Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Vahe 5: Fakaʻaongaʻi ʻa e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná


“Vahe 5: Fakaʻaongaʻi ʻa e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (2023)

“Vahe 5,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí

ʻĪmisi
Jesus Teaching in the Western Hemisphere (Jesus Christ Visits the Americas) [Ko e Faiako ʻa Sīsū ʻi he Hemisifia Hihifó (Ko e ʻAʻahi ʻa Sīsū Kalaisi Ki he Ongo ʻAmeliká)], tā fakatātā ʻa John Scott

Vahe 5

Fakaʻaongaʻi ʻa e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Fakakaukau‘i ‘Eni

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fuʻu mālohi pehē ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fakahoko ʻo e fakauluí?

  • Ko e hā ‘oku akoʻi ‘e he Tohi ʻa Molomoná kau kia Sīsū Kalaisí?

  • Te u fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tokoni kiate au mo e niʻihi kehé ke mau toe ofi ange ki he ʻOtuá?

  • ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo e laumālié?

  • Te u lava fēfē ʻo tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau lau mo maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomona?

Ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻi hono fakatahaʻi mo e Laumālié, ko hoʻo maʻuʻanga tokoni mālohi taha ia ʻi he fakauluí. Ko e tohí ni ko ha lekooti fakakuonga muʻa, mo toputapu ia, naʻe tohi ke fakalotoʻi ʻa e kakai kotoa pē ko Sīsū ʻa e Kalaisí (vakai, peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná). Hangē ko e fakamatala ʻo e ʻuluʻi tohí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e “fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi.” Ko e fakamoʻoni fefeka foki ia naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita mo fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻiate ia.

ʻĪmisi
ko ha ‘aleso mo e maka-tuʻu-loto

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e Maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻEtau Tui Fakalotú

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē ko e Tohi ʻa Molomoná “ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú” (talateu ki he Tohi ʻa Molomoná). Naʻá ne pehē ʻi ha meʻa ʻe taha: “[Toʻo] ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi fakahaá, pea ko e fē leva ʻetau tui fakalotú? ʻE halaʻatā ha meʻa ke tau maʻu” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 224).

Ko e ʻālesó ko ha konga fefeka ia ʻo ha fale kuo langa ʻo faʻu ʻaki ha ngaahi kongokonga maka fuo-tapatolu-tōtao ʻoku nau fefalalaʻaki. Ko e konga ʻi lotomālié, pe maka-tuʻu-lotó, ʻoku faʻa lahi ange ia ʻi he ngaahi konga maka kehé pea ʻokú ne pukepuke fakataha ʻa e ngaahi konga maka kehé ke nau tuʻu maʻu.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú ʻi ha founga ʻe tolu pe lahi ange:

Fakamoʻoni kia Kalaisi “Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia, ko Ia ʻa e makatuliki ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. ʻOkú ne fakamoʻoni ʻi he mālohi pea mo mahino ki Hono moʻoní.”

Kakato ʻo e Tokāteliné. “Kuo ʻosi folofola tonu ʻa e ‘Eikí, ‘oku ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘a e ‘kakato ‘o e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:9; 27:5]. … Te tau maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kakato ʻo e [tokāteline] ʻoku fiemaʻu ki hotau fakamoʻuí. Pea ʻoku akoʻi mahino [ia] mo mahinongofua pea naʻa mo e fānaú te nau lava ʻo ako ʻa e ngaahi hala ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí.”

Fakavaʻe ʻo e fakamoʻoní. “ʻE hangē pē holo ‘a e ʻālesó ka toʻo ‘a e maka-tuʻu-lotó, mo e tuʻu pea mo e holo ʻa e Siasí kotoa ʻi he moʻoni ʻo e Tohi ‘a Molomoná. Kapau ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná … kuo pau leva ke tali ʻe ha taha ʻa e taukaveʻi ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni [2014], 129, 131128.)

ʻI he maʻu ʻo ha fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, te tau lava leva ʻo ʻilo ko Siosefa Sāmitá naʻe hoko ko ha palōfita. Naʻe fakafoki mai ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻiate ia, ʻe ha kau talafekau fakalangi. Naʻe fakamafaiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa ke ne fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku kei hokohoko atu ʻa e ngaahi fakahaá ʻi he ʻahó ni ʻi ha kau palōfita moʻui.

ʻĪmisi
talavou ʻoku lau folofola

Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku Mātuʻaki Fiemaʻu ia ki he Ului Fakafoʻituituí.

Ko e konga mahuʻinga ʻo e uluí ʻa hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI hoʻo lau mo ako fakamātoato iá, te ke ongoʻi ʻoku fakatupulekina ʻe hono ngaahi leá ho laumālié. ʻE fakamāmaʻi ʻe hono ngaahi leá hoʻo mahino ki he moʻuí, ki he palani ʻa e ʻOtuá, pea mo Sīsū Kalaisí (vakai, ʻAlamā 32:28). Lotua ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he loto-moʻoni pea mo e tui kia Kalaisi. ʻI hoʻo fai iá, te ke maʻu ha fakamoʻoni ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá (vakai, Molonai 10:4–5).

ʻE lava ke fakaiku hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ki ha tui lahi mo tuʻuloa ki hono mālohi ke tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau uluí. Tokoniʻi ʻa e kakai ʻokú ke akoʻí ke nau fakatokangaʻi ʻa e fakamaama ʻoku nau ongoʻi ʻi heʻenau lau moʻoni iá. Fakamamafaʻi ʻene fakamoʻoniʻi mālohi ʻa Sīsū Kalaisi. Poupouʻi kinautolu ke nau lotu ke maʻu haʻanau fakamoʻoni ko e tohí ʻoku moʻoni.

Ko e poupouʻi ʻa e kakaí ke nau kumi ki ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku totonu ke hoko ia ko e ʻelito mahuʻinga ʻo hoʻo faiakó. ʻE lava ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo liliu ʻetau moʻuí ʻo taʻengata.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke Akoʻi ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha ia ʻi ha toe tohi ʻi he māmaní” (talateu ki he Tohi ʻa Molomoná). ʻOkú ne fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo akoʻi mahino ʻEne tokāteliné (vakai, 2 Nīfai 31; 32:1–6; 3 Nīfai 11:31–39; 27:13–22). ʻOkú ne akoʻi ʻa e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí. Ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻi hono akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e hala ia ki ha moʻui fonu mahuohua.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko hoʻo tefitoʻi maʻuʻanga tokoni ki hono akoʻi ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻOku lisi atu ʻi he saati ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná te ke akoʻí.

Lēsoni Fakafaifekau ʻi he Vahe 3

Tokāteliné

Ngaahi Fakamoʻoní

Lēsoni Fakafaifekau ʻi he Vahe 3

Ko e Pōpoaki ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Tokāteliné

Ko e natula ʻo e ʻOtuá, ngāue ʻa e Fakamoʻuí mo e Fakaleleí, ko e heé, Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, Siosefa Sāmita, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

Ngaahi Fakamoʻoní

1 Nīfai 12–14

2 Nīfai 3; 26–29

Mōsaia 2–5

Lēsoni Fakafaifekau ʻi he Vahe 3

Ko e Palani ʻo e Fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní

Tokāteliné

ʻOku kau ʻi he “palani maʻongoʻonga ʻa e ʻOtua Taʻengatá,” ʻa e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví, Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, Toetuʻú, mo e Fakamāú

Ngaahi Fakamoʻoní

2 Nīfai 29

Mōsaia 3; 15–16

ʻAlamā 12; 34: 9; 40–42

Lēsoni Fakafaifekau ʻi he Vahe 3

Ko e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Tokāteliné

Tui kia Kalaisi, fakatomala, papitaiso, meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá

Ngaahi Fakamoʻoní

2 Nīfai 31–32

3 Nīfai 11; 27:13–22

Lēsoni Fakafaifekau ʻi he Vahe 3

Ko e Hoko ko e Kau Ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he Kotoa ʻo e Moʻuí

Tokāteliné

Ngaahi ouau hangē ko e papitaisó, fakanofo lakanga fakataulaʻeikí, mo e sākalamēnití

Ngaahi Fakamoʻoní

2 Nīfai 11:22–28;18

Molonai 2–6

Ako Folofolá

Ko e hā e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná?

ʻOku Fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa Kalaisi

Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOkú ne fakapapauʻi ʻa e moʻoni ʻo ʻEne moʻuí, misioná, toetuʻú, mo e mālohí. ʻOkú ne akoʻi ʻa e tokāteline moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

Ko ha tokolahi ʻo e kau palōfita ʻoku tauhi ʻenau ngaahi tohí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻa nau mamata tonu kia Kalaisi. Naʻe mamata e tokoua ʻo Sēletí, Nīfai, pea mo Sēkope kia Kalaisi ʻi Heʻene kei ʻi he maama fakalaumālié. Naʻe ʻi ai ha kakai tokolahi ʻi he lolotonga ʻo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he lotolotonga ʻo e kakai Nīfaí (vakai, 3 Nīfai 11–28). Naʻe mamata ʻa Molomona mo Molonai, kimui ange, ki he Kalaisi kuo toetuʻú (vakai, Molomona 1:15; ʻEta 12:39).

ʻI hono lau ko ia mo lotua ʻe he kakaí ʻa e Tohi ʻa Molomoná, te nau fakaiku ʻilo lelei ange ai ʻa e Fakamoʻuí mo ongoʻi ʻEne ʻofá. Te nau tupulaki ʻi heʻenau fakamoʻoni kiate Iá. Te nau ʻilo ʻa e founga ke haʻu ai kiate Ia pea fakamoʻuí. (Vakai, 1 Nīfai 15:14–15.)

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná e mahino kakato mo taupotu taha ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, he ʻikai ke toe maʻu ia mei ha feituʻu kehe. ʻOkú ne akoʻi hono ʻuhinga moʻoni ke toe fanauʻi foʻoú. … ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni ai ʻi māmaní. Ko e ngaahi moʻoni ko ʻení mo ha ngaahi moʻoni kehe, ʻoku akoʻi lelei mo mālohi ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo mahulu ange ʻi ha toe tohi. Ko e mālohi kakato ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná” (Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Naʻe Mei Fēfē Hoʻo Moʻuí Ka Ne Taʻeʻoua Ia?Liahona, Nōvema 2017, 62.

Ako Fakafoʻituituí

ʻI hoʻo ngāué kakato, hiki ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Ko e hā kuó ke ʻilo kau kia Sīsū Kalaisi mei hoʻo ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

  • Kuo tokoniʻi fēfē hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻe hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tokoni ki he kakaí ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoní?

Ako Folofolá

Ko e hā e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻomi ʻe he kau palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki heʻenau hiki ʻenau ngaahi lekōtí?

Ako Fakatāutahá pe Ako Fakahoá

Ko e Tohi ʻa Molomoná kuo hiki ia “ke fakalotoʻi ʻa e kakai kotoa pē ko Sīsū ʻa e Kalaisí (vakai,peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná). ʻOku lisi atu ʻe he ngaahi tēpile ko ʻení ha ngaahi vahe ʻoku nau fakamoʻoni ki he moʻui, ngaahi akonaki, mo e ngāue ʻa Sīsū Kalaisí. Fili ha ngaahi potufolofola ke ke ako ʻi he kotoa hoʻo ngāue fakafaifekaú.

ʻIkai ngata ai, fakakaukau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e kakai ʻokú ke akoʻí. Fokotuʻu ha palani ke ke lau mo kinautolu ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ke fakamālohia ʻenau ʻilo mo ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

Peesi talamuʻakí mo e talateú

Fakamahinoʻi ʻa e taumuʻa ʻo e tohí.

1 Nīfai 10–11

Ko hono fakamoʻoniʻi ʻe Līhai mo Nīfai ʻa e Fakamoʻuí.

2 Nīfai 29

Ko e Fakamoʻoni ʻa Līhai mo Sēkope kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

2 Nīfai 31–33

Ko hono akoʻi ʻe Nīfai ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí.

Mōsaia 2–5

Ko e fakamoʻoniʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa Kalaisí.

ʻAlamā 5; 7

Ko hono fakamoʻoniʻi ʻe ʻAlamā ʻa e Fakamoʻuí.

ʻAlamā 36

Ko e aʻusia ʻe ʻAlamā ʻa e mālohi fakalelei ʻo Kalaisí.

2 Nīfai 9–10

Ko hono fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakaí ke nau haʻu kiate Ia.

2 Nīfai 11–18

Ko e akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakai Nīfaí ʻo kau ki he Tamaí mo ʻEne tokāteliné.

3 Nīfai 27

Ko hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne ongoongoleleí.

ʻEta 12

ʻOku akoʻi ʻe ʻEta mo Molonai ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue mo e mālohi.

Molonai 7–8

Ko hono akoʻi ʻe Molomona ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí.

Molonai 10

ʻOku fakaafeʻi ʻe Molonai ʻa e tokotaha kotoa ke nau haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia.

ʻOku Tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke Tau toe Ofi Ange ki he ʻOtuá.

Fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ʻe ofi ange ha tangata [pe fefine] ki he Otuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe” (talateu ki he Tohi ʻa Molomoná). ʻI hoʻo toutou ʻakoʻi mo fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko hoʻo tokoni ia ke nau fakatupulaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻunu ʻo ofi ange ai ki he ʻOtuá.

ʻOku tanumaki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakamoʻoní mo fakaafeʻi ʻa e fakahā fakafoʻituituí. Fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tokoni ke maʻu ʻe he kakaí ha ngaahi aʻusia fakalaumālie, tautautefito ki ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ko e tohí, ʻiate ia pē, ko e folofola ʻa e ʻOtuá.

Fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi fakamatala he Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo faiakó. ʻOku nau maʻu ʻa e mālohi fakaului ʻo fou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi ʻokú ke akoʻi ai ʻa e ongoongoleleí ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe ongo mālohi mo mahino hoʻo faiakó ʻi he lotó mo e ʻatamaí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī “ko kinautolu ko ia kuo nau ʻosi lau ʻa e [Tohi ʻa Molomoná] ʻi he faʻa lotú, tatau ai pē pe ʻoku nau koloaʻia pe masiva, poto pe ta‘epoto, kuo nau tupulaki … ʻi hono mālohí.” Naʻá ne toe akoʻi:

“ʻOku ou palōmesi … atu, kapau te mou lau ʻi he faʻa lotu e Tohi ʻa Molomoná, tatau ai pē pe naʻe tuʻo fiha haʻo lau ia kimuʻa, ʻe … hū lahi ange ki homou lotó e Laumālie ʻo e ʻEikí. Te mou maʻu ha fakamoʻoni mālohi ke ʻaʻeva talangofua ki heʻene ngaahi fekaú, pea te mou toe maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (“The Power of the Book of Mormon,” Ensign, June 1988, 6).

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻokú na lau folofola

ʻOku Fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Ngaahi Fehuʻi ʻo e Lotó

Ko e lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻe lava ʻo tokoni ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e ngaahi tali pe ʻilo ki heʻenau ngaahi fehuʻi fakafoʻituituí—pe ngaahi fehuʻi ʻo e lotó. Tokoni ke fakatokangaʻi ʻe he kakaí ʻa e anga hono fakamatalaʻi ʻe he ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí.

Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻoku lisi atu ʻi lalo, fakataha mo e ngaahi fakamoʻoni he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne fakamatalaʻi kinautolú.

ʻOku toe ʻomai foki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha fakahinohino fekauʻaki mo ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga kehe, hangē ko e:

ʻĪmisi
Palesiteni Dallin H. Oaks

“Kuo pau ke ʻilo ʻe he kau faifekaú ʻa e founga hono fakaʻaongaʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke tali ʻenau ngaahi fehuʻí koeʻuhí ke nau lava ʻo fakaʻaongaʻi lelei ia ke tokoniʻi ʻa e kakai kehé ke nau ako ke fai ʻa e meʻa tatau. … Kuo pau ke nau fakatōkakano ʻa e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he akoʻi ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻo ʻuluaki ngāue ʻaki ia ʻi heʻenau moʻuí pea toki vahevahe ia mo kinautolu ʻoku nau akoʻí” (Dallin H. Oaks, “Counsel for Mission Leaders,” seminā ki he kau taki fakamisiona foʻoú, 25 Sune 2022).

Ako Fakatāutahá pe Ako Fakahoá

Lisi ha ngaahi fehuʻi ʻo e lotó ʻokú ke maʻu pe naʻá ke fanongo ai ʻi ha niʻihi kehe. Kumi ha ngaahi veesi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku tokoni ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Hiki ʻa e ngaahi ʻilo mo e ngaahi fakamoʻoni mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo tohinoa akó. Fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi hoʻo faiakó.

ʻOku Fepoupouaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ke “[akoʻi] ʻa e ngaahi tefito‘i moʻoni ʻo ʻeku ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí“ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:12). ʻOku tui ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní “ko e Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku liliu totonú” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:8; vakai foki, 1 Nīfai 13:29). Ko e Tohi Tapú ko e folofola toputapu. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e kaungā folofola toputapu ia ʻoku ʻi ai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻokú na fepoupouaki mo fetokoniʻaki (vakai, ʻIsikeli 37:16–17; 1 Nīfai 13:40; Molomona 7:8–9). Ko e ongo folofolá fakatouʻosi ko e fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi akonaki naʻe lekooti ʻe he kau palōfita ʻo e kounga muʻá. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki he fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo e kakai ʻi he Hemisifia Hahaké ʻi ha taʻu ʻe lauiafe. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo e kakai ʻi he kuonga muʻá ʻi he ongo ʻAmeliká ʻo laka hake ʻi ha taʻu ʻe tahaafe.

ʻĪmisi
tokotaha ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e folofolá

Ko e mahuʻinga tahá, ʻoku fepoupouaki ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he fakamoʻoniʻi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha fakamatala ki he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, ʻEne ngāue ʻi he matelié, mo e Fakaleleí—kau ai ʻEne pekiá mo e Toetuʻú. ʻOku kau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi kikite ki he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí mo Hono misioná, ngaahi akonaki fekauʻaki mo ʻEne Fakaleleí, pea mo e fakamatala ki Heʻene ngāue ʻi he ongo ʻAmeliká. ʻOku fakamoʻoniʻi mo fakapapauʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú ko Sīsū ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá pea mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

ʻOku fakatou akoʻi ʻe he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e fono ki he kau fakamoʻoní: “ʻI he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolú, ʻe fakamoʻoni ʻa e lea kotoa pē” (2 Kolinitō 13:1; vakai foki, 2 Nīfai 11:2–3). Fakatatau mo e fono ko ʻení, ʻoku fakatou fakamoʻoni ʻa e ongo tohi folofolá ni kia Sīsū Kalaisi (vakai, 2 Nīfai 29:8).

Ako Fakatāutahá pe Ako Fakahoá

Kumi e ngaahi potufolofola ʻoku fefakamoʻoniʻaki ʻi he ngaahi tefito ko ʻeni ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú. ʻOku haʻi atu ʻa e ngaahi sīpingá ʻi mui ʻi he tefito takitaha. Tānaki atu hoʻo ngaahi tefitó mo e fakamatalá.

Tokoni ke Lau ʻe he Kakaí mo Mahino ʻa e Tohi ʻa Molomoná

Ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau lau pe mahino kiate kinautolu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe faingataʻa ke nau maʻu ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni. Te ke lava ʻo tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e tohí ʻaki haʻo lau ia mo kinautolu. Lau ia ʻi ha lolotonga ʻo ha akoʻi, lolotonga ʻo ha toe ʻaʻahi ʻo vakaiʻi, pe fou ʻi he tekinolosiá. Te ke toe lava foki ʻo aleaʻi mo e kāingalotú ke nau lau mo e fiefanongó. ʻE lava ke ʻaonga ʻaupito ke mamata ʻi ha vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea toki lau ʻa e ngaahi vahe fekauʻaki mo iá.

Lotua ha tokoni ʻi hoʻo fili ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku nau fakamatala ki he ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e kakaí mo ʻenau ngaahi fiemaʻú. Lau mo aleaʻi ha ngaahi potufolofola nounou hangē koe 1 Nīfai 3:7 pe Mōsaia 2:17. Lau foki mo aleaʻi ha ngaahi potufolofola lōloa ange pe ngaahi vahe kakato, hangē ko e 2 Nīfai 31, ʻAlamā 7, pe 3 Nīfai 18. Fakalotolahiʻi ʻa e kakaí ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mei he kamataʻangá, kau ai ʻa e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Toko Valú mo e fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
kalasi lautohi faka-sāpate

Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ʻi hoʻomo lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e kakaí:

  • Lotu kimuʻa pea toki lau. Kole ha tokoni ke mahino. Lotua ke fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku moʻoni.

  • Taufetongi ʻi hono laú. Lau ʻi ha vave ʻoku nau fiemālie aí. Fakamatalaʻi ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku ʻikai ke nau maheni mo ia.

  • ʻAi pē mo taʻofi ke aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku mou laú.

  • Fakamatalaʻi ʻa e puipuituʻa mo e kakano ʻo e fakamatalá, hangē pe ko hai ʻoku leá, ʻoku anga fēfē ʻa e tokotahá, pea mo e tūkunga ʻoku hokó. Kapau ʻoku ʻi ai ha vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku fekauʻaki mo ia, fakakaukau ke huluʻi.

  • Fakahinohino ange ʻa e ngaahi pōpoaki mahuʻingá ni pe tokāteline ke kumí.

  • Vahevahe hoʻo fakamoʻoní mo hoʻo ngaahi ʻilo, ngaahi ongo, mo e ngaahi aʻusia fakafoʻituitui ʻoku tāú.

  • Akoʻi fakahangatonu ʻa e tokāteliné mei he ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻE tokoni ʻeni ke ongoʻi ʻe he kakaí ʻa e mālohi fakalaumālie ʻo e tohí.

  • Tokoni ke “fakatatau” ʻe he kakaí ʻa e meʻa ʻoku nau laú ki heʻenau moʻuí (1 Nīfai 19:23). Tokoni ke nau fakatokangaʻi ʻa e fekauʻaki fakafoʻituitui ʻa e ngaahi folofolá kiate kinautolú.

ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, te ke tokoni ai ke fakatupulaki ʻe he kakaí ha ivi mo ha holi ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻiate kinautolu pē. Fakamamafaʻi ange ko hono lau fakaʻaho ʻo e tohí ko ha kī ia ke fakalakalaka ai ki he papitaisó mo e ului ʻi he moʻuí kotoá.

Falala ki he palōmesi ʻi he Molonai 10:3–5. Poupouʻi ʻa e kakaí ke nau lau fakamātoato ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo lotu ʻi he loto-moʻoni ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e loto-moʻoní ko e loto-fiemālie ke fakahoko ʻa e tali ʻoku nau maʻu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ʻa e taha kotoa pē ʻokú ne lau fakamātoato mo lotua ʻi he loto-moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻiloʻi hono moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku totonu foki ke ke toutou fakaʻaongaʻi ʻa e talaʻofa ko ʻení ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ʻaʻau ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻE ʻoatu ʻe hoʻo fakamoʻoní ha falala ko kinautolu ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e talaʻofá ko ʻení te nau maʻu ha fakamoʻoni ko e tohí ko e folofola ʻa e ʻOtuá.


Ngaahi Fakakaukau ki he Akó mo e Moʻui ʻAkí

Ako Fakafoʻituituí

  • Lau ʻa e 2 Nīfai 2; 9; 30; 3132. Fakaʻilongaʻi ʻa e fakamoʻoni folofola takitaha kia Sīsū Kalaisí. ʻAi ha lisi ʻo e ngaahi hingoa kehekehe mo e ngaahi huafa kia Kalaisi ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Fakaʻilongaʻi ʻEne ngaahi folofolá. Fakaʻilongaʻi Hono ngaahi ʻulungāngá mo e ngaahi ngāué.

  • ʻO hoʻo lau fakaʻaho mei he Tohi ʻa Molomoná, lekooti ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku ʻi ai haʻanau ʻuhinga makehe kiate koe. Hiki ʻa e founga te ke fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi hoʻo moʻuí.

  • Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e anga ʻo hoʻo ongo ʻi he taimi naʻá ke fuofua maʻu ai ha fakamoʻoni fakalaumālie ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

  • Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻe tolu ʻi hoʻo tohinoa akó. ʻI hoʻo ngāue fakafaifekau kakató, tānaki atu ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.

    • Naʻe mei fēfē nai ʻeku moʻuí, kapau naʻe ʻikai e Tohi ʻa Molomoná?

    • Ko e hā naʻe ʻikai ke u mei ʻilo ka ne taʻeʻoua ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

    • Ko e hā naʻe ʻikai ke u mei maʻu ka ne taʻeʻoua ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

  • Lau ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá ʻi he Mātiu 5–7 mo e malanga ʻa Kalaisi ʻi he temipalé ʻi he 3 Nīfai 12–14. ʻOku tokoni fēfē hono lau fakataha ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí?

  • Ako ʻa e tūkunga takitaha ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakamatalaʻi ai ha taha ʻoku lotu. Hiki ʻa e meʻa kuó ke ako mei he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e lotú ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Mei he ʻuluʻi fakamatala ʻo e ngaahi vahe Mōsaia 11–16, hiki ha fakamatala nounou ʻo e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻApinetaí? Hili ia pea lau ʻa e ngaahi vahe ko ʻení pea fakalahi hoʻo fakamatala nounoú.

  • Mei he ʻuluʻi fakamatala ʻo e ngaahi vahe Mōsaia 2–5, hiki ha fakamatala nounou ʻo e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní. Hili ia pea lau ʻa e ngaahi vahe ko ʻení pea fakalahi hoʻo fakamatala nounoú.

Ako Fakahoá mo e Vilo Hoá

  • Mou lau fakataha ha ngaahi potufolofola mei he Tohi ʻa Molomoná. Vahevahe ʻa e meʻa ne mou ako mo ongoʻí. Aleaʻi ʻa e founga te mou fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi hoʻomou moʻuí.

  • Lau fakataha ʻa e ʻAlamā 26 mo e 29 . Vahevahe hoʻo ongo fekauʻaki mo hoʻo ngāue fakafaifekaú. Hiki hoʻo ngaahi ongó ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Lau ʻa e ʻAlamā 37:9 pea aleaʻi hono mahuʻinga ʻo e folofolá kia ʻĀmoni mo hono kaungā faifekaú. Kumi ha ngaahi fakamoʻoni folofola ʻoku nau fakamatala ʻa e founga naʻa nau fakaʻaongaʻi ai ʻa e folofolá.

  • Lau ʻa e ʻAlamā 11–14, pea ʻai ha taha ke ne fakafofongaʻi ʻa ʻAlamā pe ʻAmuleki mo e tokotaha ke ne fakafofongaʻi ʻa e taha ʻoku toé. Aleaʻi ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe he ongo faifekaú ni ki he ngaahi fehuʻi faingataʻá.

Fakataha Alēlea Fakavahé, Ngaahi Konifelenisi Fakasouní, mo e Fakataha Alēlea Fakatakimuʻa ʻo e Misioná

  • Akoako fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi founga taki taha ko ia naʻe lau ki ai e ngaahi ʻuluʻi fakamatala ʻo e vahe ko ʻení.

  • Lisi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku fai ʻe kinautolu ʻokú ke akoʻí. Mou fefakamatalaʻaki ʻa e founga ke ke fai ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

  • Mou lau fakataha ha ngaahi potufolofola mei he Tohi ʻa Molomoná. Fevahevaheʻaki hoʻomou ʻiló, ngaahi ongo ʻoku mou maʻú pea mo hoʻomou fakamoʻoní.

  • Akoako fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná ke fakamoʻoniʻi e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau faifekaú ke nau vahevahe ʻa e ngaahi aʻusia ʻi he Tohi ʻa Molomoná kuó ne tokoniʻi kinautolu mo kinautolu kuo nau akoʻí ʻi he founga ʻo e uluí.

  • ʻAi ʻa e kau faifekaú ke nau vahevahe ha potufolofola manako ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku tokoni ke fakamatalaʻi ha fehuʻi ʻo e lotó.

  • Fakaafeʻi ha mēmipa ko ha taha ului ke ne vahevahe ha fatongia tufakanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene uluí.

Kau Taki Faka-misioná mo e Kau Tokoni Faka-misioná

  • Akoʻi ʻa e kau faifekaú ʻi he founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke fakapapauʻi hono moʻoni ʻo e pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí.

  • Lau ʻa e 1 Nīfai 1 mo e kau faifekaú pea fakafehoanaki ia mo e aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá.

  • Tufa ha Tohi ʻa Molomona takafi molū kei maʻa ki he kau faifekaú. Fakaafeʻi ke nau lau mo fakaʻilongaʻi tuʻo ua ʻa e tohí ʻi he lolotonga ʻo e vahaʻa taimi fehikitaki ʻe ua pe tolu ka hokó.

    • ʻI he ʻuluaki laú, kole ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku tuhu pe fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.

    • ʻI he lau hono uá, kole ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

    ʻAi ke vahevahe ʻe he kau faifekaú ʻa e meʻa kuo nau ako mo ongoʻí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻa e founga hono tokoniʻi ia ʻe he lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha faifekaú.

ʻĪmisi
ʻEletā Ronald A. Rasband

“Na‘e mahulu atu ʻa e meʻa ne u laú ʻi he fakaʻilongaʻi pē ʻo e folofolá. ʻI he taimi kotoa pē ne u lau ai e Tohi ʻa Molomoná, mei muʻa ki muí, ne u maʻu ha ʻofa lahi moʻoni ki he ʻEikí. Ne u ongoʻi ha fakamoʻoni mālohi ki he moʻoni ʻo ʻEne ngaahi akonakí mo e anga ʻo ʻenau fekauʻaki ki he ngaahi meʻa ʻ[ʻo e kuonga ní].ʻ ʻOku tuha moʻoni pē ʻa e tohí ni ia mo hono hingoá, ʻKo ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.’ Mei he ako mo e fakamoʻoni fakalaumālie ko ia ne u maʻú, naʻá ku hoko ai ko ha faifekau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi” (“Ko e ʻAho Ní,” Liahona, Nōvema 2022, 25).

  • Fakaafeʻi ʻa e kau faifekaú ke nau vahevahe mo koe ha ngaahi potufolofola ʻo e Tohi ʻa Molomoná kuo mahuʻinga ki heʻenau moʻuí.

  • ʻAi ke ʻilo ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo e lotó ʻi he kakai ʻi ho misioná. Fakaafeʻi ʻa e kau faifekaú ke nau kumi ha ngaahi veesi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku tokoni ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.