Aoaoga a Peresitene
Mataupu 11: Perisitua, ‘o le Mana o le Atua soifua’


Mataupu 11

Perisitua, “o le Mana o le Atua soifua”

O i latou e umia le Perisitua o e ola i mataupu faavae o le amiotonu, e mafai ona avea ma meafaigaluega i aao o le Alii mo le auaunaga i isi.

Mai le Soifuaga o Heber J. Grant

“Ole a le galo ia te au le mea na tupu, ” na faapea mai ai Peresitene Heber J. Grant, “na talosaga mai se uo ia te au, ina ua ia iloa ma sa faailoa mai e le fomai, ua mai tigaina lona afafine i se mai pipisi o le faai e afaina ai lana manava, ma o le a oti ae le oo i le taeao. Sa ia talosaga mai ia te au ou te tatalo mo lena afafine, ma ina ua ou alu ese mai lona ofisa, na ou tatalo ma le malosi uma o lou agaga i le Atua ina ia manuia lena teineitiiti. A o ou tatalo, na oo mai ia te au le musumusuga: ‘O loo i ai i le lalolagi le Mana o le Atua soifua. O loo i ai iinei le Perisitua. Faavave! Faavave! … Alu e taofi le mana o le fili faaumatia, ma o le a ola le teineitiiti.’

“O le fomai na vaaia lena teineitiiti, na faapea mai e le aulia e le teineitiiti le taeao; a e ina ua o’o mai le taeao, sa ia faamatalaina ua le malamalama o ia i le mea na tupu, ma ua ia talitonu o le a faasolo ina manuia le teineitiiti. Sa le mafai e ia ona taofi lona maofa i le suiga i le tulaga o le mai o le teineitiiti na i ai i le po. O le mana o le Atua soifua na taofia le fili faaumatia.”1

Sa fiafia Peresitene Grant i musumusga na ia maua i lena po: Ua i ai le mana o le Atua soifua i le lalolagi. Ua i ai iinei le Perisitua.” I ana saunoaga i konafesi aoao, e tele ina ia aoaoina ai le Au Paia e mafai ona latou maua faamanuiaga i le mana ma le pule o le perisitua.

O Aoaoga a Heber J. Grant

Ua toefuata’i mai ki, o le pule, o sauniga, ma meaalofa o le perisitua.

A o faagasolo le faaliliuina [o le Tusi a Mamona], na iloa e Iosefa Samita o le mataupu faavae o le papatisoga sa aoaoina ma faataunuuina e tagata o Sa Nifae. O lona naunautai ina ia faaopoopo lona malamalamaaga i lenei mataupu faavae, na ia faia ai e pei ona ia faia foi muamua, sa la o atu ma Oliva Kaotui lana tusiupu, i le togalaau, ma tatalo faatauanau ai. Na ia tusia ma tuuina mai i ana lava upu le tala lenei:

“A o ma tatalo ma valaau atu i le Alii, sa oo ina oo ifo mai le lagi se avefeau i se ao malamalama tele, ma faaee ona lima i luga o i maua, ma a o faaee ona lima i luga o i maua, sa ia faauuina i maua ma faapea mai:

“ ‘I luga o oulua ou uso a auauna e, i le suafa o le Mesia; ou te faaee atu le Perisitua o Arona, o lo o i ai ki o galuega a agelu, ma le talalelei o le salamo, ma le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala; e le toe aveesea lava mai le lalolagi seia toe faia e le fanauga a Levi se taulaga i le Alii i le amiotonu.’

“Sa tau mai e lea avefeau na oo mai ia i maua i lea aso ma faaee lea perisitua i o maua luga, o lona igoa o Ioane, o ia lava lea ua taua i le Feagaiga Fou, o Ioane le Papatiso, ma ua ia faia ia mea i lalo o le taitaiga a Peteru, ma Iakopo, ma Ioane, o e o lo o i ai ki, o le perisitua Mekisateko, ma o le perisitua, lea na ia fai mai o le a oo mai le aso o le a tuuina mai ai ia i maua.” [Tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:68–69, 72.]

Faatasi ai ma lenei faauuga, ma le toefuataiina mai o le perisitua Mekisateko na mulimuli ane ona faaeeina e pei ona folafolaina mai, o le atoaga o ki ma le pule o le Perisitua a le Atua Silisiliese, sa leiloa mo le tele o seneturi, ua toefuataiina mai ma o lo o i ai pea lea i le Ekalesia i le taimi nei i se faasologa e lei toe motusia.

Faatasi ai ma le toefuataiina mai o le perisitua ua matala le auala mo le talaiina atu o le Talalelei, o le faia o sauniga faatatau i le Talalelei, ma le faatulagaga o le Ekalesia.2

Ou te iloa e leai ni meaalofa po o ni mea foaifua, leai foi se alofa tunoa, leai se pule sa i ai i aposetolo a le Faaola i le taimi sa i ai o Ia, e le o i ai nei i le nuu o le Atua.3

Ou te molimau atu ia te outou i le aso nei ua ia i tatou le upu moni, ua toe fetalai mai le Atua, so o se meaalofa, so o se alofa tunoa, so o se mana ma so o se faaeega paia na oo mai e ala mai i le Perisitua paia a le Atua soifua i aso o le Faaola, o loo tatou aeae ai nei. Ou te alaga fiafia aua ua ou iloa, o nei mea e ao ona tatou olioli ai—o faamanuiaga, o le mana faamalolo o le Atua Silisiliese, o musumusuga a Lona Agaga e mafai ai e alii ma tamaitai ona maua faaaliga mai ia te Ia, o musumusuga a le Agaga o le Atua e mafai ai e tagata ona tautala i gagana eseese ma le faamatalaga o gagana, ma le alofa tunoa ma meaalofa taitasi—o loo aeae ai nei le Au Paia o Aso e Gata Ai i aso nei.4

O le mana faamalolo o le perisitua o lo o i ai i le Ekalesia.

Ou te iloa o le mana faamalolo o le Atua Silisiliese o lo o i ai i le Ekalesia. Ou te iloa ana leai le mana faamalolo o le Atua semanu ou te le maua le avanoa e tulai atu ai i outou luma i le aso nei. Ou te iloa o lo o i ai ni tagata soifua, o ni faataitaiga o le mana o le Atua o lo o i ai i lenei faatasiga. Pe ana i ai sa tatou faamaumauga o lo o tusia ai faamanuiaga matagofie a le Alii na o’o mai e ala mai i le Perisitua talu le faavaeina o le Ekalesia i luga o le fogaeleele, e mautinoa e tele atu ia faamaumauga nai lo le Feagaiga Fou.5

I se tasi o taimi a o pule lou uso [uso fai] o Iosefa Ailama Grant … i le nofoaga e tausi ai solofanua ma taavale solofanua mo le faaaogaina e maua ai tupe …, e i ai nisi o tagata faigaluega o le fale faiseevae o le Z. C. M. I. na fiafia i se tafaoga. … [o Iosefa, ] sa i ai le tiute o le vaaia o taavale e feoai ai, sa ia valaau atu ma lapatai atu o lo o i ai se afa o loo loma mai ma ua ia fautuaina i latou ia toe foi atu i o latou aiga, ma sa faapea atu o lo o i ai le popolega e ono mafuli le taavale solofanua i le afa i le pogisa. A e sa latou malilie o le a latou le tuua’ia le kamupani pe a tupu mai se faalavelave.

Ina ua latou toe foi atu i le fale i le pogisa, sa mafuli le taavale ma sa i ai ni tagata na ogaoga o latou manu’a. O se tasi o tamaitai na gaui ona ponaivi ma ona o ia manu’aga ma le fetaui ma le afa malulu, o lea sa maua ai o ia i le niumonia. Sa faapea mai le fomai sa vaaia o ia, e le mafai ona ola, ma e ono maliu o ia ao lei o’o i le taeao. Na lagona e [Iosefa] le pagatia ona o le mea ua tulai mai, ona o ia sa avea le taavale. Sa talosaga mai o ia ou te alu atu ma te o e faamanuia lena tamaitai, ma sa ia faapea mai na ia maua se molimau a le agaga e tatau ona ola o ia.

Ina ua ma o’o atu i le moega, sa ou fai atu ia Iosefa Ailama Grant, ua vaivai o ia ma o le a oti a e lei aveesea o ma lima mai lona ulu. Sa sesega o ia ma sa ia folafola mai sa ia maua se faaaliga a le Alii, ma ua ia iloa, e pei ona ia iloa le moni o le talalelei, afai ma te faamanuiaina o ia o le a ola lava. Na ma faamanuiaina o ia, ma i le faamauina o le faauuga na uunaiina au e folafola atu ia te ia o le a toe sosolo lelei ona ponaivi, o le a toe malosi mai o ia ma toe foi atu e faaaoga lana masini i le fale faiseevae o le Z. C. M. I.. Ou te lei iloaina sa galue o ia i se masini ae pe o le a foi lana galuega. I lena po na ou feiloai atu ai i le pule o lena fale faiseevae ma sa ia faapea mai: “O lea faatoa ou foi mai le fale o Marie DeGray, ma ua vaivai lava o ia. Ou te iloa ua maliu nei o ia.” Na ou fai atu: “Le Uso e, Rowe, alu i lou ofisa, nofo i lalo ma tusi faapea: ‘E lei maliu Marie DeGray. O le a le maliu Marie DeGray, a e o le a manuia o ia ma toe foi mai ma galue i lana masini i lo outou fale faiseevae.’ Na faaali mai ia te au e le agaga o le Atua soifua” Na ia faapea mai: “Ou te le tau tusia lena mea, aua o lau tala ua fai mai, ua ou iloa ai o le a ola o ia.”

Ona ia tau mai lea ia te au se mea na tupu i lona lava aiga. Na faapea mai o ia: “I Lonetona, a e ou te lei sau i lenei atunuu, na mai tigaina ai le isi ou afafine, ma na faapea mai le fomai na vaaia o ia e le aulia e ia le taeao.” Ou te manatua, na ia aami, i le tolu maila i le aai tele o Lonetona, ia Junius F. Wells ma lana soa ina ia o mai ma faamanuia lona afafine, ma na toe faafoisia lona malosi. “I le aso na sosoo ai, ” na faapea mai ai le uso ia Rowe, “na oo mai le fomai i lou fale ma tuu mai ia te au se pepa faamaonia sa tusilima, ua maea ona saini, o loo ta’u mai ai ua maliu lou afafine. Sa ou valaaulia o ia e susu mai i le potu malolo ma sa ou faafeiloai atu o ia i le tino‘maliu.’ O le mea la lea, ina ua e tau mai ia te au o le a toe malosi lenei tamaitai, na ou taliaina lau tala, aua ua ou iloa o loo i ai le mana faamalolo o le Atua i lenei Ekalesia, e pei lava ona ou iloa o lo o ou ola.”6

O le taialaina e mataupu faavae o le amiotonu, e mafai ai e i latou e umia le perisitua ona faaaogaina mana o le lagi.

E le o se mea faatauvaa le umia o le Perisitua a le Atua—le i ai o le aia tatau e faaaoga ai mana o le lagi mo le lelei.7

Faatatau i le pule o le Perisitua a le Atua ma le auala e faaaogaina ai: O le Perofeta a le Atua soifua na falepuipui i le falepuipui i Liperate ma na mananao le toatele o tagata ina ia faamasinoina o ia ma fasiotia; a e e le mafai e faitotoa o falepuipui uma i le lalolagi ona taofia faaaliga o mafaufauga ma le finagalo o le Atua e o’o mai ia i latou o e agavaa e mauaina faaaliga; ma a o i ai o ia i le falepuipui i Liperate na mauaina ai e le Perofeta o Iosefa Samita le tasi o faaaliga aupito sili mai le Atua o lo o maua i totonu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Ou te faitau mai le Vaega 121:

“E eleelea le vai o lo o tafe seia afea? Po o le a ea le mana e taofi ai le lagi? E tusa lava pe ana faaloaloa atu e le tagata lona lima vaivai e taumafai e taofi ai le vaitafe o Misuri mai lona ala faatonuina pe toe faafoi ae lona tafe, pe ana ia taumafai e taofia Le Silisiliese mai le liligiina ifo o le malamalama mai le lagi i luga o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

“Faauta, e toatele e ua valaauina a e toaitiiti e ua filifilia. E le filifilia foi i latou i se a?

“Aua ua faapea ona manumanu o latou loto i mea o lenei lalolagi, ma manao i viiga mai tagata, latou te le aoaoina lenei aoaoga e tasi—-

“O aia tatau a le Perisitua e faafesootaiina e le mavavaeeseina ma mana o le lagi, e le mafaia foi ona faatonuina pe faaaogaina ia mana o le lagi, tau lava o mataupu faavae o le amiotonu.

“E moni lava e mafai ona tuuina mai ia i tatou; a e pe a tau ufiufi a tatou agasala, pe faamalie lo tatou lotomaualuga; lo tatou fia sili le aoga pe faatonuina pe pulea pe faamalosia i agaga o le fanau a tagata, i so o se faiga lava o le amioletonu, faauta, e punitia lava le lagi; e tiga le Agaga o le Alii; pe a aveeseina foi, Amene i le perisitua po o le pule a lena tagata.

“Faauta a e lei iloa e ia ua tuu lava o ia ia te ia lava, e a’a i tui e faasaua i le Au Paia ma faasagatau i le Atua.

“Ua aoaoina i tatou i mea tiga e masani ai o le natura ma le uiga o le toatele o tagata, pe a latou maua sina pule itiiti e pei ona latou manatu ai, latou te amata loa ona faaaoga le pulega le tonu.

“O lea, e toatele e ua valaauina ai, a e toaitiiti e ua filifilia.” [MFF 121:33–40.]

Ou te fia faamamafa atu le vaega o lo o totoe o lenei faaaliga, na tuuina mai i le falepuipui. Faatasi ai ma le mana o le Setete o lo taumafai e aveese mai le saolotoga o Iosefa Samita, na le mafai ona latou taofia fesootaiga a lena perofeta ma le lagi, ma na ia maua upu musuia nei e le tatau ona faagaloina e soo se epikopo po o soo se peresitene o se siteki, po o soo se aposetolo, po o soo se peresitene o le Ekalesia pe a latou umia se tofiga i totonu o lenei Ekalesia:

“E le tatau ona faatumauina se mana po o se uunaiga a le pule o le perisitua, tau lava o le tauanau atu, i le faapalepale, le agalelei, ma le agamalu, ma le alofa moni;

“I le agalelei ma le malamalama mama, e matua faalauteleina ai le agaga e aunoa ma le pepelo, e aunoa ma le faaoleole—-

“I le aoai faamalosi atu i aso e tatau ai, pe a uunaiina e le Agaga Paia; a e faaali atu mulimuli le alofa faateleina i le ua e aoaoina ina nei fai oe e ia ma ona fili;

“Ina ia na iloa ai o lou faamaoni e sili atu ona malosi i lo noataga o le oti.

“Ia tumu foi lou loto i le alofa atu i tagata uma, ma le aiga o le faatuatua, ia teuteuina ou manatu i le mama e le aunoa; ona malosi ai lea o lou faatuatua fai ifo i luma o le Atua; ma toto ifo i lou agaga le mataupu faavae o le perisitua e pei o le sau mai le lagi.

“E avea le Agaga Paia ma au aumea tumau, ”

E sili atu nai lo le oa o le lalolagi atoa le avea o le Agaga Paia ma a tatou soa tumau.

“A o lou tootoo ma tootoo le feliuliuai o le amiotonu ma le upu moni; o lou malo foi o le a faia ma malo faavavau e aunoa foi ma faiga faamalosi o le a tafe ia te oe e faavavau faavavau lava.” [MFF 121:41–46.]8

Sa ou talanoa atu i le Au Paia o Aso e Gata Ai, e leai se faaaliga i totonu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua sili atu ona ou faitau soo mai ai nai lo le faaaliga o lo o i totonu o le Vaega 121 … e pei o le “E le tatau ona faatumauina se mana po o se uunaiga e le pule o le Perisitua, tau lava i le tauanau atu, i le faapalepale, le agalelei ma le agamalu, ma le alofa faamaoni.”

E leai se tulaga matautia o se Perisitua faapea—o le agalelei, ma le agamalu, ma le alofa faamaoni. A e a faaaogaina loa le pulepule tutu, po o le pule saua, po o le pulea faamalosi i agaga o le fanau a tagata, i soo se faiga lava o le amioletonu, faauta, e punitia lava le lagi; e tiga le Agaga o le Alii; pe a aveeseina foi, “Amene i le perisitua po o le pule a lena tagata.” O fetalaiga ia a le Atua.9

Pe se mea matautia ea le faaaogaina o le perisitua a le Atua soifua i le auala ua faatulagaina mai e le Alii: “I le agalelei ma le agamalu”? Ua na o le pau lena o le auala, ma pe a fai e le faaaogaina i lena auala, Amene i le perisitua po o le pule a i latou o e umia lenei perisitua i totonu o le Ekalesia a Keriso.10

O tagata o e o lo o i ai le Perisitua e le tatau ona faaaogaina lea mo le faateleina o lo latou lava mana. … Pe afai latou faia lena mea, o le a latou le maua le agaga o le Alii ma o le a latou moomoo atu i mea o lenei lalolagi ae le o mea tau le Atua.11

E le mafai ona tatou mafaia se mea, e pei ona faamauina i lena faaaliga, sei iloga lava tatou te faaaogaina i le alofa ma le agalelei ma le agamalu—alofa faamaoni. Faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii o le auala tonu lena e tatau ona ou galue ai, i le mafai aupito sili ou te mafai ai le Perisitua a le Atua ua oo mai ia te au.12

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • O a ni auala ua faamanuiaina ai oe ma lou aiga e ala i le faaaogaina o le perisitua?

  • E mafai faapefea ona tatou faailoa atu le faaaloalo mo le perisitua? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i tagata o le aiga ia faaaloalo i le perisitua?

  • O a ni aafiaga ua o’o ia te oe ua faamalosia ai lau molimau e uiga i le mana faamalolo o le perisitua? I taimi o mai ma isi puapuaga, o le a le mea e mafai ona tatou faia e mafai ai ona tatou iloa le eseesega o o tatou lava naunautaiga mai le finagalo o le Alii?

  • O le a le mea ua e aoaoina mai i le faaaliga o lo o i tototnu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:33–46? Aisea e tatau ai i e umia le perisitua ona mulimuli i mataupu faavae o lo o i totonu o lenei faaaliga ina ia galulue ai i le suafa o le Alii? E faapefea ona faaaogaina nei matapu faavae i a tatou fesootaiga uma ma isi?

  • E mafai faapefea ona faaavanoaina faamanuiaga o le perisitua mo i latou o e le o umia le Perisitua Mekisateko i totonu o latou aiga?

Faamatalaga

  1. I le Conference Report, Ape. 1925, 9–10.

  2. Savali mai le Au Peresitene Sili, i le Conference Report, Ape. 1930, 10–11; na faitau e Peresitene Heber J. Grant.

  3. I le Conference Report, Oke. 1917, 14.

  4. I le Conference Report, Ape. 1943, 7.

  5. I le Conference Report, Oke. 1917, 14.

  6. I le Conference Report, Ape. 1927, 15–16.

  7. Gospel Standards, tusia e. G. Homer Durham (1941), 8.

  8. I le Conference Report, Oke. 1923, 158–59.

  9. Gospel Standards, 68.

  10. I le Conference Report, Oke. 1928, 9.

  11. Gospel Standards, 179.

  12. Gospel Standards, 199.

Ata
Jesus healing child

“Soo se meaalofa, soo se alofa tunoa, soo se mana ma soo se faaeega paia na o’o mai e ala mai i le Perisitua paia a le Atua soifua i aso o le Faaola, o loo avanoa foi i aso nei.”