matuai tatau ia i tatou uma ona lagona le loto faafetai mo le ola ai i lenei vaitaimi matagofie, faatasi ai ma faamanuiaga ofoofogia uma ua tatou maua.14

A ou mafaufau i mea ofoofogia ua oo mai i lo’u olaga—ua matuai tele atu nai lo o le tuufaatasiga uma o le talafaasolopito o le tagata—Ou te tu ma le migao ma le loto faafetai. Ou te mafaufau i taavale ma vaalele, i komepiuta, masini fesi, i-meli, ma le Initoneti. E ese le ofoofogia ma le matagofie o ia mea uma. Ou te mafaufau i le taumafaiga maoae na faia i vailaau faafomai ma tulaga mo le soifua maloloina o tagata lautele. … Ma faatasi ai ma nei mea uma, ua i ai le toefuataiga o le talalelei mama a Iesu Keriso. O oe ma a’u o se vaega o le vavega ma le ofoofogia o lenei faamoemoega ma le malo maoae, ua faapea ona salalau atu i luga o le fogaeleele ma faamanuiaina ai olaga o tagata i soo se mea lava e oo atu i ai. Oka se loloto o lo’u agaga faafetai.15

Ua tatou ola i le atoatoaga o taimi. Matau le fuaitau lena. Matau le upu atoatoaga. E faailoa ai mea lelei uma ua faapotopotoina faatasi [mai] aso anamua ma toefuataiina mai i le lalolagi i lenei tisipenisione faaiu.

Ua tumu lou loto … i le agaga faafetai i le Atua Silisili Ese. E ala mai i le meaalofa o Lona Alo, o le Atua o lenei lalolagi, ua matuai maoae ai le faamanuiaina o i tatou. E ootia lou loto i upu o le tatou viiga, “Faitau ia o ou manuia; faitau taitasi. Faitau ou manuia e tele; mai le Atua” (Viiga, nu. 151).16

Faatasi ai ma le agaga faafetai i o tatou loto, ia aua nei o tatou mafaufau i ni faafitauli laiti sa tatou oo i ai. Ae ia faitau o tatou faamanuiaga ma i se agaga sili o le loto faafetai, e faaosofia e se faatuatua maoae, ia tatou agai i luma e atinae le malo o le Atua i le lalolagi.17

Ia avea se agaga o le faafetai e taitaia ou ao ma po. Galue i ai. O le a e iloa ai o le a maua mai ai taunuuga matagofie.18

3

Ua tuuina mai e le talalelei a Iesu Keriso se pogai mo le fiafia.

Na fetalai le Alii: “O le mea lea, ia sii aʼe i luga lou loto ma olioli, ma pipii i feagaiga ua e faia” [MF&F 25:13]. Ou te talitonu o loo fetalai mai o ia ia i tatou taitoatasi, ia fiafia. O le talalelei o se mea e olioli ai. Ua tuuina mai ai ia i tatou se pogai mo le fiafia.19

Aua ne’i galo po o ai oe. … O oe lava o se atalii/afafine moni o le Atua. … O Ia o lou Tama e Faavavau. E alofa o Ia ia te oe. … E finagalo i Ona atalii ma afafine ina ia fiafia. E le’i avea lava le agasala ma fiafia. E le’i avea lava le solitulafono ma fiafia. E le’i avea lava le le usiusitai ma fiafia. O le ala o le fiafia o loo maua i le fuafuaga a lo tatou Tama oi le Lagi ma i le usiusitai i poloaiga a Lona Alo Pele, le Alii o Iesu Keriso.20

E tusa lava po o le a lau auala na fai ai mea i le taimi ua tuanai, ou te tuuina atu ia te outou se lu’i … ia faaogatasi o outou olaga ma aoaoga o le talalelei, ia vaai atu i lenei Ekalesia ma le alofa ma le faaaloalo ma le talisapaia i le avea ai ma tina o lou faatuatua, ia ola i o outou olaga o se faataitaiga o le mea o le a faia e le talalelei a Iesu Keriso i le aumaia o le fiafia i se tagata.21

Ata
o le au Hinckley faatasi ma tamaiti laiti

“I le ola ai i le olaga atoa, ia tele ni mea malie ma taliega. O le olaga e tatau ona fiafia ai, ae le na o le onosaia.”

O le salamo o se tasi o uluai mataupu faavae o le talalelei. O le faamagalo atu o se uiga faaalia o le faavavau. O loo i ai le faamoemoe mo outou. O o outou olaga o loo i lumanai, ma e mafai ona faatumulia i le fiafia, e ui atonu ua pisia le taimi ua tuanai i le agasala. O le galuega lenei o le faaolataga ma le lagolagoina o tagata ma o latou faafitauli. O le faamoemoega lenei o le talalelei.22

Ua ou feiloai i le toatele o tagata o e faasea i taimi uma e uiga i le mamafa o o latou tiutetauave. E sa’o lava e tele naua mea faigata. O loo tele, tele naua mea e tatau ona fai. O loo i ai avega tautupe e faaopoopo atu i nei mea mamafa uma, ma faatasi ai ma nei mea uma, atonu tatou te tigaina i faitioga, e masani lava i le aiga, ma le tele o le taimi e mai i le lautele. Ia sui le mea e te mafaufau i ai. O le talalelei o le tala fou fiafia. Ua i ai le tagata ina ia ona maua le olioli [tagai 2 Nifae 2:25]. Ia fiafia! Ia susulu atu le fiafia e ala i o outou foliga ma tautala atu e ala i a outou molimau. E mafai ona i ai faafitauli. Atonu e i ai taimi e oo mai ai mala. Peitai o le susulu atu i nei mea uma o le augani mai lea a le Alii:

“Ia outou o mai ia te au, outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o au foi e malolo ai outou.

“Ia outou amoina la’u amo, ma ia outou faaa’oa’o ia te au, aua o au lē agamalu ma le loto maulalo, ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.

“Aua e avegofie la’u amo, o la’u avega foi e mama ia.” (Mataio 11:28–30.)

Ou te fiafia i upu nei a Jenkins Lloyd Jones lea sa ou otiina mai i se tusiga i le Deseret News i ni nai tausaga ua mavae. Ou te fia faasoa atu ia te outou. … Fai mai a ia:

“Soo se tasi lava e manatu o le fiafia atoatoa o se mea masani lea, o le a maumauina se taimi tele e tamo’e solo ai ma alaga ua vane faamalosi o ia.

“O le tele lava o polo e ta e le o i totonu o pu. O le tele lava o aano o manufasi e fefeu. O le tele lava o tamaiti e tutupu a’e ma avea o ni tagata masani. O le tele foi o faaipoipoga manuia e manaomia ai se tulaga maualuga o le onosai o itugalua. O le tele o galuega e masani lava ona faalemanaia nai lo o isi. …

“O le olaga e pei o se malaga i se nofoaafi i aso lava la—e faatuai, faalavelaveina, asu, pefu, aloiafia, ma tuuoso, na pau le mea e taape ai i nisi o taimi, o ni vaaiga matagofie ma le manaia o le alu saoasaoa.

“O le togafiti o le faafetai i le Alii mo le faatagaina o oe e te tietie.” (Deseret News, 12 Iuni 1973.)

Ou te toe faapea atu, o’u uso e ma tuafafine, o le togafiti o le faafetai i le Alii mo le faatagaina o oe e te tietie; o le mea moni, o se tietiega ina a manaia a ea? Ia fiafia i ai! Ata i ai! Pese e faatatau i ai! Manatua upu a le tusi tala o le Faataoto:

“O le loto fiafia e fai ma vailaau aoga lea: a o le loto faanoanoa e mamago ai ivi.” (Faataoto 17:22.)23

Tau ina ia i ai se fiafiaga i lou olaga. Ia i ai ni mea malie ma fiafia, se aga malie, le malosi e ata ai i lea taimi ma lea taimi i mea e malie.24

I le olaga atoa ia [outou] maua ni taimi fiafia ma ni taliega se tele. O le olaga e tatau ona fiafia, ae le na o le onosaia.25

4

O le talalelei o se savali o le manumalo e tatau ona taliaina ma le naunautai, faapelepele, ma le talitonu o le a lelei mea uma.

Ou te tulai atu iinei i le aso, o se tagata e talitonu o le a lelei mea uma e faatatau i le galuega a le Alii. Ou te le talitonu ua faavaeina e le Atua lenei galuega i le lalolagi ina ia toilalo. Ou te le talitonu o faasolosolo vaivai atu. Ou te iloa o loo faasolosolo malosi lava. … E i ai lo’u faatuatua faatauvaa ma faamaoni e faapea, o le a manumalo le mea sa’o ma o le a silisili ona malosi le mea moni.26

E ese lo’u fiafia i le tala ia Kalepo ma Iosua ma isi matavao o Isaraelu. Sa taitai atu e Mose le fanauga a Isaraelu i le vao. I le tausaga lona lua o le latou feofeoaiga, sa ia filifilia ai se sui mai ituaiga taitasi e sefululua e o atu e vaavaai ma suesue le laueleele o Kanana ma aumai se lipoti e uiga i ona punaoa ma ona tagata. O Kalepo sa fai ma sui o le ituaiga o Iuta, o Iosua o le ituaiga o Efaraima. Sa o atu le toasefululua o i latou i le laueleele o Kanana. Ma sa latou iloa ai e lafulemu. Sa latou o mo aso e fasefulu. Sa latou o mai ma aumai nisi o “vine e muai matutua” o le faamaoniga o le lafulemu o le laueleele (Num. 13:20).

Sa latou o mai ia Mose ma Arona ma le faapotopotoga atoa o le fanauga a Isaraelu ma latou fai mai e uiga i le laueleele o Kanana, “E moni foi ua tafe ai le suasusu ma le meli; o ona fua foi nei” (f. 27).

Ae peitai o le toasefulu o le au matavao, o e na afaina i lo latou lava masalosalo ma le matatau. Sa latou tuuina atu se lipoti le lelei e uiga i le aofai ma le malolosi o tagata sa Kanana. Sa latou faapea atu ai “e sili lo latou malosi i lo tatou” (f. 31). Sa latou faatusalia i latou i ni se e faatusa atu i sauai na latou vaaia i le nuu. Sa afaina lava i latou i lo latou lava palaaai.

Ona tutu atu lea o Iosua ma Kalepo i luma o le nuu ma faapea atu, “O le nuu na matou ui ai e asiasi ai, o le nuu e matua lelei tasi lava ia.

“Afai e finagalo alofa mai Ieova ia te i tatou, na te faaootia lava i tatou i lena nuu, ma foai mai ai ia te i tatou; o le nuu lava ua tafe ai le suasusu ma le meli.

“A e aua lava ne’i outou fouvale ia Ieova, ’aua foi tou te matatau i tagata o le nuu, aua e faia lava i latou ma mea e ai ma tatou: ua mavae lo latou mamalu ia te i latou, a o loo ia te i tatou Ieova: aua tou te matatau ia te i latou” (14:7–9).

Ae sa sili atu le mananao o tagata e talitonu i le au masalovale e toasefulu nai lo o le talitonu ia Kalepo ma Iosua.

Ona folafola mai lea e le Alii e faapea, o le a fesesea’i le fanauga a Isaraelu i le vao mo tausaga e fasefulu seiiloga e mavae atu le augatupulaga a i latou o e sa savavali i le masalosalo ma le matatau. O loo faamaumauina i tusitusiga paia e faapea, “o ia lava tagata na fai tala leaga i le nuu, ua oti lava i latou i le mala i luma o Ieova.

“A o Iosua … ma Kalepo … , na ola lava i laua ai ia tagata na o e asiasi i le nuu” (f. 37–38). Sa na’o i laua o lena vaega sa ola e tau mai i lena fasefulu tausaga o le fesesea’i, ma o e na i ai le avanoa e ulu atu ai i le nuu o le folafolaga e faatatau i mea na la’ua lipotia mai i se vaaiga lelei.

Ua tatou vaai i nisi o siomia i tatou o e e le popole e uiga i le lumanai o lenei galuega, o e fia ese, o e talanoa i mea e le mafai ona fai, o e faaalia le matatau, o e faaalu o latou taimi e elieli leaga ma tusitusi e uiga i mea ua latou manatu o vaivaiga ae o le mea moni e leai se taua. Faatasi ai ma masalosaloga e uiga i ona aso ua mavae, ua leai ai sa latou vaaiga mamao e uiga i lona lumanai.

E sa’olele lava le upu mai anamua, “A leai se faaaliga, e faasalalauina le nuu” (Faataoto 29:18). E leai se avanoa i lenei galuega mo i latou e na’o le talalelei o faafitauli ma le faanoanoa e talitonu i ai. O le talalelei o le tala fou fiafia. O se savali o le manumalo. O se faamoemoega e tatau ona taliaina ma le naunautai.

E le’i faapea mai lava le Alii o le a leai ni faafitauli. Ua masani o tatou tagata i puapuaga o soo se ituaiga, e pei ona faafetauia ai e i latou o e o loo tetee i lenei galuega. Peitai, na aliali mai le faatuatua i o latou faanoanoaga uma. O loo agai pea i luma i taimi uma lenei galuega, ma e le’i solomuli lava talu lona amataga mai. …

… O le galuega lenei a le Silisili Ese. Pe tatou te agai i luma o ni tagata taitoatasi pe leai, e faalagolago lava lea ia i tatou. Ae o le Ekalesia, o le a le solomuli lava le agai i luma. …

Ina ua ave atu e le Alii ia Mose ia te Ia lava, ona Ia fetalai atu ai lea ia Iosua, “Ia e faamalosi ma lototele, aua e te fefe, aua e te mata’u; aua o Ieova lou Atua o loo ia te oe i mea uma e te alu i ai” (Iosua 1:9). O Lana galuega lenei. Ia aua lava ne’i galo. Ia talia ma le naunautai ma le faapelepele.27

5

Faatasi ai ma le malamalama o i tatou uma o fanau a le Atua, e mafai ona tatou tutu maualuga teisi atu, tulai maualuga teisi atu, ma ia lelei teisi atu.

O loo i ai se faiga masani faanoanoa i lo tatou lalolagi i aso nei, o le faalumaluma lea e le tasi tagata o le isi. Pe ua outou iloa ea, e le faigata lava i le faiai ona fai ni faamatalaga e mafai ona faamanualia ai le isi? Ia taumafai e fai le faafeagai o lena mea. Taumafai e tuu atu ni faamalo. …

O loo i ai foi i lo tatou lalolagi se faiga masani faanoanoa i le toatele o i tatou e ta’ufaatauvaa ai i tatou lava. O isi tagata e foliga mai ia i tatou, o loo latou lagona le mautinoa ia i latou lava, ae o le mea moni, o le toatele o i tatou o loo i ai nisi o lagona o le vaivai. O le mea taua ia aua ne’i e tauina ia te oe lava e uiga i ai. … O le mea taua lava ia tatou faia le mea sili i mea uma ua tatou maua.

Aua le maumauina lou taimi e te faanoanoa ai ia te oe lava. Aua e te tau’faatauvaaina oe lava. Ia aua lava ne’i galo o oe o se atalii po o se afafine o le Atua. O loo i ai sou tofi paia. O loo i ai se mea moni o le natura o le Atua i totonu ia te oe.28

Tatou te pepese, “O Le Atua Lo’u Tama” (Viiga, nu. 184). O lena mea e le na’o se mea e tupu fua, se manatu tupu fua—o lena mea o le upumoni ola. O loo i ai se mea paia i totonu o i tatou taitoatasi lea e manaomia ona faafailele, lea e manaomia ona aliali a’e, lea e manaomia ona ta’u atu. O outou tama ma tina, aoao a outou fanau o i latou, i se ala moni lava, o atalii ma afafine o le Atua. E leai se isi upumoni sili atu i le lalolagi atoa nai lo o le—mafaufau o loo i ai i totonu ia i tatou se mea paia.29

Talitonu ia te oe lava. Talitonu i lou mafai ona e faia ni mea maoae ma lelei. Talitonu e leai se mauga e maualuga tele e le mafai ona e a’ea. Talitonu e leai se afa e malosi atu e le mafai ona e talitalia. … O oe o se atalii/afafine o le Atua, e le gata mai mea e te gafatia.30

Ia tu maualuga teisi atu, tulai maualuga teisi atu, ma ia lelei teisi atu. Ia fai se taumafaiga faaopoopo. O le a e fiafia atili ai. O le a e iloa ai se lotomalie fou, se fiafiaga fou i lou loto.31

Oi ioe, o le a i ai ni faafitauli i le ala. O le a i ai mea faigata e faatoilalo. Ae o le a le tumau ai e faavavau. O le a le tuuaunoaina lava oe e le [Atua]. …

Vaai i le itu lelei. Ia [e] iloa o loo Ia leoleo mai ia te oe, o loo Ia faafofoga mai i au talosaga ma o le a tali mai i ai, e alofa o Ia ia te oe ma o le a [Ia] faaalia mai lena alofa.32

E anoanoa’i le tele o mea lelei ma mananaia ma matagofie e galulue ai. O i tatou o tagata auai o le talalelei a Iesu Keriso. O le talalelei o lona uiga o le “tala fiafia!” O le savali a le Alii o le savali o le faamoemoe ma le faaolataga! O le siufofoga o le alii o se siufofoga o le tala e olioli ai! O le galuega a le Alii o se galuega o ausiga ofoofogia!

I se taimi faanoanoa ma le faigata, na fetalai atu ai le Alii ia i latou o e sa ia alofaina: “Aua le atuatuvale o outou loto, aua foi tou te matatau.” (Ioane 14:27.)

O nei tuleiga maoae o le lototoa o se sulu lea ia i tatou taitoatasi. Ia i ai moni lo tatou faatuatua ia te ia. Aua o le a le sese lava o ia ma ana folafolaga.33

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Mafaufau i le fautuaga a Peresitene Hinckley ia “vaavaai loloto atu” mo le lelei ma ia “atinae se uiga faaalia o le fiafia [ma] se agaga o le talitonu o le a lelei mea uma” (vaega 1). Aiesa tatou te manaomia ai lenei fautuaga i aso nei? E mafai faapefea ona tatou atinae se uiga faaalia o le fiafia?

  • Na saunoa Peresitene Hinckley, e maua mai “taunuuga matagofie” pe a tatou “faataga se agaga o le loto faafetai e taitaia [i tatou]” (vaega 2). Aisea e te manatu e oo mai ai nei “taunuuga matagofie”? O a ni auala e faamanuiaina ai oe pe a e maua le agaga o le loto faafetai?

  • O a ni ou manatu e uiga i le tala faatatau o le olaga “e pei o se malaga i se nofoaafi i aso lava la”? (Tagai vaega 3.) E mafai faapefea e le “tala fiafia” o le talalelei ona aafia ai le ala e te taulimaina ai lena malaga?

  • O a ni auala e te manatu e faatatau ai le tala ia Kalepo ma Iosua i o tatou olaga? (Tagai vaega 4.) O a ni faataitaiga ua e vaai o ni tagata ua taliaina ma le naunautai le talalelei? Afai tatou te oo i ni lagona o le lotovaivai, e mafai faapefea ona tatou toe maua lo tatou talitonuga o le a lelei mea uma? O a ni aafiaga ua faateleina ai lou talitonu o le a lelei mea uma e faatatau i le galuega a le Alii?

  • Aisea e te manatu ai, o loo i ai se faiga masani o le taufaatauvaaina o isi ma i tatou lava? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina lenei faiga? O a ni mea e mafai ona tatou faia, o ni tagata taitoatasi ma aiga, e fesoasoani ai i isi ia “tutu maualuga teisi atu” ma “tulai maualuga teisi atu”? (Tagai vaega 5.)

Mau Fesootai

Ioane 16:33; Filipi 4:13; Mosaea 2:41; Alema 34:38; Eteru 12:4; MF&F 19:38–39; 128:19–23

Fesoasoani mo Suesuega

“O le faatinoina o mea ua e aoaoina o le a maua mai ai se malamalama faaopoopo lelei (tagai Ioane 7:17)” (Tala’i La’u Talalelei [2004], 19). Mafaufau e te fesili ifo ia te oe lava pe mafai faapefea ona e faaaogaina i le fale, i le galuega, ma ou tiutetauave faale-Ekalesia.

Faamatalaga

  1. Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 37.

  2. Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 37.

  3. “O Le Sailiga Faia Pea Lava Pea mo le Upu Moni,” Liahona, Fepuari-Mati 1986, 11.

  4. Tagai Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 76.

  5. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1: 1995–1999 (2005), 343.

  6. Russell M. Nelson, “Malosi Faaleagaga,” Liahona, Ian. 1998, 17.

  7. Jeffrey R. Holland, “O Le Susuga a Gordon B. Hinckley: O Loo Tulai mai o Ia ma le Lototele ma le Malosi,” Liahona, Iuni 1995, 4.

  8. “The Lord Is at the Helm” (Brigham Young University devotional, Mar. 6, 1994), 3–4, speeches.byu.edu.

  9. Sii mai i le Jeffrey R. Holland, “O Le Susuga a Gordon B. Hinckley: O Loo Tulai mai o Ia ma le Lototele ma le Malosi,” 4.

  10. “O Le Sailiga Faia Pea Lava Pea mo le Upu Moni,” 11.

  11. “Afai E Te Faamaoni,” Liahona, Ian. 1992, 2.

  12. “Ia Taitasi ma Avea o se Tagata ua Sili Atu ona Lelei,” Ensign, Nov. 2002, 100.

  13. “With All Thy Getting Get Understanding,” Ensign, Aok. 1988, 3–4.

  14. “The Spirit of Optimism,” New Era, Iulai 2001, 4.

  15. “Keep the Chain Unbroken” (Brigham Young University devotional, Nov. 30, 1999), 1–2, speeches.byu.edu.

  16. “My Redeemer Lives,” Ensign, Feb. 2001, 70.

  17. “The Lord Is at the Helm,” 6.

  18. “O Le Fautuaga ma le Tatalo a se Perofeta mo le Autalavou, Liahona, Ape. 2001, 4.

  19. “Afai E Te Faamaoni,” 2.

  20. “Ia Tutu Atu ma le Faamaoni ma le Faatuatua,” Liahona, Iulai 1996, 108.

  21. “Faamaoni i Faatuatuaga,” Liahona, Setema 1996, 2.

  22. “Ia Tutu Atu ma le Faamaoni ma le Faatuatua,” 108.

  23. Four Imperatives for Religious Educators” (address to religious educators, Sept. 15, 1978), 4.

  24. “A Challenging Time—a Wonderful Time” (address to religious educators, Feb. 7, 2003), 4.

  25. “Ia Tutu Atu ma le Faamaoni ma le Faatuatua,” 108.

  26. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 410.

  27. “Tumau i le Ala—Tausi le Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1995, 83.

  28. “Strengthening Each Other,” Ensign, Feb. 1985, 3–4.

  29. One Bright Shining Hope: Messages for Women from Gordon B. Hinckley (2006), 90–91.

  30. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 452.

  31. “O Le Talosga mo le Atoatoa” (faigalotu a le Iunivesite a Polika Iaga, 10 Nov., 1998), 5, speeches.byu.edu.

  32. “E Mafai Faapefea Ona Avea Au Ma Tamaitai O Loo Ou Moomoo I Ai?” Liahona, Iulai 2001, 112.

  33. “O Le Sailiga Faia Pea Lava Pea mo le Upu Moni,” 11.