Aoaoga a Peresitene
Mataupu 10: O Le Valaauga Faalelagi o le Perofeta o Iosefa Samita


Mataupu 10

O Le Valaauga Faalelagi o le Perofeta o Iosefa Samita

E i ai sa’u molimau mausali faapea na faaali atu lava le Tama ma le Alo i le Perofeta o Iosefa Samita ma faaali mai e ala mai ia te ia le talalelei a Iesu Keriso, e moni lava, “o le mana lea o le Atua e faaolaina ai.” [Roma 1:16.]1

Folasaga

Na saunoa ia Peresitene Tavita O. MaKei, “Talu mai lava lo’u laitiiti sa faigofie lava ia te au ona ou talitonu i le moni o faaaliga vaaia a le Perofeta o Iosefa Samita.”2 Na ia saunoa mai faapea o lana molimau i le Perofeta o Iosefa na faamalosia ina ua ia faalogo i mea na oo i ai lona tama a o avea ma se faifeautalai i Sikotilani:

“Ina ua amata ona talai [lo’u tama] i lona lava atunuu ma tuuina atu lana molimau i le toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso, na matauina le liliuese o tagata mai ia te ia. Sa tiga o latou loto i soo se mea [e faatatau i le Ekalesia], ma o le igoa o Iosefa Samita na foliga mai na tupu ai se feteenai i o latou loto. O le tasi aso na ia faaiuina ai faapea o le auala sili ona lelei e oo atu ai i nei tagata o le talai atu lea tau lava o mataupu faavae faigofie, o le togisala a Iesu Keriso, o uluai mataupu faavae o le talalelei, ae aua ne’i tuuina atu se molimau o le toefuataiga. Masalo pe tusa ma se masina na matuai ootia ai lava o ia i se lagona faanoanoa ma le lotovaivai, ma sa le mafai ona maua e ia le agaga o lana galuega. Na te le iloa po o le a le mea na tupu, ae na matuai faalavelaveina lava lona mafaufau; sa ootia lona agaga; sa mafatia o ia ma tigaina; ma o lena lagona ootia sa faaauau pea seia oo lava ina ua matuai lofituina ai lava o ia, o lea na ia alu atu ai i le Alii ma faapea atu i ai. ‘A le mafai ona ou aveeseina lenei lagona, o le a ou alu i le fale. E le mafai ona ou faaauauina la’u galuega ae o loo mafatia au.’

“Na faaauau pea lenei lotovaivai mo sina taimi ina ua mavae lena mea, ma, i se tasi taeao po lava a o lei malamalama, ina ua mavae se po na tau le maua ai se moe, sa ia mafaufau ai loa o le a alu atu i se ana, e latalata i le sami, lea na ia iloa ai o le a matuai faaesea ai lava o ia mai le lalolagi atoa, ma o iina e tuu atu ai lona agaga i le Atua ma fesili atu i ai pe aisea ua ootia ai o ia i lenei lagona, po o le a le mea ua ia faia, ae o le a foi se mea e mafai ona ia faia ina ia lafoaieseina ai ae faaauau lana galuega. Sa amata ona ia savali i le pogisa e agai atu i le ana. Sa matuai pulunaunau lava o ia ina ia taunuu atu i ai, o lea na ia tamoe ai. A o amata ona ia alu ese atu, sa valaau atu se tasi o taitai ia te ia e fia iloa po o le a le mea ua tupu. Sa ia tuuina atu i ai se tali e tau ina ia faamalieina ai ma sa faatagaina o ia e alu. Sa i ai se mea na foliga mai sa uunaia o ia; e ao ona ia maua se faamama avega. Na ia ulufale atu i le ana po o le vaega o loo avanoa, ma faapea atu, ‘Le Tama e, o le a se mea e mafai ona ou faia ina ia aveese ai lenei lagona? E tatau ona ou aveesea a leai e le mafai ona faaauauina lenei galuega’; ma sa ia faalogoina se leo, e pei lona manino o le leo lea ou te tautala atu ai nei, na faapea mai, ‘Ia molimau atu o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua.’ Na ia manatuaina i le taimi lena le mea sa ia fuafuaina i le ono vaiaso po o le sili atu foi ua mavae, ma sa matuai lofituina ai i le manatu, o le mea atoa lava na ia iloaina o loo i ai o ia iina mo se misiona faapitoa, ma na te lei tuuina atu i lena misiona faapitoa se faataua e tatau ai. Ona ia tagi lea i lona loto, ‘Le Alii e, ua lava lea, ’ ma ia alu ese atu loa mai le ana.”

Na manatuaina e Peresitene MaKei, “A o ou laitiiti, sa ou nofo ai ma faalogo i lena molimau mai se tasi ou te faapelepele ma faamamalu i ai e pei ona outou iloaina e leai se isi tagata ou te faatauaina i le lalolagi, ma o lena faamautinoaga sa totoina i lo’u agaga talavou.”3

Aoaoga a Tavita O. MaKei

O le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita sa faaalia mai ai le mamalu o upumoni e uiga i le Atua le Tama ma Iesu Keriso.

E maeu le lautele ma le taua o sailiiliga ma suesuega taua a le afa mulimuli o le senituri [sefuluiva] lea ua latou faalofituina i tatou. … Ae leai ma se tasi ua taliina le manaoga silisili ma le mea e sili ona faananau i ai le tagata. E leai ma se tasi ua faaalia mai i ai le mea ua autupulaga o sailia e le tagata. O lena tulaga manaomia—lea faanaunauga o loo i ai pea nei—o le iloaina lea o le Atua, ma le sootaga a le tagata ia te ia. … E na o le tasi le mea na tupu i le senituri sefuluiva o loo tuuina mai ai i le agaga o le tagata lenei tali. Afai e maua e le tagata i totonu o lena mea na tupu le upumoni ua leva ona sailia e le tagata, e moni lava o loo aofia ai le mea sili ona taua ua tupu i le senituri sefuluiva!

O lena mea na tupu o le faaali atu lea o ni Tagata faalelagi se toalua i le Perofeta taulealea o Iosefa Samita, na faaali atu i ai le uiga o le Atua le Tama Faavavau ma lona Alo o Iesu Keriso.4

I le afe valuselau tausaga talu ona maliu ai Iesu i luga o le satauro, na folafola atu ai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea na faaali atu le Alii toetu ia te ia. [Na ia faapea mai]: “… Sa ou vaaia ni Tagata se toalua, e le mafaamatalaina lo laua mamalu ma lo laua pupula, o tutu mai i ou luga ae i le ea. Sa fetalai mai le tasi o i laua ia te au, ma sa ia tau lou igoa ma fetalai mai a o tusi ane lona aao i le tasi—O Lou Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia!” [Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:17.]5

O lana folafolaga sa faigofie ma manino; ma sa ofo o ia ina ua masalomia e tagata lona moni. Sa manino ma faigofie ia te ia le upumoni na ia mauaina; ae o le lalolagi Kerisiano sa faamaoniaina le avea e pei o se uila emo, na taia ai ia talitonuga faalelotu vaivai lea na amata mai lava i le tumutumu e oo i le faavae.

E lua elemene taua o loo i totonu o lana uluai savali: muamua, o le Atua o se Tagata lava ia, o le e faailoa mai lona finagalo i tagata; ma lona lua, e le o i ai se talitonuga faalelotu i le faaKerisiano uma o loo i ai le ata moni o le faaolataga.6

O le faaali atu o le Tama ma le Alo ia Iosefa Samita o le faavae lea o lenei Ekalesia. O loo taoto ai i totonu iina le lilo o lona malosi ma le olaola. E moni lava lenei mea, ma e ou te molimau atu ai. O lena faaaliga e tasi ua taliina uma ai fesili faasaienisi e uiga i le Atua ma le moni o lona tagata. Pe tou te leiloaina ea lona uiga? O le uiga o le Atua, o loo taliina ai. O lona sootaga i lana fanau o loo matuai manino mai ai. O lona naunau mai i le aiga tagata e ala i le pule ua faasafua mai i tagata e matuai iloga lava. Ua mautinoa le lumanai o le galuega. O nei upumoni ma le tele o isi upumoni o loo faamaninoina mai i lena uluai faaaliga mamalu.7

E le o malamalama pea lava le lalolagi i lona taua; ae ua avea ma se sao taua i le malamalama o le tagata i lona sootaga i le Silisiliese ma lona tulaga i le lalolagi; o se auala e faatuina ai ia sootaga lelei i le va o tagata taitoatasi ma vaega o tagata i atunuu; e avea o se faaaliga e faasino atu ai le auala i le fiafia ma le filemu o le tagata i le lalolagi e faapea foi i le faavavau o le a sau, o le faaali atu o le Tama ma le Alo ia Iosefa Samita faapea ma mea na sosoo mai ai e i ai le toefuataiga o le perisitua ma le faavaeina o le Ekalesia a Iesu Keriso i lona atoatoaga, o le a le pine ae iloaina e le gata o le mea silisili lea na tupu i le senituri sefuluiva, ae o se tasi o mea sili ona ofoofogia ua tupu i augatupulaga uma.8

Na toefuatai mai e le Alii ia upumoni o le talalelei e auala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.

E le gata o Iosefa Samita o se tagata maoae, ae o se auauna musuia a le Alii lea ou te manao ou te tautala i ai. … O le mea moni lava, o le silisiliese o Iosefa Samita o loo aofia ai musumusuga paia. …

E leai se tasi e mafai ona matuai suesueina ma le malamalama le talalelei toefuataia a Iesu Keriso e aunoa ma le matuai faagaeetia i le ogatasi ma aoaoga na tuuina mai e le Alii Faaola lava Ia a o i ai o Ia i le lalolagi faatasi ma Ona soo. Mo se faataitaiga, mafaufau i le faaaliga a le Perofeta e uiga i le Foafoa—o le Atua o se Tagata Atamai, o le na aoao mai ai Iesu, “Lo matou Tama e o i le lagi.” [Tagai Mataio 6:9.] …

O le mataupu autu a Iosefa Samita e faapea o Iesu Keriso o le Alo Pele lea e Toatasi o le Tama, o le Faaola o le lalolagi, e tutusa lelei lava ma aoaoga a Iesu lava Ia ma Ana aposetolo.

O loo i ai foi i lana mataupu autu le tumau pea o uiga o le tagata pe a mavae le oti. …

E faapena foi le ogatasi o loo maua i aoaoga a isi mataupu faavae o le talalelei e pei o le faatuatua, salamo, papatisoga, faaee atu o lima mo le meaalofa o le Agaga Paia, faauuina i le perisitua, o ana aoaoga i le “poto, onosai, amio Atua, alofa faaleuso, alofa mama, ” ma isi [Tagai 2 Peteru 1:5–7; MFF 4:6.] …

… O tagata e lagolagoina le papatisoina o tamaiti a o laiti o loo aoao mai ai e faatatau i fanau laiti e faapea: “O fanau iti o e oo mai i le lalolagi e le gata e matuai aunoa lava ma se malamalama, amiotonu, ma le paia, ae i ai lava se natura masani o le faananau atu i le amioleaga ma e na o le amioleaga lava.”

… Ae i le tautala atu ma le le fefe ma le toa, ma o le tautala a se tasi ua mautinoa ua sao lava o ia, na saunoa mai ai le Perofeta o Iosefa: “E paia fanau laiti, e faapaiaina i le togisala a Iesu Keriso.” [Tagai MFF 74:7.]9

O musumusuga faalelagi o loo faaalia … i le faasilasilaga mamalu a [Iosefa Samita] o le natura e faavavau o feagaiga ma sauniga ma le avanoa o le faaolataga mo tagata uma. E le faatapulaaina e le Ekalesia ae aofia uma ai lava agaga o le a taliaina ona mataupu faavae. … O tagata ola uma e ao ona faasaoina e ala i le usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei. E oo lava ia i latou o e oti e aunoa ma le tulafono e ao ona faamasinoina e aunoa ma le tulafono. O le mea lea na faaalia mai ai le sauniga o le faaolataga mo e ua maliliu.

O le faavavau o le feagaiga o le faaipoipoga o se faaaliga mamalu, ua tuuina mai ai le faamautinoaga i loto ua noatia faatasi e ala i le alofa ma faamauina e ala i le pule a le Perisitua paia ina ia faavavau le la faatasiga.

O isi foi feagaiga o loo faaauauina pea le alualu i luma e faavavau i augatupulaga uma o le faavavau.

E le mafaia e Iosefa Samita ona ausia nei mea uma i lona lava atamai, poto, ma le malamalama. E le mafai ona faia e ia.10

Ua faaali mai e le Alii i nei aso le Ata o le Faaolataga, lea e leai se mea e sili atu pe itiiti ifo ai nai lo le ala i le olaga faaleagaga e ala lea i le fausiaina o ni tagata e agavaa e ulufale atu i lona malo. O le fuafuaga lea o le talalelei a Iesu Keriso e pei ona toefuataiina mai i le Perofeta o Iosefa Samita, ma e moni ma atoatoa.11

O le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso o se faamaoniga lea o musumusuga paia a le Perofeta o Iosefa.

E tusa o le 1820, o le naunau i mataupu faalelotu na taitaiina atu ai Iosefa Samita ina ia saili le lotu sao, ma le auala sao o tapuaiga, le auala sao e ola ai. O le manao ina ia iloa na uunaiina ai le taulealea ina ia saili atu i le Alii e ala i le tatalo faatauanau. O se tasi taunuuga o le tali i lana tatalo o le faavaeina lea o le Ekalesia i le fale o Peteru Uitimera … i le aso 6 o Aperila, 1830. O lena faalapotopotoga e mafai ona maua ai le atoatoaga o le ata atoa o le faaolataga o le tagata.

Ou te fia manatu i lena faalapotopotoga o se tasi o faamaoniga o ana musumusuga. … [Ua] faasaoina mai faafitauli o mea tau tupe, o feteenaiga faalauaitele, ma fevesiaiga i talitonuga faalelotu; ma o le taimi nei o loo tu e avea o se nofoaga e taliina ai manaoga silisili o tagata. …

… “O le Ekalesia a Iesu Keriso na faavaeina e tusa ai ma le faatulagaga a le Ekalesia e pei ona tusia i le Feagaiga Fou, ” o le saunoaga lea a Iosefa Samita [tagai History of the Church, 1:79]. O le faatinoga ma galuega a lenei faalapotopotoga ua faamaonia ai le sao o lona tulaga paia.12

I le tele o tausaga ua mavae na folafola mai ai e Iosefa Samita, o se taulealea e i le va o le sefulufa ma le sefululima tausaga le matua e faapea, i le tali mai i se tatalo, na ia mauaina ai se faaaliga mai le Atua. … O le taunuuga o lenei folafolaga o lona taofia vave lea o ia mai le aafia ai i talitonuga faalelotu sa i le lalolagi. I se taimi puupuu lava ae ia iloaina ai le tuua na o ia.

Tuua toatasi—ma le le masani i aoaoga ma poto o ona aso!

Tuua toatasi—ma le le aoaoina i tomai ma le faasaienisi!

Tuua na o ia—e aunoa ma se tagata atamai e aoaoina o ia, e leai se faifeau e taialaina o ia! O lona faigofie ma le agalelei na ia faavavevave atu ai ia i latou ma lana savali mamalu; i le faasiasia ma le faatauemu sa latou le amanaiaina ai o ia ma faapea mai o na mea uma e mai le tiapolo; ma e le o toe i ai ni mea faapena o ni faaaliga po o ni faalialia i nei aso; ma o mea faapena ua taofia e le Au Aposetolo; ma e le toe i ai lava ni mea faapena [tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:21].

O lea na tuua ai na o ia e amataina se folauga i luga o le vasa o talitonuga faalelotu, ma teenaina ai ia vaa uma e ono folau ai ma e aunoa ma se vaa ua fausiaina pe na vaai foi ua fausiaina mo ia lava e folau ai. E mautinoa ana fai o ia o se tagata tau faasese, semanu o le vaa e mafai ona ia fausia o se vaa e leaga.

I le isi itu, afai o le vaa na ia fausia o loo aofia ai se pule silisili ma le lelei atoatoa e sili atu nai lo mea na tuuina atu e polofesa ma tagata atamamai i le lalolagi i tausaga e fia selau na muamua atu, o le a faamalosia tagata e faapea ane ma le maofa, po o fea na maua mai ai e lenei tagata lenei poto!

E ui lava na foliga mai na tuua na o ia, ae na tuua na o ia e pei o Mose i luga o Sinai; e pei o Iesu i luga o le Mauga o Olive. E pei o le Matai, e faapena foi i le perofeta, o ona faatonuga e le i oo mai i ni auala faaletagata ae na tuusao mai le Atua, o le punavai o le atamai uma. Na ia saunoa faapea: “O au o se maa talatala. Na faatoa faalogoina lava le leo o le samala ma le tofi i ou luga ina ua aapa mai le Alii ia te au. Sa na o le poto ma le aoaoina mai le lagi na ou manaomia.” [History of the Church, 5:423.] …

O lana aia i faaaliga mai le Atua, pe afai na i ai, o le a le masalomia ai lana pule e faavaeina ai le Ekalesia a Iesu Keriso i luga o le fogaeleele, ma taitaia ai ma le pule ia mataupu faavae ma sauniga o i ai. O le amataga lena o lenei galuega tele o aso e gata ai lea na faataatiaina ai le maa tulimanu e le maluelueina o le Ekalesia a Keriso i lenei tisipenisione, [ua taua], o le pule e galue ai i le suafa o Iesu Keriso i mataupu e faatatau i lana Ekalesia.13

A o tatou manatunatu i mea maoae na ausia e [Iosefa Samita] i si vaitaimi puupuu o le sefulufa tausaga i le va o le faavaeina o le Ekalesia ma lona maturoina; a o tatou manatunatu i le ogatasi lelei o le talalelei toefuataia ma le ekalesia anamua lea sa faavaeina e Iesu ma Ana aposetolo; a o tatou maitauina le loloto o lona malamalama i mataupu faavae ma sauniga; ma a o tatou vaai atu i le le mafaatusalia o le fuafuaga ma le lelei atoatoa ole faavaeina o le Ekalesia e ala i musumusuga a Keriso o lona suafa lea o loo tauaveina ai—o le tali i le fesili, po o fea na maua mai ai e lenei tagata lenei poto? o loo tuuina mai i le fuaiupu faaootia loto:

Viia le na fetaia’i ma Ieova!

Le perofeta na “tofia e Iesu“—

Na te tatala le toe autupulaga;

Tupu ma nuu latou te viia.

[Tagai Viiga, nu. 15]14

Sa soifua ma maliu le Perofeta o Iosefa i le puipuiga o upumoni na faaali atu ia te ia.

O tagata lelei e maua le malosi e iloa lelei ai le uiga o mea. Latou te iloatinoina le upumoni. E tutoatasi o latou manatu. E mamalu mea latou te faia. Latou te faa-aafiaina tagata malolosi ina ia mulimuli atu ia i latou. E faatauemu atu tagata le taua ia i latou, e ulagia i latou, e faasaua ia i latou, ae peitai e mavae atu faitioga ma faagaloina, ae ola pea e faavavau tagata lelei.

O nisi o tupulaga a Iosefa Samita sa faatauemu atu ia te ia; o isi sa faaamuia ia te ia; o e na mulimuli ia te ia sa faamamalu ia te ia. …

O nisi o tupulaga a Iosefa Samita sa faatauemu atu ia te ia; o isi sa faaamuia ia te ia; o e na mulimuli ia te ia sa faamamalu ia te ia. …

E leai se tasi e faaituau i lana faamasinoga e mafai ona suesueina le olaga o lenei taitai faalelotu e aunoa ma le matuai faagaeetia i le mea moni faapea na ia umia se faailoga maualuga o uiga o se tagata maoae silisili, o le faapogai e mafua mai lea i le manao ia iloa le finagalo o le Atua, ma se naunautaiga i ai, pe afai e iloaina, ia mulimuli loa i ai.15

I augatupulaga uma lava sa muamua lava ona mauaina le upumoni e nai taitai totoa, o e sa latou puipuia, ma sa masani lava ona ositaulagaina ai ma o latou ola. O le alualu i luma o tagata e mafua mai i le malamalama lelei ma le totoa o nei taitai. Atonu e i ai se taimi, latou te faia ai se filifiliga pe teenaina, suia, po o le puipuia o le upumoni—o se filifiliga i le va o le nofo filemu o le tagata lava ia ma le faia o le mea e fiafia i ai, po o le tulieseina, faasalaina, po o le oti foi. O se filifiliga faapea na oo ia Peteru ma Ioane a o la tutu ai i luma o Ana, le faitaulaga sili. Na la moomia se lototele moni e molimau atu ai ia Keriso i luma o tagata o e na faasalaina o ia i le oti. [Tagai Galuega 4.]

O le lototele foi na oo ia Paulo, a o noanoa o ia i filifili e tulai atu ai i luma o le Tupu o Akeripa ma ana au, ma molimau atu ai faapea na puapuagatia Keriso, ma e tatau ona avea o ia ma uluai tagata e toe faatuina mai le oti, ma e tatau ona faaali atu le malamalama i tagata, faapea ma nuu ese. [Tagai Galuega 26.]

O le lototele na molimau atu ai Iosefa Samita i se lalolagi le talitonu ma le tiga i le upumoni faapea na faaali atu le Atua ma lona Alo Pele ia te ia i se faaaliga.16

O tagata uma o e na faia ni suiga i le lalolagi o i latou o ni tagata o le a tutu faamaoni e lagolago i a latou mataupu—o tagata faapena e i ai Peteru, Iakopo, ma Paulo, ma o latou uso a aposetolo anamua, faapea foi ma isi. Ina ua tetee ia taitai faalelotu i Palamaira, Niu Ioka, i le taulealea o Iosefa Samita ona o le mea na ia vaai ma faalogo i ai i le Togavao Paia, na ia faapea mai ai, na ia mauaina se molimau i le Alii o Iesu i lona loto: “Sa ou vaai i se faaaliga; sa ou mautinoa lava lena mea, ma sa ou mautinoa foi ua silafia e le Atua le moni o lena mea, ma e le mafai lava ona ou faafitia, ua ou fefe e faia lena mea. …” [Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:25.]

Sa faamaoni Iosefa Samita i lana molimau e oo i le iuga.17

O le taunuuga o le taitaiga faalelagi a [Iosefa Samita] o se faamautinoaga lea o le amiotonu o le mea na ia aoaoina ma sa le fefe e folafola atu. Pe a aoao atu e Iosefa Samita se mataupu faavae, na te aoaoina atu ma le pule. O lana mataupu e le fesiligia ai pe ogatasi ma manatu o tagata pe leai, pe ogatasi foi ma aoaoga a lotu mavae pe matuai tetee foi i ai. O le mea na tuuina atu ia te ia na ia tuuina atu i le lalolagi e tusa lava po o le malilie i ai pe leai, pe ogatasi po o le feteenai ma talitonuga o isi lotu, po o le manumalo o faatulagaga a tagata; ma o le taimi nei, pe a tatou vaai atu i le talafaasolopito o le silia ma le selau tausaga, tatou te maua ai se avanoa lelei e faamasinoina ai le mama o ana aoaoga, ma iloa ai le mea e maua mai ana aoaoga. …

E le gata sa ia mauaina le taitaiga ma faatonuga mai le Faaao mai le lagi, ae o le taimi lava na maua ai, na ia puipuia ai foi e aunoa ma se toe faatali.18

O faitioga, o tauemuga, o le osofaia e tagata leaga, o le pu’eina, faafalepuipuiina, o sauaga lea na tau atu lava i le faamaturoina, sa faapea ona faia ai e Iosefa Samita e pei o Peteru ma Paulo le mea silisili na te mafaia ina ia mulimuli ai i le malamalama lea na avea ai o ia ma se tasi “ua tofusia i le amio Atua.” [Tagai 2 Peteru 1:4.]19

O le toto sili lava o lenei atunuu o le toto lea na faamasaaina e aunoa ma se sala. Na iloa e le [Perofeta o Iosefa] e mama o ia. Na ia iloa ona aia tatau. E faapena foi i lona uso o Ailama, Ioane Teila ma Willard Richards o e sa faatasi ma ia. Ae talu ai ona o le pepelo, matautia ma le mataga, sa maturoina ai lava le Perofeta o Iosefa ma lona uso.

… I le totonugalemu o nei mea uma, o a ni uiga faaalia o le Perofeta? O se uiga toamalie e pei o Keriso. Na ia saunoa mai, ina ua malaga atu o ia i Karefasi i lena afiafi:

“Ou te alu atu e pei o le tamai mamoe a fasia, ae ou te filemu e pei o le taeao i le tau vevela. O ia te au le lotofuatiaifo e mama i luma o le Atua ma tagata uma. O le a ou oti mama ma o le a faapea ane ia te au, na fasiotia o ia ma le loto i ai.” [Tagai MFF 135:4.]20

O soifuaga o le Perofeta, faapea lona uso o Ailama, ma le fia selau afe o isi o e na taliaina le moni o le [Uluai Faaaliga] o loo i ai le faamaoniga faapea o le ata o le faaolataga, e pei ona ta’ua e Iesu Keriso o loo faaali mai ai, e matuai mautinoa ai lava le taitaiina atu ai i se ituaiga tagata e faapei o Keriso. Ona o le moni tele o le faaaliga i le Perofeta ma lona uso o Ailama, o lea na la faamaufaailogaina ai e aunoa ma le masalosalo le la molimau i o la toto.21

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • Na faamatala e Peresitene MaKei se aafiaga na oo i lona tama i lana misiona e faatatau lea i le moomia ona molimau atu ia Iosefa Samita (Tagai itulau 101–103). Aisea e taua ai le tali na maua e lona tama mo i tatou i aso nei?

  • Aisea na talafeagai ai i le Alii ona valaauina se perofeta i aso e gata ai? (Tagai itulau 104–105.) Aisea e avea ai le i ai o se molimau ia Iosefa Samita ma se vaega taua o se molimau i le talalelei? O le a le auala ua avea ai le faaali atu o le Tama ma le Alo ia Iosefa Samita ma “faavae o lenei Ekalesia“?

  • O a nisi upumoni na faaalia mai e ala mai i le Uluai Faaaliga? (Tagai itulau 104–105.) O a ni auala ua aafia ai lau molimau i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i lou malamalama i le Uluai Faaaliga?

  • O a nisi o mataupu autu na faaali mai e le Alii e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita? (Tagai itulau 105–107.) Na faapefea ona faamanuiaina oe a o e suesueina ma faaaogaina nei mataupu autu?

  • O a ni auala o loo avea ai le Ekalesia ma ona aoaoga ma se molimau faapea o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua? (Tagai itulau 107–109.)

  • O a nisi o uiga faaKeriso na faaalia e le Perofeta o Iosefa Samita? (Tagai itulau 110–12.) O le a se mea e mafai ona e faia ina ia mulimuli ai i lana faataitaiga?

  • O a ni tiutetauave tatou te maua pe a i ai sa tatou molimau ia Iosefa Samita ma le toefuataiga o le talalelei?

Mau e Faatatau I Ai:Amosa 3:7; 2 Nifae 3:6–15; MFF 135; Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:1–75

Faamatalaga

  1. Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, comp. Clare Middlemiss, rev. ed. (1976), 16.

  2. Gospel Ideals (1953), 524.

  3. Cherished Experiences, 11–12.

  4. Gospel Ideals, 79–80; suia le faatulagaina o parakalafa.

  5. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1966, 58.

  6. Gospel Ideals, 80.

  7. Gospel Ideals, 85.

  8. Treasures of Life, comp. Clare Middlemiss (1962), 227.

  9. “The Prophet Joseph Smith—On Doctrine and Organization, ” Improvement Era, Ian. 1945, 14–15; suia le faatulagaina o parakalafa.

  10. “Joseph Smith—Prophet, Seer, and Revelator, ” Improvement Era, Ian. 1942, 55.

  11. Treasures of Life, 420.

  12. Improvement Era, Ian. 1942, 13, 54.

  13. Gospel Ideals, 80–82; suia le faatulagaina o parakalafa.

  14. Improvement Era, Ian. 1945, 47.

  15. Pathways to Happiness, comp. Llewelyn R. McKay (1957), 284–85.

  16. Treasures of Life, 376–77.

  17. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1969, 151.

  18. Gospel Ideals, 81–82.

  19. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1951, 95.

  20. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1931, 12–13.

  21. Treasures of Life, 226B27.

Ata
First Vision

“O le faaali atu o le Tama ma le Alo ia Iosefa Samita o le faavae lea o lenei Ekalesia. O loo taoto ai i totonu iina le lilo ma le olaola o lona malosi.”

Ata
Joseph Smith

“O le taunuuga o le taitaiga faalelagi a [Iosefa Samita] o se faamautinoaga lea o le amiotonu o le mea na ia aoaoina ma sa le fefe e folafola atu.”