Aoaoga a Peresitene
Mataupu 20: Faauo ma i Latou e Le o Ni Tagata o lo Tatou Faatuatuaga


Mataupu 20

Faauo ma i Latou e Le o Ni Tagata o lo Tatou Faatuatuaga

“Ia tatou aapa atu e fesoasoani i alii ma tamaitai amiolelei po o a lava eseesega o a latou tapuaiga ma po o fea foi latou te nonofo ai.”

Mai le Soifuaga o Gordon B. Hinckley

A o saunoa ai i se konafesi a taitai faalelotu ia Novema 1994, sa faapea atu ai Peresitene Gordon B. Hinckley:

“E eseese o tatou talitonuga faaleaoaoga faavae. O le iloa ai o o tatou eseesega faalelotu, ou te manatu ua tasi o tatou manatu i lo tatou nofouta i le tiapolo ma faafitauli o le lalolagi ma le siosiomaga o loo tatou ola ai, ma o tatou tiutetauave ma avanoa e tele e tutu faatasi ai mo na uiga i olaga o tagata uma ma le tagata lava ia, lea e faatatau i le mama ma amioga faatamalii, o le faaaloalo mo alii ma tamaitai uma o ni fanau a le Atua, o le manaomia o le ava ma le migao i a tatou sootaga, ma le faasaoina o le aiga o le iunite autu o le lalolagi na faauuina i le lagi.

“… O i tatou uma o loo tauave i o tatou loto se manao e lagolago i e matitiva, ia siia’e i e ua puapuagatia, ia tuuina atu le faamafanafanaga, faamoemoe, ma fesoasoani ia i latou uma o e ua aafia i faafitauli ma tiga po o le a lava le pogai.

“Ua matou iloa le manaomia ona faamalolo i manu’a o le lalolagi, ae suia i le talitonu o le a lelei mea uma, ae sui le faatuatua i le leai o se faamoemoe i le lumanai o o tatou taimi. E tatau ona tatou iloa, e le manaomia ni tuuaiga po o ni faitioga e faasaga i le tasi ma le isi. E tatau ona faaaoga o tatou faatosinaga e faatoamalie ai leo o le ita ma finauga fia tauimasui.

“… O lo tatou malosiaga o loo taoto i lo tatou saolotoga e filifili ai. E i ai le malosiaga e ui lava i o tatou lava eseesega. Ae o loo i ai se malosiaga sili atu i le poloaiga ua tuuina mai e le Atua ia i tatou taitoatasi, e galulue mo le siitiaina ma le faamanuiaina o Ona atalii ma afafine uma, e tusa lava po o a o latou atunuu po o mea e o mai moni ai po o isi eseesega. …

“Tau ina ia faamanuia i tatou e le Alii ia tatou galulue ma le lotogatasi e aveese ai mai i o tatou loto ma tuliese ai mai o tatou tagata elemene uma o le ita, faaituau, faailoga tagata, ma isi upu ma amioga e tupu ai le fevaevaea’i. O faamatalaga faatiga, o le taufaifai faailogalanu, o faaupuga ita, o le faitatala lotovale, o le faasalalauina o faamatalaga faalealofa ma le pa’a’a e le tatau ona i ai so latou nofoaga i totonu ia i tatou.

“Tau ina ia faamanuina i tatou e le Atua i le filemu lea e sau mai ia te Ia. Tau ina Ia faamanuia i tatou i ni agaga lotofaafetai faapea ma se naunau e feoeoea’i faatasi ma le faaaloalo o le tasi i le isi, ma tuufaatasia ai a tatou taumafaiga e faamanuia ai afioaga ua faamanuiaina i tatou, tatou te aumau ai”1

O le mavae ai o le tausaga talu ona fofogaina lenei savali, sa saunoa atu ai Peresitene Hinckley i se vaega e le o ni taitai faalelotu. Sa o se vaega toalaiti—sa pe na o se 30 tagata—ae sa o se vaega e matuai taua ma o’oo’o o latou aafiaga: o peresitene, o faatonu, ma le au fai lipoti faasalalau na fai ma sui o ofisa tetele o tala fou i le Iunaite Setete. I se “talanoaga manaia ae o nisi o taimi sa malie,” sa ia tuuina atu ai “se vaaiga aoao a le Ekalesia i le lautele o le lalolagi atoa, sa [ia] ta’ua ai ona taumafaiga faafaifeautalai, fesoasoaniga alofa, ma faaleaoaoga, ona ia ofo atu lea e tali ni fesili. … Sa ia taliina ma le faamaoni ia fesili taitasi e aunoa ma se faatuai po o se isi faaiteite o le matamuli.” Sa faaalia e nisi o i latou na auai le tete’i i lona naunau e talanoa [e uiga i le Ekalesia], lea sa ia tali atu ai e faapea, na pau lava le mea o le a ia le talanoa i ai, o faamatalaga ia e uiga i sauniga paia o le malumalu. Sa ia saunoa atu, “Ae e tele lava le avanoa mo isi mea uma.”

I se tasi o vaega i le taimi o fesili ma tali, sa fai atu ai Mike Wallace, o se tagata faasalalau sinia o le polokalama 60 Minutes, a le televise e faapea, sa manao e fai se lipoti faapitoa e uiga ia Peresitene Hinckley. Sa nofo Peresitene Hinckley ona tali atu lea, “Faafetai lava. O le a ou faaaogaina le avanoa.”2

Sa faailoa mulimuli ane e Peresitene Hinckley e faapea, sa i ai si ona popole e uiga i le faatalanoaina e Mike Wallace, o le sa lauiloa o se tagata faasalalau faigata. Sa ia faamatala mai le pogai sa ia ioe ai e faatalanoa e ui lava i lenei popolega:

“Sa ou manatu o le a tuuina mai ai le avanoa e faailoa atu ai nisi o vaaiga mautinoa o la tatou agaifanua ma le savali i le fia miliona o tagata. Sa tonu ia te a’u, na sili atu le lelei o le lilifa atu i le matagi malosi o avanoa nai lo na o le faapupuu ma leai se mea e faia.”3

O le faatalanoaga faalauaitele sa aofia ai le talanoaga lenei:

Mr. Wallace: “O a ni ou lagona e uiga i tagata e le o ni Mamona?”

President Hinckley: “O le alofa ma le faaaloalo. E toatele a’u uo e le o ni Mamona. Ou te faaaloalo ia i latou. E ese lo’u faamemelo ia i latou.”

Mr. Wallace: “E ui lava i le mea moni latou te le’i vaaia lava le malamalama?”

President Hinckley: “Ioe. I soo se tagata e le auai i lenei Ekalesia, ou te faapea atu, matou te iloa ia uiga mama ma lelei o loo ia te outou. O mai ma aumai se’i vaai pe mafai ona matou faaopoopo atu i ai.”4

E oo ane i le taimi na uma ai le faatalanoaga, ua uo ia Peresitene Hinckley ma Mike Wallace. Sa saunoa Mr. Wallace e uiga ia Peresitene Hinckley o se tagata “tausaafia ma magafagafa ma o se taitai tamalii ma talitonu o le a lelei mea uma” o le ua “tatau atoa i ai le faamemeloga lea ua ia mauaina, lea e toeitiiti lava o le lalolagi atoa.”5

Ata
faifeautalai o loo auauna atu

Sa uunaia i tatou e Peresitene Hinckley ina ia auai faatasi ma i latou e le auai i la tatou faatuatuaga “i faamoemoega lelei o le lotoifale.”

Aoaoga a Gordon B. Hinckley

1

A tatou manatua, o tagata uma o fanau a le Atua, e faapea ona faateleina lo tatou aapa atu e siitia ma fesoasoani ia i latou o loo faatasi ma i tatou.

E le tatau ona galo ia i tatou, o loo tatou nonofo i se lalolagi e anoanoa’i mea e eseese ai. O tagata o le lalolagi o fanau uma a lo tatou Tama, ma e tele ma eseesega ni talitonuga faalelotu o loo i ai. E tatau lava ona tatou atiina a’e le faapalepale ma le agaga talisapaia ma le faaaloalo o le tasi i le isi.6

E le manaomia i soo se atunuu ni feteenaiga i le va o vaega eseese o soo se ituaiga. Ia aoaoina i totonu o aiga o tagata, o i tatou uma o fanau a le Atua, o lo tatou Tama Faavavau, ma e pei lava ona moni le i ai o le tulaga faaletama, e mafai foi ma e tatau ona i ai se tulaga faaleuso.7

Afai o le a tatou taulai atu e le aunoa i lena vaaiga o le tofi faalelagi, o le tulaga faaletama o le Atua ma le faaleuso o le tagata, o ni mea moni, o le a faateleina teisi atu lo tatou onosai, faateleina teisi atu lo tatou agalelei, faateleina teisi atu lo tatou aapa atu e siitia ma fesoasoani ma lagolago i latou o loo i ai faatasi ma i tatou. Atonu o le a faaitiitia lo tatou faia o na mea e le talafeagai. O i tatou o fanau a le Atua ma tatou te alolofa ia te Ia. Ia faateleina teisi ona tatou amio a’i ai faapena.8

2

E tatau ona tatou nonofo i le feavata’i, talisapaia, ma faauo atu i tatgata e le auai i la tatou faatuatuaga.

“Matou te ta’utino atu ua ia i matou le aiā tatau matou te tapuai atu ai i le Atua Mamana e tusa ai ma o matou lava lotofuatiaifo, ma ua matou tuuina atu foi lea lava aiā tatau i tagata uma, e faitalia i latou, pe faapefea, po o fea, po o le a foi le mea latou te tapuai atu i ai” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:11).

E matuai taua tele lena mea—a o tatou talitonu i le tapuai atu i le Atua e tusa ai ma o tatou aoaoga faavae, e le faapea ai o le a tatou faasausili, pe faafia-amiotonu pe faamaualuluga, ae tatou te faasafua atu i isi le avanoa e tapuai ai e tusa ai ma o latou lava loto. O le tele o faafitauli i le lalolagi e sau mai i feteenaiga i le va o tapuaiga. Ou te fiafia lava e faapea atu, e mafai ona matou saofafafi faatasi ma a’u uo Katoliko ma talanoa ma i latou, e mafai ona matou saofafai i lalo ma a’u uo Porotesano ma talanoa ma i latou. O le a ou tu atu e puipui i latou, e pei ona faia ai e lenei Ekalesia ma o le a faaauau pea ona faia ai, e puipui ai i latou i lenei lalolagi.9

Ou te talosaga atu i o tatou tagata po o fea lava o i ai, ia nonofo feavata’i ma le talisapaia o i latou e le auai i la tatou faatuatuaga. E matuai tele lava se manaomia o le ava ma le migao ia i latou e eseese talitonuga ma filosofia. E le tatau ona manatu e faapea, ua maualuluga atu a tatou aoaoga faavae nai lo o isi. Ua tatou ola i se lalolagi o eseesega. E mafai ma e tatau ona tatou ava ma faaaloalo ia i latou o e tatou te le ioe i a latou aoaoga. E tatau ona tatou naunau e puipui aia tatau o isi o e e ono aafia fua i faiga faaituau.

Ou te fia faamanatu atu le saunoaga maoae lenei a Iosefa Samita na saunoa i ai i le 1843:

“Afai ua faaalia na ou naunau ou te oti mo se ‘Mamona,’ ou te toa e folafola atu i luma o le Lagi ua tutusa lava ma lo’u saunia ou te oti i le puipuia o aia tatau o se Peresipetiriane, o se Papatiso, po o se tagata lelei o soo se ituaiga lotu; mo le mataupu faavae lava e tasi lea e solia ai aia tatau a le Au Paia o Aso e Gata Ai lea foi e solia ai aia tatau a le Katoliko Roma, po o soo se isi lava ituaiga ekalesia” (History of the Church, 5:498).10

E le tatau ona tatou matele i le pipii atu i na o o tatou lava ituaiga [ekalesia]. E le tatau ona i ai so tatou manatu e fuaao i isi. E le tatau ona tatou faafia-amiotonu. E tatau ona tatou agalelei ma faamaoni ma faauo atu. E mafai ona tatou tausisia lo tatou faatuatuaga. E mafai ona tatou ola i la tatou tapuaiga. E mafai ona tatou faatauaina le faiga o a tatou tapuaiga e aunoa ma le faatiga ai i isi. Ou te faaaogaina lenei avanoa e talosaga atu ai mo se agaga o le faapalepale ma le fetausia’i, o le fefaauoa’i ma le alofa atu ia i latou o isi faatuatuaga.11

E le tatau ona tatou feteena’i a o tatou talanoa e uiga i eseesega o aoaoga faavae. E leai se avanoa mo le faatiga. Ae peitai, e le mafai lava ona tatou gauai atu pe fetuunaia lena malamalama ua oo mai ia i tatou e ala i faaaliga ma le tuuina sa’o mai o ki ma le pule i lalo o aao o i latou o e na taulimaina anamua. Ia aua lava ne’i galo ia i tatou, o le toefuataiga lenei o le mea sa faavaeina e le Faaola o le lalolagi. …

E mafai ona tatou faaaloalo i isi tapuaiga, ma e tatau ona tatou faia lena mea. E tatau ona tatou iloa le tele o mea lelei latou te faia. E tatau ona aoao a tatou fanau ia onosai ma faauo atu i e e le auai i le tatou ekalesia.12

Tatou te le o taumafai e faamanualia isi ekalesia. Tatou te le o taumafai e faatiga i isi ekalesia. Tatou te le finauvale ma isi ekalesia. Tatou te le faafinau ma isi ekalesia. E na o le tatou faapea atu lava ia i latou o isi tapuaiga pe leai foi ni tapuaiga, “Ia outou o mai ma na upumoni o loo ia te outou, se’i vaai pe mafai ona matou faaopoopo atu i ai.”13

3

E mafai lava ona tatou galulue faatasi ma isi mo ni faamoemoega lelei e aunoa ma le fetuunaia o o tatou aoaoga faavae.

E mafai ona tatou galulue faatasi ma i latou o isi tapuaiga i taumafaiga eseese i le taua faavavau e faasaga i mea leaga faaagafesootai lea e faamata’uina ai tulaga faatauaina faapelepele lea e matuai taua lava ia i tatou uma. O nei tagata e le auai i le tatou faatuatuaga, ae o i latou o a tatou uo, tuaoi, ma e e galulue faatasi i ni faamoemoega eseese. Tatou te fiafia lava e tuu atu lo tatou malosi i a latou taumafaiga.

Ae i lenei faiga atoa, e le o i ai se fetuunaiga faaleaoaoga faavae. E le manaomia ma e le tatau ona tatou fetuunaia a tatou aoaoga faavae. Ae o loo i ai se tulaga o le faaaumea a o tatou galulue faatasi.14

E le tatau ona galo ia i tatou, tatou te talitonu i le agalelei ma i le faia o mea lelei i tagata uma. Ou te mautinoa e mafai ona matuai lelei ona tatou aoaoina a tatou fanau, e faapea ai ona tatou le fefe ne’i aveesea o latou faatuatua a o latou faauo atu ma agalelei atu ia i latou o e e le talitonu i le aoaoga faavae o lenei Ekalesia. … Ia tatou aafia i faamoemoega lelei i afioaga. Atonu e i ai tulaga, e aafia ai tulaga ogaoga o amioga lelei, ae e le tatau ona tatou fetuunaia mataupu o le amioga lelei. Ae o ni tulaga faapena e mafai ona tatou faatuiese ma le faaaloalo ae aua le faia ma le inoino. E mafai ona tatou faailoa atu le faamaoni o i latou o o latou tulaga e le mafai ona tatou taliaina. E mafai ona tatou talanoa e uiga i mataupu faavae ae le o uiga o tagata.

I na faamoemoega ia e faaleleia ai le siosiomaga o le afioaga, ma ua mamanuina mo le faamanuiaina o ona tagatanuu uma, ia tatou savavali atu i luma ma ia loto fesoasoani. …

… Aoao i latou o e ua nafa ma oe [le vaaiga] i le taua o amioga faaaloalo lelei. Uunai i latou ina ia aafia ma ia manatua i feutagaiga faitele, o le leo filemu o talanoaga malamalama e sili atu ona faatauanau nai lo o le feei ma le malomaloa o leo o le tetee. I le taliaina o tiutetauave faapena, o le a faamanuia ai e o tatou tagata ia o latou afioaga, o latou auaiga, ma le Ekalesia.15

Ata
o tamaitai o loo feopoa’i

“O lo tatou agalelei e mafai ona avea ma faatinoga aupito faatauanau mo mea ua tatou talitonu i ai.”

E le tatau ona tatou lolo atu i autau a le tiapolo. E mafai ma e tatau ona tatou faatumauina tulaga faatauaina ua talitonu i ai lenei Ekalesia talu mai lava lona faavaeina. O loo i ai se ala e lelei atu nai lo o le ala a le lalolagi. Afai lava e iu ai i le tuua toatasi, e tatau lava ona tatou faia.

Ae o le a le mafai lava ona tuua na o i tatou. Ou te mautinoa e faitau miliona tagata i le lalolagi atoa o e e faanoanoa i le tiapolo o loo latou vaaia ua siomia ai i latou. Latou te fiafia i [mea] mama, i [mea] lelei, ma i [mea] faagaeetia. O le a faapea foi ona siia’e o latou leo ma tuu atu lo latou malosi i le faasaosaoina o na tulaga faatauaina, ia e alagatatau mo le faatumauina ma le atinaeina.16

Ia tatou tatalo mo autau o le lelei. Ia tatou aapa atu e fesoasoani i alii ma tamaitai o le agalelei, po o a lava o latou manatu faale-ekalesia ma po o fea foi o latou aumau ai. Ia tatou tutu malosi e tetee atu i le tiapolo, i totonu o o tatou atunuu ma atunuu mamao. … E mafai ona avea i tatou ma se faatosinaga mo le lelei i lenei lalolagi, i tatou uma taitoatasi.17

4

A tatou faia isi ma le alofa, faaaloalo, agalelei, ua tatou faaali atu o i tatou o ni soo moni o Iesu Keriso.

A o tatou tauaveina i luma la tatou misiona tulaga ese, tatou te galulue i lalo o se poloaiga ua tuuina mai ia i tatou e se Alii toetu, o le na fetalai mai i lenei tisipenisione mulimuli ma faaiu. O Lona faamoemoega tulaga ese ma matagofie lenei. Tatou te tautino atu ma molimau atu ia te Ia. Ae e le tatau ona tatou faia lena mea ma le faasausili po o le faafia-amiotonu.

E pei ona faamatalaina e Peteru, o i tatou o “se tupulaga ua filifilia, o tupu ma ositaulaga; o le nuu paia, ma le nuu na faatauina mai.” Aisea? Ina ia mafai ona tatou “ta’uta’u atu ona lelei na ia valaau atu ia te [tatou] nai le pouliuli e oo i lona lava malamalama e matua ofo ai” (1 Peteru 2:9). …

… Ia avea i tatou ma ni soo moni o Keriso, e ola i le Tulafono Faaauro, o le faia i isi o mea tatou te mananao latou te faia mai ia i tatou. Ia tatou faamalolosia o tatou lava faatuatua ma faatuatua o a tatou fanau, a o tatou agalelei atu ia i latou o e e le auai i le tatou ekalesia. O le alofa ma le faaalolao o le a faatoilalo ai elemene uma o le tetee malosi. O lo tatou agalelei e mafai ona avea ma manatu aupito sili ona faatauanau mo mea ua tatou talitonu i ai.18

Ou te fia fautua atu, ia tatou atiina a’e se uiga faaalia o le aapa atu e fesoasoani i isi o e e le auai i le tatou ekalesia, e faamalosiau ia i latou, e taitai i latou i se auala agalelei ma agaalofa agai atu i na fegalegaleaiga ia e mafai ona faailoa atu ai i latou i polokalama matagofie a le Ekalesia.

Ou te mafaufau i le solo a Edwin Markham:

Sa ia tusia se li’o na tuu ai a’u i fafo—

Le talitonu, tetee, o se mea e le ano moni i ai.

Peitai sa ia i ma’ua ma Alofa le poto e manumalo ai:

Sa ma tusia se li’o sa i ai o ia i totonu!19

E le tatau lava ona tatou faalialiavale i lea tulaga [la tatou tapuaiga], pe manatu faasausili i soo se itu. O ia ituaiga o amioga e le tusa ai ma le Agaga o Keriso lea e tatau ona tatou taumafai e faaaoao i ai. O lena Agaga e mau i le loto ma le agaga, i se tulaga leleoa ma e le faalialiavale o o tatou olaga.

Ua ia i tatou uma ni tagata ua tatou moomoo e fia faataitai i ai, ua latou atinaeina se uiga o se faataitaiga o le matagofie o le talalelei ua latou faatinoina i a latou amio, e aunoa lava ma se upu, i o latou olaga.

E mafai ona tuutuu teisi i lalo o tatou leo. E mafai ona tatou faafoi atu le lelei i e agaleaga mai. E mafai ona tatou ataata pe a vave ona oso le ita. E mafai ona tatou amio pulea ma loto pulea ma lafoai i nuu le aina soo se tauemuga e fai mai ia i tatou.20

Pe ua tatou malamalama moni ea, pe ua tatou malamalama i le taua tele o mea ua ia i tatou? O le tuluiga lenei o augatupulaga o le tagata, le lautusi faaiu o le vaaiga i aafiaga o le tagata.

Ae le faapea o le a tuu ai i tatou i se tulaga o le faasausili. E leai, e tatau ona faalotomaulalo ai i tatou. E tuu mai ai i o tatou luga, se tiutetauave e le mafaamagaloina, ia aapa atu ai ma le alofa i isi tagata uma, i le Agaga o le Matai, lea sa aoao mai, “Ia e alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe” (Mataio 19:19). E tatau ona tatou lafoa’i ese le faafiaamiotonu, ma o ese mai i lou manatu ifo ua na o oe lava. …

O i tatou i lenei augatupulaga, o taunuuga ia o mea uma sa muamua atu. E le lava le na ona iloa o [oe] o se tagata o lenei Ekalesia. Ua i o tatou luga se matafaioi paia. Ia tatou talia ma faataunuuina.

E tatau ona tatou ola o ni soo moni o le Keriso, ma ia alolofa i tagata uma, taui atu le leaga i le lelei, aoao atu ala o le Alii e ala i faataitaiga, ma faataunuuina le galuega tele ua Ia tuu mai mo i tatou.21

Mai le tatalo o le faapaiaga o le Nofoaga Autu mo Konafesi i le Aai o Sate Leki, Iuta: [I le avea ai ma tagata] o Lau Ekalesia, tau ina ia matou faauo atu ma faaaloalo. Tau ina ia matou faatumauina tulaga faatonuina ma faiga masani ua iloa ai i matou ma tuu atu ai i isi le avanoa po o ai, “po o fea, po o le a foi le mea latou te tapuai atu i ai” [Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:11]. Faamanuia ina ia matou aapa atu o ni tuaoi lelei ma ia loto fesoasoani i tagata uma. Tau ina ia matou siiae lima ma faamalolosia tulivae ua vaivai o soo se tasi o mafatia [tagai MF&F 81:5]. Tau ina ia matou nonofo faatasi i le filemu ma le talisapaia ma le faaaloalo o le tasi i le isi.22

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • I a tatou fegalegaleaiga ma isi, aisea e aoga ai le manatua o i tatou uma o fanau a le Atua? (Tagai vaega 1.) E mafai faapefea ona tatou atiina ae le talisapaia ma le faaaloalo faateleina mo isi? E mafai faapefea e tagata matutua ona aoao tamaiti ia talisapaia ma faaaloalo i isi?

  • Toe faamanatu le fautuaga a Peresitene Hinckle e uiga i a tatou sootaga ma tagata e le auai i le tatou tapuaiga (tagai vaega 2). E mafai faapefea ona tatou iloa pe o tatou faaali atu le faasausili po o le faafia-amiotonu i nei sootaga? E mafai faapefea ona tatou faaali atu le faauo ma le alofa faateleina ia i latou e ese o latou talitonuga?

  • Aisea e taua ai i tagata o le Ekalesia ona galulue faatasi ma isi tagata i faamoemoega lelei? (Tagai vaega 3.) O a ni faataitaiga o ni taumafaiga faapena? E mafai faapefea ona avea i tatou ma se faatosinaga malosi atu mo le lelei i o tatou lotoifale?

  • O a ni mea e mafai ona tatou aoao mai e uiga i le avea ma soo mai le aoaoga Peresitene Hinckley i le vaega e 4? O a ni auala na e vaai ua faatoilalo ai e le alofa ma le faaaloalo ni lagona o le tetee. Aisea e avea ai a tatou amio e faaali atu i isi “o le faatinoga aupito faatauanau mo mea ua tatou talitonu i ai”? Mafaufau i ni auala faapitoa e mafai ona e aapa atu ai i isi?

Mau Fesootai

Mataio 7:12; Luka 9:49–50; Ioane 13:34–35; 1 Ioane 4:7–8; MF&F 1:30; 123:12–14; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13

Fesoasoani mo Suesuega

“A e lagonaina le olioli e maua mai le malamalama i le talalelei, o le a e manao e faaaoga mea na e aoaoina. Ia taumafai ia e ola e tusa ma lou malamalama. O le faia ai faapena o le a faamalosia ai lou faatuatua, malamalama, ma le molimauTalai La’u Talalelei [2004], 19).

Faamatalaga

  1. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 663–64.

  2. I le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 537–38.

  3. “Ia Manatua… Lau Ekalesia, Le Alii e,” Liahona, Iulai 1996, 98.

  4. “Na Le Faalilolilo Lenei Mea,” Liahona, Ian. 1997, 56.

  5. Mike Wallace, in Gordon B. Hinckley, Standing for Something: Ten Neglected Virtues That Will Heal Our Hearts and Homes (2000), viii.

  6. “O Loo Agai i Luma le Galuega,” Liahona, Iulai 1999, 4.

  7. “O Mea Faatauvaa e Fa e Fesoasoani i o Tatou Aiga ma o Tatou Atunuu,” Liahona, Iuni, 1996, 3.

  8. “Messages of Inspiration from President Monson,” Church News, 5 Sete., 1996, 2.

  9. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 417.

  10. “O Le Galuega Lenei a le Matai,” Liahona, Iulai 1995, 71; tagai foi Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 345.

  11. “Remarks at Pioneer Day Commemoration Concert,” Ensign, Oke. 2001, 70.

  12. “Tatou Te Molimau Atu ia te Ia,” Liahona, Iulai 1998, 4.

  13. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2, 350.

  14. “Tatou Te Molimau Atu ia te Ia,” 4–5.

  15. Teachings of Gordon B. Hinckley 131.

  16. “Standing Strong and Immovable,” Worldwide Leadership Training Meeting, Ian. 10, 2004, 20.

  17. “O Taimi o Loo Tatou Ola Ai,” Liahona, Ian. 2002, 83.

  18. “Tatou Te Molimau Atu ia te Ia,” 5.

  19. “Four B’s for Boys,” Ensign, Nov. 1981, 41; quoting Edwin Markham, “Outwitted,” in The Best Loved Poems of the American People, sel. Hazel Felleman (1936), 67.

  20. “Ia Taitasi ma Avea o se Tagata ua Sili Atu ona Lelei,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2002, 100.

  21. “Ua Tafa Ata o se Aso Matagofie,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 81–84.

  22. Tatalo o le faapaiaga mo le Nofoaga Autu mo Konafesi, i le “O Lenei Tausaga Maoae Faameleniuma,” Liahona, Ian. 2001, 80.