Aoaoga a Peresitene
Mataupu 1: O Le Toefuataiga o le Talalelei—O Le Tatafa Mai o se Aso Fou


Mataupu 1

O Le Toefuataiga o le Talalelei—O Le Tatafa Mai o se Aso Fou

“Na tuuina mai lenei talalelei matagofie e ala i le faaali mai o le Tama ma le Alo i le taulealea o Iosefa.”

Mai le Soifuaga o Gordon B. Hinckley

I lona soifuaga atoa, sa faamalosia e Peresitene Gordon B. Hinckley le loloto o le faaaloalo mo tagata ma nofoaga sa aafia ai i le toefuataiga o le talalelei. Na ia lagona le faafetai faapitoa mo Iosefa Samita ma lana matafaioi i le Toefuataiga, ma sa ia saunoa i se “malosiaga olaola pea e molimau atu ai i le paia o le Alii ma le misiona a le Perofeta o Iosefa Samita.”1

I le 1935, a o malaga atu Gordon i lona aiga mai lana misiona i Egelani, sa asiasi atu ai o ia ma isi faifeautalai ua mae’a a latou misiona i le Togavao Paia ma le Mauga o Kumora. Sa latou asiasi atu foi i le Falepuipui i Carthage, lea sa tagatavaleina ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Ailama Samita. Sa latou savalia auala pefu o Navu, sa liliuina ai e le Au Paia na faaaunuua se nofoaga faataufusi i se aai matagofie. E aunoa ma se masalosalo, o le toe tepa atu i tofotofoga ma manumalo o uluai Au Paia sa mamafa i le finagalo o Gordon a o i ai o ia i nei nofoaga ma a o ia faaauau atu i sisifo i le ala o paionia e agai atu i le Aai o Sate Leki.

Na toe foi atu Gordon B. Hinckley i nofoaga paia o le Toefuataiga i le tele o taimi i tausaga na muimuli mai. I le savali o le Kerisimasi a le Au Peresitene Sili ia Tesema 3, 2000, sa ia faasoa atu ai lenei aafiaga patino mai se asiasiga i le Togavao Paia:

“I ni nai tausaga ua mavae sa tofia ai au i le Konefesi a le Siteki o Rochester i Niu Ioka. I le Aso Toonai sa ou faapea atu i le usoga sa matou faatasi, ‘Tatou alapopo lava i le taeao, le taeao po o le Aso Sa, ma o atu i le Togavao Paia a o le’i faia le konefesi.’ Sa latou malilie uma lava. E pei ona i ai, i le taeao po o lena Sapati o le tautotogo, sa matou o atu ai ma le peresitene o le misiona, peresitene o le siteki, ma le sui risone, i Palmyra ma savavali i totonu o le togalaau. E leai ma se tasi na i ai iina. Sa toafilemu ma matagofie. Sa timu i le po. Sa i ai laulaau fou laiti i luga o laau.

“Sa matou fetautalaai o le tasi i le isi i ni leo filemu. Sa matou tootutuli i luga o le laufanua susu ma tatalo ai. Matou te le’i lagona se leo. Sa matou le’i vaai i se faaaliga. Ae i se ala e le mafaamatalaina sa tauina mai i o matou mafaufau, i matou taitoatasi, ioe, sa tupu lena mea iinei e faapei ona ta’u mai e Iosefa. O iinei na faaali mai ai le Atua lo tatou Tama e Faavavau ma Lona Alo Pele, le Alii toetu o Iesu Keriso, i le taulealea e 14 tausaga le matua ma talanoa ma ia. O lo la malamalama e lemafaatusalia sa oo mai i ona luga, ma sa faatonuina o ia i le mea e tatau ona ia faia.

“O lena mea ofoofogia na tupu, o le Uluai Faaaliga, na vavaeina ai pupuni ae na ala mai ai le toefuataiga i le lalolagi o le Ekalesia a Keriso. Sa sau i fafo mai le togavao o le pogisa, i fafo o le leai o se faamoemoe o tausaga ua mavae agai i se taeao mamalu o se aso fou. Na mulimuli mai ai le Tusi a Mamona o se tasi o molimau o le Alii o Iesu Keriso. O Lona perisitua paia ma mamalu sa toefuataiina mai i lalo o aao o i latou o e sa umiaina anamua. O ki ma mana sa faaeeina i luga o le Perofeta ma ana soatau. Ua toe i ai i luga o le fogaeleele le Ekalesia anamua faatasi ai ma faamanuiaga, mana, aoaoga faavae, ki, ma mataupu faavae uma o tisipenisione na muamua atu. O le Ekalesia a [Keriso]. O loo tauaveina Lona suafa. O loo taitaia e Lana perisitua. E leai se isi igoa i lalo o le lagi e ao ona faasaoina ai tagata. Na avea Iosefa Samita … ma Ana molimau maoae.”2

Ata
Uluai Faaaliga

O le Uluai Faaaliga na amataina ai “le mataupu mulimuli i le faasologa umi o taualumaga a le Atua ma alii ma tamaitai i luga o le fogaeleele.”

Aoaoga a Gordon B. Hinckley

1

Ina ua mavae le maliu o le Faaola, sa faapea ona seesee atu ai le Ekalesia na ia faavaeina i le liliuese.

O [Iesu Keriso] sa ma o le tagata tutotonu sili lea o le talafaasolopito o le tagata, o le faatumutumuga o taimi ma vaitau o tagata uma.

A o le’i maliu o Ia, sa Ia faauuina Ana Aposetolo. Sa latou faaauauina mo se vaitaimi. Sa faatulagaina Lana Ekalesia.3

Ina ua mavae le maliu o le Faaola, sa agaigai malie atu le Ekalesia sa Ia faavaeina i le liliuese. Na faataunuuina ai upu a Isaia o le na faapea mai, “Ua leaga le nuu i e o nonofo ai; aua ua latou solia tulafono; ua latou liliuese le sauniga; ua latou solia le feagaiga e faavavau” (Isaia 24:5).4

Sa alaga atu tusi a Paulo ina ia malolosi soo o Keriso, ina nei o latou pauu atu i le ala o e amioleaga. Peitai, na iu lava ina manumalo le agaga o le liliuese.5

Na alu aso ma sau aso. Na i ai se ao pogisa i le lalolagi atoa. Sa faamatalaina e Isaia e faapea: “Aua faauta mai, e ufitia le lalolagi i se ao pouliuli, e ufitia foi nuu i le pogisa” (Isaia 60:2).

Sa o se vaitau o le vete ma le puapuaga, na faailogaina i fetauiga umi ma … Sa o se vaitaimi o le leai o se faamoemoe, o aso o matai ma auauna.

Na mavae atu le afe tausaga muamua, ae gafoa mai le meleniuma lona lua. O ona seneturi amata sa o se faaauauga o tulaga sa i ai muamua atu. Sa o se vaitaimi na tumu i le mata’u ma puapuaga.6

2

O le Toefaafouga [Renaissance] ma le Toefotua’i [Reformation] na fesoasoani e saunia le ala mo le toefuataiga o le talalelei.

Ae peitai, i lena vaitau umi o le pogisa, sa faamumuina se moliga’o. Na aumaia e le vaitau o le Toefaafouga, se fuga sa taufuifui mai ai aoaoga, o faatufugaga, ma le faasaienisi. O iina na oo mai ai se mau a ni alii ma tamaitai lototetele ma le totoa, o i latou ia sa vaavaai a’e i le lagi ma le agaga faafetai i le Atua ma Lona Alo paia. Tatou te faaigoaina o le Toefotua’i.7

Na galulue tagata toefotua’i e sui le ekalesia [Kerisiano], ae maise lava o tamalii e pei o Luther, Melanchthon, Hus, Zwingli, ma Tyndale. O tamalii nei o le lototele maoae, o nisi o i latou na tigaina ma maliliu i ni faiga faalealofa ona o o latou talitonuga. Na fanau a’e le FaaPorotesano ma lana foi tagi mo le toefotua’i. Ina ua le tupu lena toefotua’i, na faatu loa e tagata toefotua’i a latou lava lotu. Na latou faia e aunoa ma le pule o le perisitua. O le latou manao e tasi o le su’e lea o se nofoaga e mafai ona latou tapuai ai i le Atua e pei ona latou manatu na tatau ona tapuaia ai o Ia.

A o tupu lenei vevesi tele i le lalolagi Kerisiano, na faapea foi ona galulue le au faiupufai. Ona tulai mai lea o le Taua mo le Tutoatasi o Amerika [mai ia Peretania], na iu ai i le fanau mai o se malo sa tautino mai lona Faavae e faapea, e le tatau i le malo ona oo atu lana pule i mataupu tau tapuaiga. Na tafa ata o se aso fou, o se aso matagofie. O lea na le toe i ai se ekalesia e aafia ai le malo. Na leai se tapuaiga na sili atu i se isi tapuaiga.

I le mavae ai o seneturi o le pouliuli ma le tiga ma tauiviga, na oo i le taimi na saunia mo le toefuataiga o le talalelei. Na saunoa perofeta anamua e uiga i lenei aso ua loa ona faatalitali i ai.

O talafaasolopito uma o aso ua mavae na tusiaao mai i lenei vaitau. Na alu aso ma sau aso o seneturi ma o latou mafatiaga uma ma o latou faamoemoega uma. Na silafia e le Faamasino Silisili Ese o malo, o le Atua Soifua, ua oo mai le taimi lea na saunoa i ai perofeta. Na muai vaai Tanielu i se maa lea na tofia mai le mauga ae e le’i tofia i lima, ma na faapea ona avea ma se mauga tele na tumu ai le lalolagi [tagai Tanielu 2:35, 44].8

3.

Na tatala mai le Toefuataiga i le faaali mai o le Tama ma le Alo ia Iosefa Samita.

Ona mavae lea o le tele o augatupulaga, sa ola ai i le lalolagi—o le toatele naua i taua, o le feitaga’i, pogisa ma le amioleaga—ona oo mai ai lea o le aso maoae fou o le Toefuataiga. Sa tatala mai lenei talalelei mamalu i le faaali mai o le Tama ma le Alo i le taulealea o Iosefa.9

E maeu le ofoofogia o lena faaaliga i le tausaga e 1820 a o tatalo Iosefa i le vao ae faaali uma atu i ona luma le Tama ma le Alo. Sa fetalai le tasi o i laua ia te ia, ma ta’u atu lona igoa, a o tusi ane lona aao i le tasi, ma fetalai atu, “O Lou Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia!” Faalogo ia te Ia!” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17).

E leai se mea faapea na tupu muamua. E tata’i atu ai se tasi e manatunatu pe aisea na taua ai ona faaali uma mai le Tama ma le Alo. Ou te manatu ona sa Laua tatalaina le tisipenisione o le atoaga o taimi, le tisipenisione mulimuli ma o le toe tisipenisione o le talalelei, lea o le a faapotopotoina faatasi uma mai ai elemene o tisipenisione na muamua atu. O le mataupu faaiu lea o le talafaasolopito umi o feutagaiga a le Atua ma alii ma tamaitai i luga o le fogaeleele.10

O tautinoga uma tatou [o le Ekalesia] te faia e uiga i le pule paia, o upumoni uma tatou te tuuina atu e uiga i le taua o lenei galuega, e maua uma lava ona aa i le Uluai Faaaliga a le perofeta taulealea. A aunoa ma lea, e leai sa tatou tala tele e mafai ona fai atu. O le amataga sili lea i le tisipenisione o le atoatoaga o taimi, lea na folafola mai ai e le Atua o le a Ia toefuatai uma mai le mana, o meaalofa, ma faamanuiaga a tisipenisione uma na muamua atu.11

4

Na toefuataiina mai le pule ma ki o le Perisitua.

Ata
faatagata o le toefuataiga o le perisitua

Sa toefuatai mai i le lalolagi le pule ma ki o le Perisitua Mekisateko o se vaega o le Toefuataiga.

I le toefuataiina mai o le Perisitua Arona, na faaee ai e Ioane le Papatiso toetu ona lima i luga o ulu o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ma faapea atu, “I luga o oulua o’u uso a auauna e, i le suafa o le Mesia ou te tuuina atu ai le Perisitua o Arona, o loo i ai ki o asiasiga ma galuega a agelu, ma le Tala Lelei o le Salamo, ma le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala” (MF&F 13:1).12

Sa sosoo ai ma le asiasiga mai a Peteru, Iakopo, ma Ioane, o Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso, ia na faaeeina atu i luga o Iosefa ma Oliva Kaotui le Perisitua Mekisateko, lea sa mauaina e nei Aposetolo mai aao o le Alii lava Ia.13

O le toatolu o Aposetolo [a le Faaola] —o Peteru, Iakopo ma Ioane—na faaali ane ia Iosefa ma Oliva i se mea “i le vao” i luga o le Vaitafe o Susikuana (tagai MF&F 128:20). Sa tuu o latou aao i luga o o laua ulu ma faaee atu i o laua luga lenei pule paia. …

E mafai ona mulimuli lou perisitua i se laina sao e tau atu i lenei mea na tupu. E faapenei: Na faauuina au e Tavita O. MaKei; o le na faauuina e Iosefa F. Samita; o le na faauuina e Polika Iaga; o le na faauuina e Molimau e Toatolu; o e na faauuina e Iosefa Samita le Itiiti ma Oliva Kaotui; o e na faauuina e Peteru, Iakopo, ma Ioane; o e na faauuina e le Alii o Iesu Keriso.

E faapena foi ona oo mai ia i [latou taitoatasi ua umia le Perisitua Mekisateko]. O outou taitoatasi uso e, o e ua umia lenei perisitua na mauaina foi i se laina tuusao mai le faaeega na faia e Peteru, Iakopo ma Ioane.14

5

Na ala mai ia Iosefa Samita, na faaali mai ai e le Alii upumoni e faapea ona iloga ai i tatou mai isi ekalesia.

Faataga mai a’u ou te ta’ua na o ni nai aoaoga faavae o le anoano ma faiga e ese ai i tatou mai isi ekalesia uma, ma o nei mea uma na oo mai i faaaliga i le Perofeta talavou. Ua outou masani ai, ae e aoga le toe ta’u atu ma mafaufau i ai.

O Le Aiga Atua

O le mea muamua … o le faaalia mai o le Atua lava Ia ma Lona Alo Pele, le Alii toetu o Iesu Keriso. O lenei faaali mai o le Atua, i la’u lava faamasinoga, o le mea aupito sili lea ua tupu talu le fanau mai, soifua, maliu ma le Toetu o lo tatou Alii i le vaeluaga o taimi.

E leai ni a tatou faamaumauga o se isi lava mea e tusa ma lena mea.

E tele seneturi sa faapotopoto ai tagata ma finau i le natura o le Atua. Sa faapotopoto e Kosetatino ni tagata atamamai o vaega toalaiti eseese i Nicaea i le tausaga e 325. Ina ua mae’a masina e lua o felafolafoa’iga malolosi, sa latou fetuutuuna’ia ai se faaiuga, lea ua augatupulagā o avea ma faamatalaga faavae i le au Kerisiano e faatatau i le Aiga Atua.

Ou te valaaulia outou e faitau i lena faauigaga ma faatusatusa i le faamatalaga a le taulealea o Iosefa. Sa na ona ia fai mai sa tu atu le Atua i ona luma ma talanoa atu ia te ia. a mafai ona vaai Iosefa ia te Ia ma faalogo atu ia te Ia. O Ona foliga e pei lava o se tagata, o se tagata o aano ma ivi. Sa i Ona autafa le Alii toetu, e ese foi lona tagata, lea sa Ia faailoa mai o Lona Alo Pele lea sa talanoa ai foi Iosefa.

Ou te talitonu i lena taimi puupuu o le faaaliga vaaia ofoofogia, e tele atu mea sa aoaoina ai e Iosefa e faatatau i le Atua nai lo isi sikola uma ma faifeau o aso anamua.

I lenei faaaliga vaaia paia, sa toe faamautinoa ai le moni o le Toetu o le Alii o Iesu Keriso.

O lenei malamalama e uiga i le Atua, sa natia mai le lalolagi mo le tele o seneturi, o le uluai mea lea ma le silisili sa faaalia e le Atua i Lana auauna filifilia.15

O le Tusi a Mamona i le avea ai ma se soa molimau ma le Tusi Paia

Ata
atavali, Tasi le Leoleo Mamoe

“O Le Tusi a Mamona … e tautala mai e pei o se leo mai le efuefu e molimau i le Alo o le Atua.”

O le a ou tautala atu i le isi mea na sosoo ai lea foi sa faaalia mai e le Atua.

E talia e le lalolagi Kerisiano le Tusi Paia o le afioga a le Atua. O le toatele lava latou te le iloa pe na faapefea ona oo mai.

Faatoa uma lava ona ou faitauina se tusi fou faatoa lomia e se tagata atamai lauiloa. E manino mai faamatalaga o loo ia tuuina mai, o tusi eseese o le Tusi Paia sa tuufaatasi i se faiga e foliga mai e lei faatulagaina lelei. O nisi mea, e le i maua ia tusitusiga sei vagana ina ua leva ona tuanai mea ia na faamatala. O lena tulaga atonu tatou te fesili ai, “Pe moni ea le Tusi Paia? Pe o se afioga moni ea a le Atua?”

Tatou te tali atu, e moni pe afai e sa’o lona faaliliuina. Sa i ai le aao o le Alii i lona faiga. Peitai, ua le o toe tu nei na o ia. O loo i ai se isi molimau o le taua o upumoni o loo maua ai.

O loo ta’u mai i tusitusiga paia “e mautu upu uma i le mau a le toalua po o le toatolu” (2 Korinito 13:1).

Ua oo mai le Tusi a Mamona i le mea foaifua ma le mana o le Atua. E tautala mai e pei o se leo mai le efuefu e molimau i le Alo o le Atua. E tautala mai e uiga i Lona soifua mai, o Lana misiona, o Lona Faasatauroga ma le Toetu, ma Lona afio atu i le au amiotonu i le laueleele o Nuumau i le konetineta o Amerika.

O se mea faitino e mafai ona taulimaina, e mafai ona faitau i ai, e mafai ona tofotofoina. O loo tauaveina i totonu o ona faavaa se folafolaga o lona amataga paia. Ua faitau miliona i latou ua tofotofoina le folafolaga [o loo aumai ai], ma ua iloa ai o se tusi moni ma le paia. …

E faapei ona avea le Tusi Paia ma molimau o le Lalolagi Tuai, e faapena foi le Tusi a Mamona o le molimau o le [Lalolagi Fou]. E o faatasi lava i le tautinoina atu o Iesu o le Alo o le Tama. …

O lenei tusi paia, lea na oo mai o se faaaliga o le Silisili Ese, e moni lava o se isi molimau i le paia o lo tatou Alii.16

Pule o le Perisitua ma le faatulagaga o le Ekalesia

O le perisitua o le pule e galue ai i le suafa o le Atua. … Sa ou faitauina talu ai nei se tusi [o loo] ta’ua ai le Liliuese o le Ekalesia anamua. Afai na leiloa le pule o lena Ekalesia, na faapefea la ona toefuatai mai?

O le pule o le perisitua e mai le nofoaga e tasi lea e mafai ona aumai ai, o le lagi lea. Sa faaeeina mai e aao o i latou sa umia a o soifua le Faaola i le lalolagi. …

E maeu le matagofie o le mamanu o le toefuataiga lea na oo atu ai i le faatulagaga o le Ekalesia i le tausaga e 1830. … O le igoa tonu o le Ekalesia sa oo mai i se faaaliga. O le Ekalesia a ai? Pe o Iosefa Samita ea? Pe o Oliva Kaotui? E leai, o le Ekalesia a Iesu Keriso sa toefuatai mai i le lalolagi i aso nei e gata ai.17

O Le Aiga

O le isi faaaliga maoae ma mataina na tuuina mai i le Perofeta o le fuafuaga mo le olaga faavavau o le aiga.

O le aiga o se foafoaga a le Silisili Ese. O le faailoga vaaia o sootaga e aupito sili ona paia. O le faailoga vaaia o aafiaga aupito taua. O le faalapotopotoga faavae o sosaiete.

O faaaliga a le Atua i Lana Perofeta na oo mai ai aoaoga faavae ma le pule o loo faamauina ai faatasi aiga, e le gata mo le olaga nei ae mo le faavavau atoa foi.18

O le le sala o tamaiti laiti

O le le sala o tamaiti laiti, o se tasi lea o faaaliga na tuuina atu e le Atua e ala i le Perofeta o Iosefa. O le faiga masani, o le papatisoga o pepe e aveese ai aafiaga o le mea ua faamatalaina faapea o le agasala a Atamu ma Eva. I lalo o le aoaoga faavae o le Toefuataiga, o le papatisoga e mo le aveeseina o agasala a le tagata lava ia. E avea ma se feagaiga i le va o le Atua ma le tagata. E faia i le vaitausaga ua mafai ai ona tali atu le tagata mo ia lava, pe a lava le matutua o tagata latou te iloa ai le sa’o mai le sese. E faia i le faatofuina, o se faatusa o le maliu ma le tanuga o Iesu Keriso ma Lona Toetu mai.19

Faaolataga mo e ua maliliu

O le a ou toe ta’ua se isi upumoni ua faaalia mai. Ua tatou iloa e le faailoga tagata le Atua, ae e leai se isi ekalesia ua ou iloa e i ai se fuafuaga e faia mo i latou ua maliliu, ina ia maua faamanuiaga uma e maua e i latou o ola. O le aoaoga faavae sili o le faaolataga o e ua maliliu, e tulaga ese i lenei Ekalesia. … E tuuina atu foi i e ua oti le avanoa lava e tasi e pei o e o ola. Ma, e maeu le mamalu ma le matagofie o lenei tulaga ua faia e le Silisili Ese e ala i Lana faaaliga i Lana Perofeta.20

O le natura, faamoemoega, ma gafatia o fanau a le Atua

Ua faaalia mai le natura e faavavau o le tagata. O i tatou o atalii ma afafine o le Atua. O le Atua o le Tama lea o o tatou agaga. Sa tatou ola ae tatou te lei o mai iinei. Sa i ai o tatou uiga faaletagata. Sa tatou fananau mai i lenei olaga i lalo o se fuafuaga paia. Ua tatou i ai iinei e tofotofoina ai lo tatou agavaa, ma faaaoga lo tatou saolotoga sa tuuina mai e le Atua mo i tatou. A tatou oti, o le a tatou ola pea lava. E tolu vaega o lo tatou ola e faavavau: muamua, o lo tatou muai olaga; lua, o lo tatou olaga faitino; ma le tolu, o lo tatou olaga pe a mavae le oti. O le oti, tatou te oti i lenei lalolagi ma laa atu ai i le isi itu o le veli, i se lalolagi ua tatou agavaa e ulufale atu i ai. O lenei foi mea, o se aoaoga faavae taua, e tulaga ese, ma ofoofogia a lenei Ekalesia, lea na oo mai e ala mai i se faaaliga.21

Faaaliga i ona po nei

Ou te ofoina atu lenei aotelega puupuu o le liligiina mai o le malamalama maoae ma le pule mai le Atua i luga o le ao o Lana Perofeta. … Toe tasi lava lea e tatau ona ou ta’ua. O le mataupu faavae lea o faaaliga i ona po nei. O le mataupu faavae o le faatuatua na tusia e le Perofeta o loo ta’u mai ai:

“Matou te talitonu i mea uma ua faaalia mai e le Atua, ma mea uma o loo Ia faaalia mai nei, ma matou te talitonu o le a Ia faaalia mai le tele o mea silisili ma le taua tau le Malo o le Atua” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9).

O se ekalesia ola, o se ekalesia ua salalau i le lalolagi atoa i nei taimi faigata, e manaomia lava faaaliga faifai pea mai le nofoalii o le lagi e taialaina ma agai ai i luma.

Faatasi ma le tatalo ma le sailiga naunautai o le finagalo o le Alii, tatou te molimau atu ai ua maua le taitaiga, ua oo mai le faaaliga, ma e faamanuiaina e le Alii Lana Ekalesia a o agai atu i lona taunuuga.

O luga o le faavae mautu o le valaauga paia o le Perofeta o Iosefa ma faaaliga mai le Atua, ia na aumai e ala mai ia te ia, tatou te agai ai i luma.22

O le tu ai i le lona 15 i le laina mai ia Iosefa Samita ma le taulimaina o le tiute faaperofeta lea na tuuina mai i ona luga, ou te folafola atu ma le faamaoni o le tala a le Perofeta o Iosefa e uiga [i mea na tutupu o le Toefuataiga] ua moni, na molimau mai le Tama … i le paia o Lona Alo, na faatonuina e le Alo le perofeta taulealea, ma na faapea ona sosoo mai ai ma le tele o mea na tutupu na tau mai i le faatulagaina o “le ekalesia moni ma ola e tasi i luga o le lalolagi atoa” [MF&F 1:30].23

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Aisea na manaomia ai e tagata o le lalolagi le Ekalesia ma le talalelei a Iesu Keriso ina ia toefuatai mai? (Tagai vaega 1.) O a nisi o auala na saunia ai e le Alii le ala mo le toefuataiga o le talalelei? (Tagai vaega e 2.)

  • Mafaufau loloto i aoaoga a Peresitene Hinckley i le Uluai Faaaliga (tagai vaega 3). Na faapefea ona faatosina oe e lau molimau i le Uluai Faaaliga?

  • Aisea na alagatatau ai ona toefuatai mai le perisitua e avefeau faalelagi? (Tagai vaega 4.) Aisea e taua ai i e ua umia le Perisitua Mekisateko ona mafai ona faailoga o latou pule o le perisitua ia Iesu Keriso?

  • I le vaega e 5, toe faamanatu le aotelega o nisi o upumoni na oo mai e ala i faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita. O faapefea ona faamanuiaina lou olaga e nei upumoni? O a ni auala tatou te fesoasoani ai i tamaiti ia malamalama ma talisapaia nei upumoni?

Mau Fesootai

Isaia 2:1–3; Galuega 3:19–21; Faaaliga 14:6–7; 2 Nifae 25:17–18; MF&F 128:19–21

Fesoasoani mo Suesuega

“E sili atu ona aoga au suesuega faaletalalelei pe a e aoao atu e ala i le Agaga Paia. Ia amata au suesuega o le talalelei e ala i le tatalo mo le Agaga Paia e fesoasoani ia e aoao” (Tala’i La’u Talalelei [2004], 18).

Faamatalaga

  1. I le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 326.

  2. “My Redeemer Lives,” Ensign, Feb. 2001, 72.

  3. “At the Summit of the Ages,” Ensign, Nov. 1999, 73.

  4. “O Le Maa Na Tofia i le Mauga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 84.

  5. “Ua Tafa Ata o se Aso Matagofie,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 82.

  6. “At the Summit of the Ages,” 73.

  7. “Ua Tafa Ata o se Aso Matagofie,” 82–83.

  8. “At the Summit of the Ages,” 73.

  9. “Ua Tafa Ata o se Aso Matagofie,” 83

  10. “O Le Maa Na Tofia i le Mauga,” 84.

  11. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 226.

  12. “O Mea Ua Ou Iloa,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 84.

  13. “O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 82.

  14. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 411.

  15. “O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” 80–81.

  16. “O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” 81–82.

  17. “O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” 82.

  18. “O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” 82.

  19. “O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” 82.

  20. “O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” 82.

  21. “O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” 83.

  22. “O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” 83.

  23. “Special Witnesses of Christ,” Ensign, Ape 2001, 20–21.