Aoaoga a Peresitene
Mataupu 14: Auauna Atu ma le Loto Atoa i Isi


Mataupu 14

Auauna Atu ma le Loto Atoa i Isi

“Tau ina ia sosolo ifo i o tatou loto le uiga moni o le talalelei ina ia mafai ona tatou iloa ai o o tatou lava olaga, ua tuuina mai ia i tatou e le Atua lo tatou Tama, ina ia faaaogaina e auauna atu ai i isi.”

Mai le Soifuaga o Gordon B. Hinckley

Sa tauivi le Alii faifeautalai talavou o Gordon B. Hinckley i nai ona vaiaso muamua i le avea ai ma se faifeautalai faamisiona i Egelani. Sa ma’i o ia i le taimi na taunuu atu ai, ma sa faafia ma o ana taumafaiga e talai atu le talalelei sa teena pea lava pea. I le taualumaga o lena taimi faigata, sa faamanuiaina ai o ia i le mea sa ia taua mulimuli ane o lona “aso o faaiuga”—o se aafiaga na aafia ai lana auaunaga mo le taimi atoa na totoe o lona soifua.

“Sa ou lotovaivai,” sa ia manatua ai. “Sa ou tusi atu i lo’u aiga i lo’u tama lelei ma fai i ai sa ou lagonaina sa ou faamaumauina lo’u taimi ma ana tupe. O ia o lo’u tama ma o la’u peresitene foi o le siteki, ma o ia o se alii atamai ma musuia. Sa ia tusi mai se tusi puupuu lava ia te au lea sa faapea mai, “Le Pele Gordon, ua ou mauaina lau tusi talu ai nei. E na o le tasi lava la’u fautuaga: faagalo oe lava ia ae alu e galue.’ O se taimi na muamua atu i lena taeao i le ma vasega mo le suesuega o tusitusiga paia, sa ma faitau ai ma la’u soa i fetalaiga nei a le Alii: ‘Aua ai se fia faasaogalemuina lona ola, e maumau ai ia te ia; a o le faamaumau lona ola ona o a’u ma le tala lelei, e faasaoina e ia.’ (Mareko 8:35.)

“O na upu a le Matai, lea na sosoo ai ma le tusi a lo’u tama faatasi ma lana fautuaga ina ia faagalo au lava ia ae alu e galue, sa lagona ifo i lou lava tagata. Faatasi ai ma le tusi a lou tama i lo’u lima, sa ou alu atu ai i le potumoe i le fale i le 15 Wadham Road, lea sa ma nonofo ai, ma tootuli ai ma faia se tautinoga i le Alii. Sa ou osifeagaiga ai o le a ou taumafai e faagalo a’u lava ma faamaumau a’u lava i Lana galuega.

“I lena aso ia Iulai i le 1933 sa o se aso o la’u [faiga] faaiuga. Sa oo mai se malamalama fou i lou olaga ma se olioli fou i lou loto.”1

Sa le’i aluese atu lena malamalama mai le soifuaga o Gordon B. Hinckley. Mai i lena lava aso, sa ia tuuto atu ai o ia lava i le Alii i le auauna atu i isi. I le maliu o Peresitene Hinckley, sa lisi ai e Peresitene Henry B. Eyring ni nai saofaga a Peresitene Hinckley: fausiaina o malumalu i le lalolagi atoa, faatutuina o malumalu laiti ifo e faanatinati ai le galuega faalemalumalu, faavaeina le Tupe Faaagaga mo Aoga, ma le fauina o le Maota Autu mo Konafesi. Ona ia fai mai lea:

“O lona talatuu patino e tele atu nai lo o lena lisi puupuu ma lo’u malosi e faamatala ai. Ae o mea na ia ausia sa i ai pe a ma le tasi se mea na laugatasia ai. O taimi uma lava sa [faia ai] ina ia faamanuia ai tagata taitoatasi i se avanoa. Ma o taimi uma sa mafaufau ai ia i latou e tau le maua ni avanoa, o tagata masani o loo tauivi e taulima faigata o le olaga i aso taitasi ma le luitau o le ola ai i le talalelei a Iesu Keriso. E silia i le faatasi ona ia popoina lou fatafata i lona tamailima pe a ou tuuina atu se fautuaga ma faapea mai, ‘Hal, na e manatua le tagata o loo tauivi?’”2

“Ou te manao ia ou malosi ma galue,” o le saunoaga lea a Peresitene Hinckley. “Ou te manao e faafetaiaia aso taitasi i se fuafuaga ma se faamoemoega. Ou te manao e faaaoga itula uma ou te ola ai e tuuina atu se faamalosiauga, e faamanuia i latou o e o loo mamafa a latou avega, ina ia atiina ae le faatuatua ma le malosi o le molimau.”3

Ata
O Keriso i le vai o Petesa

“Afai o le a tatou tautino e tapuai ma mulimuli i le Matai, pe le tatau ea ona tatou taumafai e faataitai i lona soifuaga o le auauna atu?”

Aoaoga a Gordon B. Hinckley

1

O o tatou olaga o ni meaalofa mai le Atua ma e tatau ona faaaogaina i le auauna atu i isi.

Ua … tele le mativa ma le manao moni i le lalolagi atoa, ua tele naua le tetee ma le le alofa, ua tele naua le leaga o le ola le mama, ua tele naua aiga malepelepe ma aiga ua faatamaiaina, ua tele naua tagata ua tuua toatasi ua ola i olaga faanoanoa ua aunoa ma le faamoemoe, ua tele naua le tiga i soo se mea.

Ma o lea ou te talosaga atu ai ia te outou. Ou te talosaga atu ia te outou e faapea, i a outou sailiga ina ia maua oa o le lalolagi, ia outou foai atu ina ia faaleleia teisi ai le lalolagi.4

Afai e tatau ona faaleleia atili le lalolagi, e tatau la ona faia se suiga i le faagasologa o le alofa i loto o tagata. E mafai ona faia lena mea pe a faasili atu la tatou vaai nai lo ia i tatou lava, ina ia tuuina atu lo tatou alofa i le Atua ma isi, ma ia faia o lena mea ma o tatou loto atoa, ma o tatou agaga atoa, ma o tatou mafaufau atoa.

Ua folafola mai e le Alii i faaaliga i onaponei e faapea, “Ma afai e tau-tasi o outou mata i loʼu mamalu, o le a faatumulia o outou tino atoa i le malamalama, ma o le a leai se pouliuli e ia te outou.” (MF&F 88:67.)

A o tatou vaavaai atu ma le alofa ma le agaga faafetai i le Atua, a o tatou auauna atu ia te ia ma le manatu tasi i lona mamalu, o le a alu atu mai ia i tatou le pogisa o le agasala, le pogisa o le manatu faapito, le pogisa o le faamaualuga. O le a faapea ona oo mai se alofa faateleina mo lo tatou Tama e Faavavau ma mo lona Alo Pele, lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola. O le a faapea ona oo mai se lagona sili atu o le auauna atu i o tatou uso a tagata, ae itiiti ona mafaufau i le tagata lava ia ae faateleina le aapa atu i isi.

O lenei mataupu faavae o le alofa o le ute moni lea o le talalelei a Iesu Keriso.5

Afai o le a tatou tautino e tapuai ma mulimuli i le Matai, pe le tatau ea ona tatou taumafai e faataitai i lona soifuaga o le auauna atu? E leai se tasi o i tatou e mafai ona fai mai sao o lona olaga e anaina e ia lava. O o tatou olaga o ni meaalofa a le Atua E le ona o lo tatou lava malosi ua tatou o mai ai i le lalolagi. Tatou te le o ese foi i lo tatou lava loto. E le o i tatou lava e atofaina o tatou aso, ae e tusa ma le finagalo o le Atua.

E toatele i tatou e faaaogaina o tatou olaga e faapei tatou te pule atoa ai. Tatou te filifili e faamaumau o tatou olaga pe a tatou mananao ai. Ae peitai, o lena mea e avea ma se faalataga o se faatuatuaga maoae ma le paia. E pei ona matuai faamanino mai e le Matai, “Aua ai se fia faasaogalemuina lona ola, e maumau ai ia te ia; a o le faamaumau lona ola ona o a’u ma le tala lelei, e faasaoina e ia.” (Mareko 8:35.)6

O’u uso e ma tuafafine pele, o le luitau e maoae tele. O avanoa e faatatau uma ia i tatou. O le a finagalo le Atua tatou te faia Lana galuega—ma faia ma le malosi ma le fiafia. O lena galuega, e pei ona Ia faamatalaina mai, o le “fesoasoani i e vaivai, sii i luga lima ua tautau i lalo, ma faamalosi tulivae ua vaivai.” (MF&F 81:5.

O le auauna atu ia i latou o e matitiva. O le faamafanafana ia i latou o e faavauvau. O le asiasi atu i fafine ua oti a latou tane, ma fanau ua leai ni tama i o latou puapuagatia. O le fafaga o e fiaaai, ia faalavalava i e ua le lavalava, ia malutia i latou o e e leai ni o latou faamalumaluga. O le faia o mea e pei ona sa faia e le Matai, o le “sa femaliua’i ma agalelei.” (Galuega 10:38.)7

O la’u savali ia te outou i le aso … e faapea, ia e filifili nei e tuuto atu se vaega o lou taimi, a o e faataatiaina le fuafuaga o lou olaga, ia i latou o e faanoanoa ma matitiva, e aunoa ma le mafaufau e toe tauia mai. E manaomia ou tomai, po o a lava na tomai. O ou lima fesoasoani o le a siia’e ai se tasi mai le faigata o le faanoanoa, O lou leo mausali o le a tuu atu ai le faamalosiauga i nisi o e atonu ua le toe faia se taumafaiga. O ou tomai e mafai ona suia ai olaga, i se auala maoae ma matagofie, o i latou o e manaomia le fesoasoani. Afai e le o le taimi nei, o afea la? Afai e te le faia, o ai la na [te faia]?8

Talosia ia tafe atu i totonu o o outou loto le uiga moni o le talalelei, ina ia mafai ona tatou iloa i o tatou olaga, ua tuuina mai ia i tatou e le Atua lo tatou Tama, e tatau ona faaaoga e auauna atu ai i isi.

Afai o le a tatou tuu atu ni auaunaga faapena, o le a faatumulia o tatou aso i le olioli ma le fiafia. O le mea aupito taua, o le a faapaiaina i latou i lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, ma i le faamanuiaina o i latou uma o o latou olaga tatou te pa’i i ai.9

2

O le auauna atu o le vailaau sili lea mo le faanoanoa o le tagata mo ia lava, manatu faapito, faanoanoa, ma le tuuatoatasi.

Ou te manatua le asiasi atu i le lotoa o se kolisi lea na ou faalogo ai i le faitio masani, ma faisoo a le autalavou: o faitioga e uiga i le tigaina o le aoga—sa pei o se avega ae le o se avanoa e tofo ai i le malamalama o le lalolagi—o faitioga e uiga i fale ma e uiga i meaai. …

Sa ou fautuaina na talavou, afai na mamafa tele mea e tigaina ai o le aoga, afai latou te manatu e faitio e uiga i o latou fale ma a latou meaai, e mafai la ona ou fautua atu se fofo mo o latou faafitauli. Ou te fautuaina e faataatia ese a latou tusi mo ni nai itula, o ese mai o latou potu, ae o e asiasi i se tasi e matua ma tuua na o ia, po o se tasi o ma’i pe lotovaivai. E masani lava, ua ou iloa afai tatou te faitio e uiga i le olaga, e mafua ona e na o i tatou lava o loo tatou mafaufau i ai.

Mo le tele o tausaga, sa i ai se faailo i luga o le puipui o se faleoloa lipea seevae sa masani ona ou faatau ai. Sa faitauina, “Sa ou faitio ona sa leai ni o’u seevae, seia oo ina ou vaai i se tagata na leai ni ona vae.” O le vailaau e sili ona aoga mo le ma’i o le faanoanoa o le tagata mo ia lava, o le faagalo o i tatou lava i le auauna atu i isi.10

Ou te talitonu o le toatele o i tatou o le vailaau sili ona lelei mo le tuua toatasi o le galue ma le auauna atu e fai ma sui o isi. Ou te le faaitiitia o outou faafitauli, ae ou te le musu foi e fai atu e faapea, e toatele isi e ogaoga atu o latou faafitauli nai lo o oe. Ia aapa atu e auauna atu ia i latou, e fesoasoani ia latou, e faamalosiau ia i latou. O loo toatele lava tama ma teine o e toilalo i le aoga ona o le manao i sina uai patino atu ma faamalosiauga. O loo toatele lava tagata matutua o loo nonofo i le faanoanoa ma le tuua toatasi ma le popole po o ai o le a aumaia i ai e se talanoaga faatauvaa se fuataga o le faamoemoe ma le susulu. …

O loo toatele i latou o e ua faamanualia ma o e e manaomia se Samaria lelei e fusifusia o latou manua ma fesoasoani ia i latou i le ala. O se agalelei itiiti e mafai ona auamaia ai se faamanuiaga tele i se tasi e faanoanoa ma se lagona manaia i se tagata e faauoina o ia.11

O loo toatele i latou o loo i ai, e mafai ona e siiina a’e a latou avega. O loo i ai i latou e leai ni aiga, o loo i ai i latou o loo fia aai, o loo i ai i latou o e matitiva o loo siomia i tatou. O loo i ai e ua toeaiina ma olomatutua o loo tuua toatasi i maota o tagata matutua. O loo i ai tamaiti e le atoatoa le malosi o le tino ma le mafaufau, ma tagata talavou o loo faaaogaina vailaau faasaina, ma e mama’i ma e nofofale o e o loo fetagisi mai mo se upu alofa. Afai tatou te le faia lenei mea, o ai la e faia?

O le vaifofo silii ua ou iloa mo le popole o le galue. O le vailaau sili mo le faanoanoa o le auauna atu. O le fofo sili lava mo le vaivai o le lui ia fesoasoani atu i se tasi o sili atu le lelava.12

Aisea e fiafia ai faifeautalai? Ona latou te faagalo i latou lava i le auauna atu i isi.

Aisea e fiafia ai i latou o e galulue i malumalu? Ona o a latou galuega o le alofa e matuai ogatasi lava ma le galuega sui tele o le Faaola o tagata. Latou te le talosagaina pe faamoemoe foi mo se faafetai mo mea latou te faia. Mo le tele lava o tulaga, e leai lava se isi mea latou te iloa nai lo o le igoa o le tagata o loo latou galulue e fai ai ma sui.13

Ia faailoa atu manaoga faatamalii o loo i totonu o outou loto, ina ia aapa atu e faamafanafana, lagolago ma atiina a’e isi. A o outou faia na mea, o le a tuua oe e le ’ona faatamaia o le manatu faapito, ae o le a suitulagaina e se lagona manaia ma matagofie lea e foliga mai e leai lava se isi ala e oo mai ai.14

Ata
o se tamaitai o loo fesoasoani atu i se tagata ma’i.

“O loo toatele i latou o loo i ai, e mafai ona e siiina a’e a latou avega.”

3

A tatou aapa atu e fesoasoani i isi, e faapea ona tatou iloa ai o tatou tagata moni.

I se tasi taeao o se Aso Sa i ni nai tausaga ua mavae, sa ou i ai i le maota o le peresitene o se siteki i se nuu laitiiti i Idaho. A o le’i faia le lotu i le taeao, sa faitau faatasi e le aiga i ni nai fuaiupu o tusitusiga paia. O nisi o nei upu o fetalaiga a Iesu o loo tusia i le Ioane 12:24: “E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, Afai a e le pau le fua o le saito i le eleele ma pala ai, e tumau pea o le mea e tasi: ae afai e pala, ona fua mai ai lea o fua e tele.”

E le masalomia lava, sa faatatau atu le Matai i lona lava maliu na fotua’i mai, ma tautino mai, vagana ai e maliu o ia, o le a matuai le aoga lava lana misiona i le olaga. Ae peitai, o loo o’u vaaia i nei upu se isi faauigaga. E foliga mai ia te a’u, o loo fetalai mai le Alii ia i tatou taitoatasi e faapea, seiiloga tatou te faagalo i tatou lava i le auauna atu i isi, o le a tele ina tatou ola i le leai o se faamoemoe moni, aua sa faaauau ona ia fetalai mai, “O le faapelepele i lona ola, e faamaumau e ia i ai; a o le inoino i lona ola i lenei lalolagi, e leoleo ai e ia e oo i le ola faavavau.” (Ioane 12:25.) Po o le, e pei ona tusia i le Luka, “O se saili ia saogalemu lona ola e maumau ai ia te ia; a o se faamaumau ai e faasaoina e ia.” (Luka 17:33.) I se isi faaupuga, o le e ola mo na o ia lava e mamae ma oti, ae o le e faagalo o ia lava i le auauna atu i isi, e tuputupu a’e ma fuga mai i lenei olaga ma i le faavavau.

O lena taeao i le konafesi a le siteki, sa faamaloloina ai le peresitene o le siteki lea sa ou nofo ai, i le mavae ai o le sefulutolu tausaga o se auaunaga faamaoni. Sa matuai tele le sasaa atu o le alofa ma le agaga faafetai, sa le ona o lona tamaoaiga, sa le ona o lona tulaga i le lotoifale o pisinisi, ae ona o le auaunaga maoae sa ia tuuina atu ma le le manatu faapito. Na aunoa ma le mafaufau i mea e fiafia i ai o ia lava, sa faimalaga atu ai o ia i le fiasefulu afe o maila i ituaiga uma o tau. Sa ia faaaluina moni le faitau afe o itula i mea e mananao ai isi. Sa ia tuulafoaia ana lava pisinisi patino ina ia lagolago atu ia i latou o e sa manaomia lana fesoasoani. Ma i le faia o lea mea, sa ola ai o ia ma sa avea ma tagata maoae i le vaai a i latou sa ia tautuaina.15

O ni tausaga ua mavae sa ou faitau ai i se tala i se tamaitai talavou o le sa alu atu i se nuu maotua e avea ai ma se faiaoga. Sa i ai i lana vasega se teineitiiti sa le’i pasi muamua ma o le na toe le pasi foi. Sa le mafai e le teineitiiti aoga ona faitau. Sa sau o ia mai i se aiga e leai ni mea e ave atu ai o ia i se taulaga e tele atu mo suesuega e iloa ai pe na i ai sona faafitauli e mafai ona foia. O le lagonaina atonu o le faafitauli o le teineitiiti na mafua i ona mata, sa faatulagaina ai e le faiaoga talavou e ave atu le teineitiiti aoga e siaki ona mata, ae e totogi e le faiaoga. Na maua ai se faafitauli na mafai ona faaleleia e matatioata. E le’i leva ae matala atoa atu se lalolagi fou i le teineitiiti aoga. Mo le taimi muamua o lona olaga, ua manino ai lana vaai i upu sa i ona luma. Sa le tele le totogi o lena faiaoga i le aoga maotua, ae mai i lena totogi laitiiti, sa ia faia ai se teugatupe lea na suia atoa ai le olaga o se teineitiiti aoga sa le pasi, ma i le faia o lena mea, sa ia maua ai se vaaiga fou i lona lava olaga.16

A o e auauna atu, o le a faapea ona faaopoopo atu se vaaiga fou i lou olaga. O le a e maua ni fegalegaleaiga fou ma faaoso fiafia. O le a e maua ni faauoga ma ni fegalegaleaiga lelei. O le a e tuputupu a’e i le poto ma le malamalama ma le atamai, ma i lou gafatia e fai ai.17

Ou te molimau atu, a o aapa atu outou taitoatasi e fesoasoani i isi, o le a outou maua o outou tagata moni ma faamanuia tele ai le lalolagi o loo outou aumau ai.18

4

Ua tuuina atu e le Ekalesia ni avanoa se tele mo auaunaga le manatu faapito.

Uso e ma tuafafine, o le a le mafai ona outou fiafia pe afai tou te ola i le olaga ae na’o oe lava e te mafaufau i ai. Ia galulue punouai i le faamoemoega aupito sili ona lelei i le lalolagi—le faamoemoega o le Alii. O le galuega a korama, ma faalapotopotoga o ausilali, galuega faalemalumlau, galuega o auaunaga faaleuelefea, galuega faafaifeautalai. O le a e faamanuiaina lou lava olaga, pe a e faamanuia i olaga o isi.19

E leai se isi lava galuega i le lalolagi atoa e faatumulia i le fiafia e pei o le galuega lenei. O lenei fiafia e tulaga ese. E oo mai mai le auauna atu i isi. E moni lava. E tulaga ese. E matagofie.20

Ata
O le faamisiona tautua a le Ekalesia o loo su’isu’i

“A o e … auauna atu, o le a faaopoopoina se vaaiga fou i lou olaga.”

Ia avea le Ekalesia ma au uo pele. Ia avea ma au soa sili [ona lelei]. Ia auauna atu i soo se mea e valaauina oe e auauna ai. Ia fai le mea e talosagaina oe e fai. O tofiga uma e te umia o le a faaopoopo atu i ou gafatia. E tele ni tiutetauave ua ou auauna ai i lenei faapotopotoga tele. O auaunaga uma lava e aumaia ai ona lava taui.

O lenei mea … o le a manaomia ai lou tautinoga le manatu faapito, lou faamaoni ma le faatuatua le faavaivai. O le a e auauna atu i le tele o tulaga a o le’i faamaeaina o outou olaga. O nisi o na mea e ono foliga mai e laiti, ae e leai se valaauga e laitiiti pe le taua i lenei Ekalesia. E taua valaauga uma. E manaomia valaauga uma i le faaalualuina i luma o le galuega. Ia aua ne’i ta’ufaatauvaaina se tiutetauave i totonu o le Ekalesia. …

Ia fai se avanoa mo le Ekalesia i lou olaga. Ia faatupulaia lou iloa o ona aoaoga faavae. Ia faateleina lou malamalama i lona faalapotopotoga. Ia faateleina pea le malosi o lou fiafia i ona upumoni e faavavau.

E ono valaau atu le Ekalesia e te faia se osigataulaga. E ono valaau atu e te tuu atu le mea sili ona lelei e mafai ona e ofoina atu. O le a leai se totogi i lenei mea, aua o le a e iloa ai, o le a faapea ona avea ma se teugaoa lea o le a totogi auauai atu ia te oe mo le umi lava e te ola ai. O le Ekalesia o le sapalai aupito tele lea o upumoni e faavavau. Ia opogi ma taofi mai i ai.21

E te fia fiafia? Ia faagalo oe lava ae galue punoua’i i lenei faamoemoega maoae. Ia tuu atu au taumafaiga e fesoasoani ai i tagata. Ia atiina a’e se agaga o le faamagalo atu i lou loto e faasaga i soo se tasi atonu na faatiga ia te oe. Ia vaai atu i le Alii ma ola ma galue e siia’e ma auauna atu i Ona atalii ma afafine. O le a oo ina e iloa se fiafiaga lea e te lei iloa muamua pe afai o le a e faia lena mea. Ou te le popole pe fia lou matua, pe fia foi lou laitiiti, soo se mea lava. E mafai ona e siia’e tagata ma fesoasoani ia i latou. Ua silafia e le lagi o loo matuai toatele lava tagata i lenei lalolagi o loo manaomia le fesoasoani. E matuai toatele naua. Ou uso e ma tuafafine, ia tatou aveese le uiga leaga o le manatu faapito mai o tatou olaga, ae tutu sa’o teisi atu ma aapa maualuga teisi atu i le auauna atu i isi. … Ia tutu sa’o teisi atu, tutu maualuga teisi atu, faamalosi i latou ua vaivai tulivae, ma sii i luga lima o i latou ua tautau i lalo. Ola i le talalelei a Iesu Keriso. Faagalo oe lava.22

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Na aoao mai Peresitene Hinckley e faapea, o o tatou olaga o ni meaalofa mai le Atua, ina ia faaaogaina e auauna atu ai i isi (tagai i le vaega 1). E mafai faapefea ona tatou faia le auauna atu i isi o se faiga masani o le olaga? O le a lou manatu i le uiga o le auauna atu ma le manatu tasi i le mamalu o le Atua? Na faapefea ona faamanuiaina oe i auaunaga a se isi tagata?

  • Aisea e fesoasoani ai le auauna atu ia i tatou e faatoilalo ai le popole ia i tatou lava, manatu faapito ma le tuua toatasi? (Tagai vaega 2.) E aumaia faapefea e le auauna atu le fiafia ia te oe? A o e faitau i faamatalaga a Peresitene Hinckley e uiga i tagata o loo manaomia le fesoasoani, ia iloilo po o a ni auala tou te mafaia ma lou aiga ona aapa atu e auauna atu ai.

  • Aisea e fesoasoani ai le faagalo o i tatou lava i le auauna atu i isi e “iloa ai [o tatou] tagata moni”? (Tagai vaega 3.) O a ni mea e mafai ona tatou aoao mai i tala i le vaega e 3?

  • Na fautua mai Peresitene Hinckley, “Ia galulue punouai i le faamoemoega aupito sili ona lelei i le lalolagi—le faamoemoega o le Alii” (vaega 4). O a ni faamanuiaga ua aumaia i lou olaga e auaunaga i le Ekalesia?

Mau Fesootai

Mataio 20:25–28; 25:34–40; Ioane 13:35; Mosaea 2:16–18; 18:8–9; MF&F 64:33

Fesoasoani mo Suesuega

“A o e suesue, ia mataitu manatu e oo mai i lou mafaufau ma lagona e oo mai i lou loto”(Talai La’u Talalelei [2004], 18) Mafaufau e faamaumau uunaiga e te maua, tusa lava pe le fesootai i upu o loo e faitauina. Atonu o mea tonu ia o loo finagalo le Alii e te iloaina.

Faamatalaga

  1. “Taking the Gospel to Britain: A Declaration of Vision, Faith, Courage, and Truth,” Ensign, July 1987, 7.

  2. Henry B. Eyring, “Things Will Work Out,” In Memoriam: Peresitene Gordon B. Hinckley, 1910–2008 (faaopoopoga i le Ensign, Mat. 2008), 27; tagai fo i le itulau 26.

  3. “Testimony,” Ensign, Me 1998, 69.

  4. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1: 1995–1999 (2005), 543.

  5. “And the Greatest of These Is Love,” Ensign, Mat. 1984, 5.

  6. “The Gift of Self,” Tambuli, Dec. 1986, 3; tagai foi lds.org/liahona/1986/12/the-gift-of-self.

  7. “To Single Adults,” Ensign, Iuni 1989, 75.

  8. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 544–45.

  9. “Giving Ourselves to the Service of the Lord,” Ensign, Mat. 1987, 5.

  10. “Whosoever Will Save His Life,” Ensign, Aok. 1982, 5.

  11. “A Conversation with Single Adults,” Ensign, Mat. 1997, 61.

  12. “To Single Adults,” 73–74.

  13. “Giving Ourselves to the Service of the Lord,” 5.

  14. “To a Man Who Has Done What This Church Expects of Each of Us” (Brigham Young University devotional, Oct. 17, 1995), 6, speeches.byu.edu.

  15. “Whosoever Will Save His Life,” 3–4.

  16. “And the Greatest of These Is Love,” 4.

  17. “Women of the Church,” Ensign, Nov. 1996, 69.

  18. “Whosoever Will Save His Life,” 6.

  19. “Pillars of Truth,” Ensign, Ian. 1994, 7.

  20. “Rejoicing in the Privilege to Serve,” Worldwide Leadership Training Meeting, 21 Iuni, 2003, 23.

  21. “Life’s Obligations,” Ensign, Fep. 1999, 4.

  22. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 597.