Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Vahe 12: Tokoniʻi ʻa e Kakaí ke Nau Teuteu ki he Papitaisó mo e Hilifakinimá


“Vahe 12: Tokoni‘i ʻa e kakaí ke nau Teuteu ki he Papitaisó mo e Hilifakinimá,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (2023)

“Vahe 12,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí

ʻĪmisi
John the Baptist Baptizing Jesus [Ko e Papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí], tā fakatātā ʻa Greg K. Olsen

Vahe 12

Tokoniʻi ʻa e Kakaí ke Nau Teuteu ki he Papitaisó mo e Hilifakinimá

Fakakaukau‘i ‘Eni

  • Te u tokoniʻi fēfē ʻa e kakaí ke nau teuteu ki he papitaisó mo e hilifakinimá?

  • Te u fakahoko fēfē ʻa e ʻinitaviu papitaisó?

  • ʻOku palani mo tataki fēfē ha ouau papitaiso ʻoku langaki moʻui?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakakakato mo fakahū ʻa e Foomu Papitaisó mo e Hilifakinimá?

  • Te u poupouʻi fēfē ʻa e kāingalotu foʻoú?

Ko e papitaisó ko ha ouau fakafiefia ʻo e ʻamanaki lelei ʻokú ne ʻomai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he moʻui ʻa ha taha. Ko e mālohi ko iá ʻoku fakafou mai ia ʻi he maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE kei hokohoko pē ʻi he taimi ʻe kātaki ai ha taha ki he ngataʻangá ʻi hono tauhi ʻa e fuakava ʻo e papitaisó.

Ko e taumuʻa ʻo hoʻo faiakó ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke fakatupulaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalaʻi ʻenau ngaahi angahalá, pea papitaiso ʻi he loto-holi moʻoni ke muimui ʻia Kalaisi. Hangē ko e akoʻi ʻe Molomoná, “ko e ʻuluaki fua ʻo e fakatomalá ko e papitaiso” (Molonai 8:25). ʻI he tauhi ko ia ʻe he kakai ʻokú mo akoʻí ʻa e ngaahi tukupā naʻá mo fakaafeʻi ke nau fakahokó, te nau mateuteu ai ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá.

Ko e papitaisó mo e hilifakinimá ʻoku ʻikai ko e ikuʻanga fakaʻosí ia. Ka, ko e ongo ouaú ni ko e matapā ia ʻe hū ai ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ki he hala ʻo e fuakavá. ʻOku fakatau ʻa e hala ko ʻení ki he ngaahi ouau, fuakava, mo e tāpuaki fakafiefia ʻo e temipalé—pea aofangatuku ki he moʻui taʻengatá (vakai, 3 Nīfai 11:20–40).

Ngaahi Fiemaʻu ki he Papitaisó mo e Hilifakinimá

ʻOku fakaafeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kotoa ʻo ʻEne fānaú ke nau haʻu kiate Ia ʻo fou ʻi he papitaisó mo e hilifakinimá” (vakai, 2 Nīfai 26:33; 3 Nīfai 27:20). ‘Oku tatau ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he papitaisó ki he taha kotoa.

Mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37:

  • Fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

  • Maʻu ʻa e holi ke papitaiso.

  • Haʻu mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala.

  • Fakatomala mei hoʻo ngaahi angahala kotoa pea lotua ke fakamolemoleʻi.

  • Loto-fiemālie ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Loto-fakapapau ke tauhi kia Kalaisi ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

  • Fakahaaʻi ʻaki hoʻo ngāué kuó ke maʻu ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá.

Mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

  • Tali totonu ki he ngaahi fehuʻi ʻo e ʻinitaviu papitaisó.

  • Maʻu kotoa ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú.

  • Talanoa mo e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, palesiteni ʻo e Fineʻofá, mo e pīsopé.

  • Tuʻo lahi haʻane maʻu houalotu sākalamēniti.

Ko e ngaahi fiemaʻu ko ʻení ko ha ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e fakalakalaka fakalaumālie ʻo e uluí. Ko e taimi ʻoku aʻusia ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ʻení, ʻoku nau mateuteu leva ki he ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá.

Ko e taimi kuo fokotuʻu ai ʻe ha tokotaha ha ʻaho papitaiso paú:

  • Toe vakaiʻi fakalelei hono lekōtí ʻi he polokalama ʻo e Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí ke fakapapauʻi kuó ke ʻosi akoʻi ʻa e tokāteline mo e ngaahi fekau kotoa ʻoku fiemaʻú.

  • Faʻu ha taimi-tēpile ki he ngaahi meʻa ʻe fakahoko ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke teuteu ki he papitaisó mo e hilifakinimá. Toe vakaiʻi ʻa e taimi-tēpile ko ʻení mo e tokotahá.

  • Kapau ʻe lava, pea fakaafeʻi ʻa e tokotahá ke ʻalu ki ha ouau papitaiso kimuʻa ʻi hono papitaiso iá.

Ako Folofolá

Ako ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení. Te ke lava fēfē ke tokoniʻi kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau teuteu ki he papitaisó mo e hilifakimá? Lekooti ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo mei hoʻo akó.

ʻĪmisi
Gentle Healer [Faifakamoʻui Angavaivai], tā fakatātā ʻa Greg K. Olsen

Tokoniʻi ʻa e Kakaí ke Nau Teuteu ki Honau ʻInitaviu Papitaisó

Ko e ʻinitaviu papitaisó ko ha sitepu mahuʻinga ia ke fakapapauʻi ʻoku ʻosi aʻusia ʻe he tokotahá ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻEikí ki he papitaisó. Toki fakataimi-tēpileʻi pē ha ʻinitaviu papitaiso ʻi he taimi kuo mateuteu ai ha taha.

Tokoni ki he kakaí ke nau teuteu ki he ʻinitaviu ko ʻení koeʻuhí ke nau ongoʻi fiemālie fekauʻaki mo ia. Fakamatalaʻi pe ʻe anga fēfē. Talaange te nau toe fetaulaki pē mo ha kau faifekau hangē ko koé.

Fakamatalaʻi ʻa e taumuʻa ʻo e ʻinitaviú. Ko ha faingamālie ke nau fakamoʻoniʻi kuo nau “fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá kotoa [pea] fakahaaʻi ʻaki ʻenau ngaahi ngāué kuo nau ʻosi maʻu ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37).

Vahevahe ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe fai ange ʻe he taha ʻinitaviú (vakai ki lalo). ʻOku tokoni ʻeni ki he tokotahá ke teuteu ke tali kinautolu.

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he tokotahá ʻa e meʻa kuó ke akoʻí pea mo e fuakava te ne fakahoko ʻi he papitaisó. Ko e fuakava ko ʻení ke:

  • Loto-fiemālie ke toʻo kiate ia ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

  • Tokoni ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé.

  • Kātaki ki he ngataʻangá. (Vakai, lēsoni 4.)

Fai haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻoku maʻu mei he papitaisó mo e hilifakinimá pea mo e tauhi ʻo e fuakava ʻo e papitaisó. ʻOku kau ʻi he ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e Fakahoko ʻo e ʻInitaviu Papitaisó

Ko tokotaha kotoa pē ʻoku fie papitaiso ʻe ʻinitaviu ʻe ha taha maʻu mafai lakanga fakataulaʻeiki kuo ʻosi fakamafaiʻí. Ko e tokotaha ko ʻení ko e taki fakavahe pe taki fakasouni, ʻi ha misiona. Te ne fakahoko ʻa e ngaahi ʻinitaviu ʻo ha:

  • Kakai taʻu 9 pe motuʻa ange naʻe teʻeki ai ke nau papitaiso mo hilifakinima.

  • Fānau taʻu 8 mo motuʻa ange ʻoku ʻikai mēmipa ʻenau ongomātuʻá ʻi he Siasí.

  • Fānau taʻu 8 mo motuʻa ange ʻoku ʻi ai haʻanau mātuʻa ʻoku papitaiso mo hilifakinima mo ia.

ʻOku ʻoatu ʻi lalo ʻa e ngaahi fakahinohino ki he tokotaha fai-ʻinitaviú.

  • Fakahoko ʻa e ʻinitaviú ʻi ha feituʻu ʻoku fakafiemālie, ʻikai toe fakahohaʻasi, ʻe lava ke ongoʻi ai ʻa e Laumālié.

  • Ko e taimi ʻoku ʻinitaviu ai ha fānau, toʻu tupu, pe fefiné, ʻoku totonu ke ofi pē ʻa e hoa ʻo e tokotaha fai ʻinitaviú ʻi ha loki he tafaʻakí, loki kimuʻá, pe holó. Kapau ʻe fiemaʻu ʻe he tokotahá, ʻe lava ke fakaafeʻi mai ha taha lahi kehe ke kau ʻi he ʻinitaviú. ʻOku totonu ke fakaʻehiʻehi ʻa e kau takí mei he ngaahi tūkunga kotoa pē ʻe fai ai ha maʻuhala.

  • Kamata ʻaki ha lotu.

  • Tokoni ke ongoʻi nonga ʻa e tokotahá.

  • ʻAi ke hoko ʻa e ʻinitaviú ko ha aʻusia langaki moʻui fakalaumālie.

  • Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he tokotahá ʻa e taumuʻa ʻo e ʻinitavitú.

  • Fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ʻinitaviu papitaiso ʻoku ʻoatu ʻi laló. Fakafeʻungaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ki he taʻu, fakapotopoto, mo e tūkunga ʻo e tokotahá ʻi hano fiemaʻu.

  • Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa e tokotahá.

  • Toe vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻi he Foomu Papitaiso mo e Hilifakinimá ke tonu. Kapau ko e tokotahá ʻoku siʻi hifo ʻi he taʻu fakalaó, ʻoku fiemaʻu ha mātuʻa pe tauhi fānau ke fakamoʻoni ʻi he fōmú kimuʻa ʻi he papí (vakai ki he konga, “Papitaisó mo e Hilifakinimá: Ngaahi Fehuʻí mo e Talí” ʻi he vahe ko ʻení).

  • Fakaafeʻi ʻa e tokotahá ke fakamoʻoni pe vahevahe ʻene ngaahi ongó.

  • Fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻi he lava ke mo fetaulaki mo e tokotahá.

Ngaahi Fehuʻi ʻo e ʻInitaviu Papitaisó

Ko e ngaahi fehuʻi ʻinitaviu ʻeni ʻo e papitaisó:

  1. ‘Okú ke tui ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamai Taʻengatá Ia? ʻOkú ke tui ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá mo e Fakamoʻui pea mo e Huhuʻi ʻo e māmaní?

  2. ʻOkú ke tui kuo fakafoki mai ʻa e Siasi mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? ʻOkú ke tui ko e [palesiteni lolotonga ʻo e Siasí] ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻene ʻuhinga ʻeni kiate koé?

  3. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke ke fakatomalá? ʻOkú ke ongoʻi nai kuó ke fakatomala mei hoʻo ngaahi angahala ʻi he kuohilí?

  4. Kuo akoʻi kiate koe ʻoku kau ʻi heʻete hoko ko e mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. Ko e hā ʻene mahino kiate koe ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke ke talangofua ki ai?

    • Ko e fono ʻo e angamaʻá, ʻokú ne taʻofi ha faʻahinga fetuʻutaki fakasekisuale pē ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine ʻoku ʻikai ke na mali fakalao.

    • Ko e fono ʻo e vahehongofulú

    • Ko e Lea ʻo e Potó

    • Ko hono tauhi ʻo e Sāpaté ke māʻoniʻoní, kau ai ʻa hono maʻu fakauike ʻo e sākalamēnití mo e tokoni ki he niʻihi kehé.

  5. Kuo ʻi ai nai ha taimi naʻá ke fai ai ha hia mamafa? Kapau ʻoku ʻio, ʻoku maluʻi angalelei nai koe pe maluʻi ki tuʻa mei pilīsone?

  6. Kuó ke ʻosi kau ʻi ha fakatōtama? (Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 38.6.1.)

  7. Ko e taimi te ke papitaiso aí, te ke fuakava ai mo e ʻOtuá ʻokú ke loto-fiemālie ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Kalaisí, tokoni ki he niʻihi kehé, hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻi he kotoa hoʻo moʻuí. ʻOkú ke mateuteu nai ke fai e fuakava ko ʻení mo ke feinga ke tauhi faivelenga ki ai?

Ko e fakahinohino kapau ʻe tali ʻio ʻa e tokotahá ki he fehuʻi 5 pe 6, vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 38.2.8.7 mo e 38.2.8.8.

ʻAi ke ke maheni mo e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakahinohino ki he papitaisó mo e hilifakinimá ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 38.2.8. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ko ʻení ʻoku kau ai ha ngaahi tūkunga makehe te ke ala fepaki mo ia.

ʻI he hili ʻo e ʻinitaviú, ʻe foki mai leva ʻa e faifekaú mo e tokotaha teu papí ki he toenga ʻo e kau faifekaú. Kapau ʻoku mateuteu ʻa e tokotahá ke papitaiso, ʻe fakamatalaʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he ouau papitaisó. Te na toe fakamatalaʻi foki ko e hilifakinimá ʻoku anga ʻaki ke toki fakahoko ʻi ha houalotu sākalamēniti ʻa e uooti ʻoku nofo ai ʻa e tokotahá.

Ko e Taimi ʻOku Fiemaʻu ai ke Toloi ha Papitaisó

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu ai ke toloi ha papitaiso koeʻuhí ko ha ngaahi palōpalema ʻi he fakamoʻoní pe tuʻunga moʻui tāú. Ko e taimi ʻoku hoko ai ʻení, fakaleleiʻi ʻa e meʻa ʻoku hokó ʻi ha founga fakapotopoto mo ʻikai ʻiloa. Tokoni ke mahino ki he tokotahá ʻa e founga ke teuteu ai ke papitaiso ʻi ha ʻaho he kahaʻú.

Fakalotolahiʻi ʻa e tokotahá mo fakahoko ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. Kole ki he kau mēmipa ʻo e uōtí ke nau fakafeohi. Hoko atu hono akoʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kae ʻoua kuo mateuteu ʻa e tokotahá ke papitaiso mo hilifakinima. Tatali ki he taimi ko iá ke toki fakataimi-tēpileʻi ha ʻaho papitaiso foʻou.

Papitaisó mo e Hilifakinimá: Ngaahi Fehuʻi mo e Tali

ʻOku ou fiemaʻu ha ngofua ke papitaiso ha taha ʻoku teʻeki ai ke taʻu fakalao? ʻOku hohaʻa ʻa e Siasí ki he tuʻunga lelei ʻo e fānaú mo e melino ʻi he ʻātakai honau ʻapí. ʻE toki lava pē ha tokotaha ʻoku teʻeki taʻu fakalao, ʻo fakatatau mo e fakaʻuhingaʻi ʻe he lao fakalotofonuá, ke papitaiso ʻi he taimi ʻe fakatou kakato ai ʻa e ongo tuʻunga ko ʻení:

  1. Ke ʻomai ʻe he (ongo) mātuʻa pe (ongo) tauhi fakalaó ha tohi fakangofua. ʻOku totonu ke nau maʻu ha mahino fakalūkufua ki he tokāteline ʻe akoʻi ki heʻenau kiʻi tamasiʻí/taʻahiné ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku totonu foki ke nau loto-fiemālie ke poupouʻi ia ʻi heʻene fakahoko mo tauhi ʻa e fuakava ʻo e papitaisó.

  2. Ke ʻiloʻi ʻe he tokotaha ʻokú ne fakahoko ʻa e ʻinitaviú ʻoku mahino ki he kiʻi tamasiʻí/taʻahiné ʻa e fuakava ʻo e papitaisó. ʻOku totonu ke ne ongoʻi falala ʻe feinga ʻa e kiʻi tamasiʻí/taʻahiné ke tauhi ʻa e fuakava ko ʻení ʻaki haʻane talangofua ki he ngaahi fekaú, kau ai ʻa e maʻu ʻo e ngaahi houalotu ʻa e Siasí.

ʻOku ou fiemaʻu nai ke loto ʻa e malí ke papitaiso ʻa e husepānití pe uaifí? ʻIo. Ko ha taha kuo ʻosi mali, kuo pau ke loto hono malí, kimuʻa pea toki papitaiso.

Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻi he ongomātuʻa ʻi ha fāmili ʻoku ʻikai mateuteu ke papitaiso, ʻoku totonu nai ke u papitaiso ʻa e fāmilí pe te u tatali kae ʻoua kuo mateuteu ʻa e mātuʻa ko iá? Ko e lelei tahá ke papitaiso fakataha ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí. Neongo ia, kapau ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai mateuteu, ʻe lava ke papitaiso ʻa e kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e fāmilí, kehe pē ke maʻu ha fakangofua ʻoku fiemaʻu.

ʻE totonu ke toloi ha papitaiso ʻo e kau mēmipa e fāmilí kae ʻoua kuo lava ʻo maʻu ʻe he tamaí ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo ne fakahoko ʻa e papitaisó? ʻIkai. ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe he houʻeiki tangata ʻoku papitaiso foʻoú ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné ʻi he ʻaho ʻoku nau papitaiso aí. ʻE fiemaʻu ke ʻuluaki ʻinitaviu kinautolu ʻe he pīsopé pea hikinimaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e uōtí.

ʻE ngofua ke u akoʻi pea papitaiso ha taha naʻe fakamālōlooʻi pe toʻo honau tuʻunga mēmipa ʻi he Siasí? Ko e kakai naʻe fakamālōlooʻi pe naʻe toʻo honau tuʻunga mēmipa he Siasí, ʻe lava ke toe fakafoki mai ʻaki hano papitaiso mo hilifakinima. Kapau te nau loto ke akoʻi, alea mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá pea mo ho palesiteni fakamisioná fekauʻaki mo ha fatongia te mo ala fakahoko.

ʻI ha siteikí, ko e fakafoki mai ʻi he papitaisó ʻoku ʻi he malumalu ia ʻo e pīsopé pe palesteni fakasiteikí. ʻI ha misioná, ko e fakafoki maí ʻoku ʻi he malumalu ia ʻo e tuʻutuʻuni ʻa e palesiteni fakamisioná. ʻE maʻu ʻe he kau taki ko ʻení ha fakahinohino mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ka fiemaʻu. ʻOku ʻikai fakahoko ʻe he kau faifekaú ʻa e ngaahi ʻinitaviu papi ko ʻení pe fakafonu ʻa e Foomu Papitaisó mo e Hilifakinimá. Neongo ia, ʻe lava pē ke fakaafeʻi ha faifekau ke ne fakahoko ʻa e papitaisó.

Ko e kāingalotu kimuʻa ʻo e Siasí ʻoku nau toe foki maí ʻoku ʻikai ko ha kau ului kinautolu. Neongo ia, ʻe lava ke ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e kau faifekaú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he tokoni ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e toe mēmipa ʻi he Siasí.

ʻE fēfē kapau kuo ʻosi fakataimi-tēpileʻi ʻe ha taha ha ʻaho papi ka ʻoku ʻikai ke ne tauhi kotoa ʻa e ngaahi tukupaá. Tatali hano fakataimi-tēpileʻi ʻo ha ʻinitaviu papitaiso kae ʻoua kuo tauhi ʻe he tokotahá ʻa e ngaahi tukupaá mo lavaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he papitaisó. Vakai, “Ko e Taimi ʻOku Fiemaʻu ai ke Toloi ha Papitaisó” ʻi he vahe ko ʻení.

Fēfē kapau ʻoku fie papitaiso ha ongo meʻa ka ʻokú na lolotonga nonofo kovi? He ʻikai ke lava ʻo papitaiso ha tangata mo ha fefine ʻokú na nonofo ʻo ʻikai mali fakalao, kae ʻoua kuó na moʻui ʻaki ʻa e fono ʻo e angamaʻá. ʻOku ʻuhinga ʻeni ke ʻoua ʻe te na toe nonofo—tatau ai pē pe ko e tangata mo e fefine (heterosexual) pe fakatangata pe fakafefine (same sex-couple)—pe, ki ha tangata mo ha fefine, ʻoku ʻuhinga ia ke mali. ʻOku kau heni ‘a e tui ke fakatomala hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37. Ko e mali ʻi ha vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine ko e konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ʻeke ʻe he fehuʻi 5 mo e 6 ʻi he ʻinitaviu papitaisó pe kuo fakahoko ʻe he tokotahá ha hia mamafa pe kau ʻi ha fakatōtama. Ko e hā ʻoku totonu ke u fai kapau ʻe tali “ʻio” ha taha ki ha taha ʻo e ongo fehuʻi ko ʻení? Kapau te ke ʻiloʻi ha taha ʻo e ongo fehuʻí ni ʻi he lolotonga ʻo e ʻinitaviu papitaisó, ʻoua te ke toe fehuʻi hano fakaikiiki. ʻOua te ke palōmesi ange ʻe fakangofua ʻa e tokotahá ke papitaiso. Ka, ke fakahaaʻi hoʻo ʻofá pea fakamatalaʻi ange ʻi he angaʻofa ʻe ʻi ai ha taha fakapotopoto mo taukei ange ʻe talanoa mo e tokotahá ke tokoni.

ʻAve ha kole ʻinitaviu papitaiso ki hoʻomo palesiteni fakamisioná. ʻE talanoa ia pe ko ha taha ʻo hono ongo tokoní mo e tokotahá. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 38.2.8.7 mo e 38.2.8.8.

Ko e hā ʻoku totonu ke u fai kapau naʻe faʻu ha lekooti mēmipasipi kimuʻa peá u toki fakahū ʻa e Foomu ki he Papitaisó mo e Hilifakinimá? Fetuʻutaki ki ho palesiteni fakamisioná ki ha fakahinohino.

Ako Fakafoʻituituí

Fakakaukau angé ki he ongo te ke maʻu kapau ko koe naʻe ʻinitaviú. Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea lekooti hoʻo ngaahi ongó.

  • ʻE founga fēfē haʻane ngali taʻe-fakafiemālie kiate koe ʻa e ʻinitaviú? Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fai pe lea ʻaki ʻe he tokotaha ʻokú ne fai ʻa e ʻinitaviú ke ke ongoʻi fiemālie ai?

  • Ko e hā ʻa e founga te ke loto ke mo fengāueʻaki ai mo e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e ʻinitaviú?

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke loto ke fai ʻe he tokotaha ʻinitaviú ʻo kapau naʻá ke fakahā ange haʻo loto-veiveiua pe taʻe femahinoʻaki pe kapau naʻá ke vete ange ha ngaahi angahala mamafa?

ʻĪmisi
papitaisó

Ko e Ouau ʻo e Papitaisó

Ko e ouau papitaisó mo e hilifakinimá ʻoku totonu ko ha meʻa fakalaumālie mahuʻinga ia ki ha mēmipa foʻou. Ko e ouau papitaisó ʻoku totonu ke fakataimi-tēpileʻi ʻi he taimi pē ʻoku aʻusia ai ʻe he tokotahá ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e papitaisó. Fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku palaní mo hono ʻuhingá. Fakamatalaʻi ʻa e teunga ʻoku tāú, kau ai mo e founga ʻe ʻoange ai ha vala hina ki he tokotahá, ke ne tui ki he papitaisó.

Ko e ngaahi ouau papitaiso ʻo e kau uluí ʻoku palani ia ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kau pīsopelikí. Ko e taki faifekau fakauōtí (kapau kuo ui ha taha) pe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻokú ne taki ʻa e ngāue fakafaifekaú, te ne palani mo tataki ʻa e ngaahi ouau ko ʻení. Te ne fakafekauʻaki ia mo e kau faifekau taimi kakató. Ko e ouau papitaisó ʻoku totonu ke faingofua, nounou, mo langaki moʻui fakalaumālie.

Fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí, ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e Kau Fineʻofá, mo ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá (kapau ʻoku ʻikai ke ne tataki) ke ʻi ai ʻi he ouau papitaisó. Ka taau, pea fakaafeʻi ha kau taki fakahoualotu kehe, kau taki toʻu tupu, mo e kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí (kapau naʻe ʻosi vahe). Ngāue mo e tokotaha ʻoku papitaisó ke fakaafeʻi hano ngaahi kaungāmeʻa mo hano kāinga ki he ouau papitaisó mo e hilifakinimá.

Fakakaukau ke fakaafeʻi mo ha kakai kehe ʻokú mo lolotonga akoʻi. ʻE tokoni ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ke nau ongoʻi ai ʻa e Laumālié mo ʻilo lahi ange ki he ongoongoleleí. ʻI he ʻosi ʻa e ouaú, muimuiʻi ke aleaʻi ʻenau ngaahi aʻusiá mo fakaafeʻi kinautolu ke akoʻi.

ʻE lava ke kau ki ha ouau papitaisó ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  1. Fasi talitali

  2. Kiʻi fakafeʻiloaki nounou mei he taki lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne tataki ʻa e ouaú (ko ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí ʻoku totonu ke ne tokangaʻí kapau ʻe lava)

  3. Himi kamata mo e fua lotu

  4. Kiʻi pōpoaki nounou ʻe taha pe ua ʻi ha kaveinga ʻo e ongoongoleleí, hangē ko e papitaisó mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

  5. Ha hiva fili

  6. Ko e Papitaisó

  7. Taimi ʻapasia lolotonga ʻoku fetongi ʻo vala-mātuʻu ʻa e kakai naʻe kau ʻi he papitaisó. (ʻE lava ke tā ha ngaahi himi pe ngaahi hiva Palaimeli pe hivaʻi ʻi he lolotonga ʻo e taimi ko ʻení. Pe ʻe fakahoko ʻe he kau faifekaú ha kiʻi fakamatala nounou ʻo e ongoongoleleí.)

  8. Fakamoʻoni ʻa ha kāingalotu foʻou, ka fiemaʻu.

  9. Himi tuku mo e lotu tuku

  10. Fasi mātuku

Kapau te ke fakataimi-tēpileʻi ha ouau papitaiso ki ha ʻaho Sāpate, fili ha taimi ʻe siʻisiʻi taha ai ha fepakipaki mo e ngaahi fakatahaʻanga kehe ʻo e Sāpaté.

ʻĪmisi
hilifakinimá

Hilifakinimá

ʻOku maʻu ʻe ha taha ʻa e ouau ʻo e hilifakinimá ʻi he hili hono papitaisó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:41). ʻOku lau ha taha ului ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he ʻosi fakahoko kakato ʻa e ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá pea mo lekooti totonu.

Ko e hilifakinimá ʻoku ʻi he malumalu ia ʻo e tuʻutuʻuni ʻa e pīsopé. Neongo ia, he ʻikai ke ne toe fakahoko ha ʻinitaviu mavahe ke hilifakinima.

Ngāue vāofi mo e pīsopé pea mo e taki faifekau fakauōtí (kapau kuo ui ha taha) ke fakapapauʻi ʻoku hilifakinima ʻa e kau ului foʻoú. Ko e hilifakinimá ʻoku totonu ke fakahoko ʻi he faingamālie vave tahá, ʻi he hili ʻo e papitaisó, ko e lelei tahá ʻa e Sāpate hokó. Neongo ia, ʻe lava ke fakangofua ʻe he pīsopé ke fakahoko ʻa e hilifakinimá ʻi he ouau papitaisó, ko ha fakaʻatā makehe (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 18.8).

Ko e kau papi uluí ʻoku angamaheni ke hilifakinima ʻi ha houalotu sākalamēniti ʻi he uooti ʻoku nau nofo aí. Ko e angamahení ʻoku faʻa fakaafeʻi ʻe he pīsopé ʻa e ongo faifekau ʻeletā ʻoku ngāue ʻi he uōtí ke na kau ʻi he hilifakinimá. Kapau ko ha faifekau ʻokú ne fakahoko ʻa e ouaú, te ne toe fiemaʻu ha fakangofua mei he palesiteni fakamisioná (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 18.8.1). Ko ha mēmipa ʻe taha ʻo e kau pīsopelikí ke kau.

Fakafonu ʻa e Foomu Papitaisó mo e Hilifakinimá

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke faʻu taimi totonu ha lekooti mēmipasipi ʻi he hili ʻo ha papitaiso mo e hilifakinima ʻo ha taha. Naʻe pehē ʻe Molonai fekauʻaki mo e faʻahinga lekooti pehē ʻi hono kuongá, ko e kāingalotu foʻoú “Naʻe lau ʻa kinautolu ki he kakai ʻo e siasi ʻo Sīsū Kalaisí; pea naʻe tohi ʻa honau ngaahi hingoá, koeʻuhí ke manatuʻi mo fafanga ʻa kinautolu ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá, ke tauhi ʻa kinautolu ʻi he hala totonú” (Molonai 6:4).

ʻI hoʻo akoʻi ko ia ha taha ʻoku teuteu ke papaitaisó, kamata fakafonu ʻa e Foomu ki he Papitaisó mo e Hilifakinimá ʻi he polokalama ʻo e Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí. Fakamatalaʻi ange ʻe fakaʻaongaʻi ʻa e foomu ko ʻení ke faʻu ha lekooti mēmipasipi. ʻE ʻi he lekooti ko ʻení ʻa e fakamatala mahuʻinga ki he ngaahi ouau ʻoku maʻu ʻe he tokotahá. Ko e taimi ʻoku hiki ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku ʻave leva honau lekooti mēmipasipí ki honau uooti foʻoú ke lava ʻa e kau taki fakalotofonuá ʻo poupouʻi kinautolu.

Ko ʻene ʻosi pē hono papitaiso mo e hilifakinima ʻo e mēmipa foʻoú, fakakakato leva ʻa e fōmú ʻaki ʻa e fakamatala ki he ouaú takitaha, kau ai mo kinautolu naʻa nau fakahoko iá. Ko e ʻosi pē hoʻo fakafonu ʻa e fōmú, lekooti ʻa e fakamatalá ʻi he polokalama ʻo e Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí pea fakahū fakaʻilekitulōnika leva ki he kalake fakauōtí. Ko ʻene maʻu pē ʻe he kalaké ʻa e fōmú, te ne vakaiʻi ia mo faʻu ha lekooti mēmipasipi.

Ka hili hono faʻu ʻo e lekooti mēmipasipí, ʻe teuteu leva ʻe ha kalaké ʻa e Tohi Fakamoʻoni ki he Papitaisó mo e Hilifakinimá. Ko e tohi fakamoʻoni ko ʻení ʻe fakamoʻoni ai ʻa e pīsopé pea ʻoange ki he tokotahá.

ʻOku totonu ke tatau ʻa e hingoa mo e tuʻunga tangata pe fefine ʻi he lekooti mēmipasipí mo e tohitaʻu ʻo e tokotahá, lēsisita fāʻeleʻi fakapuleʻangá, pe hingoa fakalao lolotongá.

Ako Fakatāutahá pe Ako Fakahoá

Ako ʻa e ʻAlamā 6:1–3 mo e Molonai 6:1–4. ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení mo e tauhi ʻo e ngaahi lekooti totonu ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá.

Hili ʻa e Papitaisó mo e Hilifakinimá

Hokohoko atu ʻa e Ngāue Fakaetauhí

Hoko atu ʻa e fakafeohi mo e poupouʻi ʻo e kāingalotu foʻoú hili honau papitaiso mo e hilifakinimá. Tokoni ke nau maʻulotu mo feohi mo e kāingalotú. Lau mo kinautolu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, mo tokoni ke nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. Fakafeʻiloaki kinautolu ki he kiʻi tohi Ko Hoku Hala ʻo e Fuakavá . Hoko atu ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e polokalama ʻo e Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí ke lekooti ʻenau fakalakalaká, hangē ko ʻenau maʻu houalotu sākalamenití mo e ngaahi lēsoni kuo nau ʻosi maʻú.

ʻĪmisi
ongo tangata ʻokú na fāʻofua

ʻI he hili ʻo e hilifakinimá, toe akoʻi ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú. Takimuʻa ʻi hono akoʻí. Neongo ia, fakafekauʻaki mo e kau taki fakauōtí ke lava ʻa e kau faifekau fakauōtí mo ha kāingalotu kehe ʻo kau. ʻI hoʻomo akoʻí, fakalotolahiʻi ʻa e kau mēmipa foʻoú ke nau tauhi ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tukupā ʻi he lēsoní.

ʻI he ngaahi fakataha fakafekauʻaki fakauiké, aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻa e kāingalotú ʻo tokoni ke nau kei ngāue mālohi ʻi he Siasí. Palani pe ko hai te ne fakafeʻiloaki kinautolu ki he kau taki ʻo e kōlomú pe kau taki fakahoualotú. Fakafekauʻaki ʻa e kau atu ʻa e kāingalotu kehé ʻi hoʻomo toe akoʻi ʻa e ngaahi lēsoní. Kole ke vahe ha kau tangata ngāue fakaetauhi (mo ha kau fafine ngāue fakaetauhi ki he houʻeiki fafiné).

Hili hano hililfakinima ha tangatá, ʻoku lava ke ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kapau ʻe toki hoko hono taʻu 12 pe lahi ange ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú. Ko e fakanofo ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku ʻi he malumalu ia ʻo e pīsopé (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 38.2.9.1).

Ka taau, peá ke fetuʻutaki ʻi he kotoa hoʻo moʻuí mo kinautolu naʻá ke akoʻí. Poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau maʻu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
ʻEletā Gerrit W. Gong

“Ko e taimi ʻoku tau ōmai ai ʻi he loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, te tau lava ʻo maʻu e leʻo ʻia Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne ʻōʻōfaki kitautolu ʻi Hono toʻukupu pau mo malú. ʻOku foaki mai ʻe he ngaahi ouau toputapú ʻa e fuakava ke kau mo e ʻmālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá’ ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e taumuʻa ʻo e lotó mo e ngāue ʻoku hoʻata ki tuʻá [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20]. ʻI Heʻene angaʻofa mo e faʻa kātaki fuoloá, ʻoku hoko leva Hono Siasí ko hotau [Mālōlōʻanga]” (Gerrit W. Gong, “Loki ʻi he Fale Talifonongá,” Liahona, Mē 2021, 27).

Tokoniʻi ʻa e Kau Mēmipa Foʻoú ke Nau Kau ʻi he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

ʻE lava ʻa e kau mēmipa foʻou ʻi he taʻu totonú ke maʻu ha lekomeni temipale te ne fakaʻatā kinautolu ke papitaiso maʻá e kau mēmipa honau fāmilí kuo pekiá (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 26.4.2). Te nau maʻu ʻa e lekomeni ko ʻení mei he pīsopé. Fakalotolahiʻi mo tokoniʻi ʻa e kau mēmipa foʻoú ke maʻu haʻanau lekomeni temipale ʻi he faingamālie ʻe lavá. Kapau ʻoku ofi mai ha temipale, fakakaukau ke fakahoko ha fakaafe ki ha taimi pau ke fakahoko ai ʻe he kau mēmipa foʻoú ʻa e papitaiso mo e hilifakinima maʻá e ngaahi kui kuo pekiá.

ʻI he ngaahi fakataha fakafekauʻaki fakauiké, palani pe ko hai te ne fakafeʻiloaki ʻa e kau mēmipa foʻoú ki he taki fakauooti ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻE lava ke tokoni ange ʻa e taki ko ʻení ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻaki haʻanau fakahoko ʻenau ngaahi fuakava fakatemipale pē ʻanautolu.


Ngaahi Fakakaukau ki he Akó mo e Moʻui ʻAkí

Ako Fakafoʻituituí

  • Hiki ha lisi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻe ala fepaki mo ha taha ʻoku teu papitaiso. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ongoʻi ʻe ha taha ʻa e ʻofa mo e anga fakakaumeʻa ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí?

  • Ako ʻa e Molonai 6 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:68–69. Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e tokoniʻi ʻo e kakaí ke nau teuteu ki he papitaisó mo e hilifakinimá? Hiki ʻa e meʻa ʻokú ke akó. Vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukaú mo ho hoá ʻi he lolotonga ʻo e ako fakahoá.

Ako Fakahoá mo e Vilo Hoá

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Henelī B. ʻAealingi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. Aleaʻi ʻa e faleʻi ko ʻení. Te ke fakalotolahiʻi fēfeeʻi ʻa e kakaí ke nau holi ke aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení?

    “ʻOku fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi tuʻunga moʻuí koeʻuhí ke Ne lava ʻo tāpuakiʻi kitautolu. Fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ko iá: ʻOkú Ne talaʻofa kiate kinautolu ʻoku nau lavaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ko iá ʻa e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú Ne talaʻofa ha nonga fakafoʻituitui. ʻOkú Ne talaʻofa mai ha faingamālie ke maʻu ʻa e ngaahi ouau māʻoniʻoní ʻi Hono falé. Pea ʻoku palōmesi kiate kinautolu ʻoku kātaki ʻi hono moʻui ʻaki ʻEne ngaahi tuʻunga moʻuí te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. …

    “Koeʻuhí ko ʻetau ʻofa ʻi he kakai ʻoku tau tokoniʻí, ʻoku tau loto kotoa ai ke fai hotau lelei tahá ʻi hono hiki hake ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he tuʻunga faivelenga mo e haohaoa ko ia ʻoku nau fiemaʻú, ke nau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻa e ʻEikí. …

    “… Kamata ʻaki haʻo [fakaʻaliʻali mahino] ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ʻo ʻikai ha fakaʻiseʻisa. Ko e lahi ange ʻo e aafe ʻa māmani mei ai mo manukiʻí, kuo pau ko e toe mālohi ange ai pē ia ʻo ʻetau fakahoko iá” (“Standards of Worthiness,” ʻUluaki Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakamāmanilahi, Sanuali 2003, 10–11).

  • Toe vakaiʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo e ʻinitaviu papitaisó. Fakakaukauʻi angé pe te ke fakaleleiʻi fēfē ʻa e ngaahi tūkunga hangē ko ʻení:

    • Naʻe ʻikai ke talaatu ʻe he tokotahá ʻoku maluʻi ia ʻi ha hia.

    • Kuo teʻeki ke maʻu ʻe he tokotahá ha tali ʻo ʻene lotua pe ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita.

    • Naʻe ifi ʻe he tokotahá ha foʻi sikaleti ʻi he ʻaho ʻe ua kuo hilí.

    • ʻOku ʻikai fakapapauʻi ʻe he tokotahá pe kuó ne maʻu ha tali ki heʻene ngaahi lotú.

    • ʻOku ongoʻi mafasia ʻa e fāmilí ʻi honau ngaahi kaungāmeʻá pea ʻoku ʻikai ke nau fakapapauʻi pe kuo nau mateuteu ke papitaiso.

  • Vakaiʻi ʻa e Foomu Papitaisó mo e Hilifakinimá. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tonu mo kakato ʻa e fakamatala ʻokú ke ʻomaí?

Fakataha Alēlea Fakavahé, Ngaahi Konifelenisi Fakasouní, mo e Fakataha Alēlea Fakatakimuʻa ʻo e Misioná

  • Vakaiʻi hono mahuʻinga ʻo e ʻinitaviu papitaisó. Aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e kau faifekaú ki he kakaí ke nau teuteu ki he ʻinitaviú.

  • Aleaʻi ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ouau papitaisó mo e hilifakinimá ko ha ngaahi faingamālie ke kumí.

Kau Taki Misioná mo e Kau Tokoni Misioná

  • Ngāue mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá mo e kau taki fakahoualotú ke fakapapauʻi ʻoku nau fakaʻaongaʻi totonu ʻa e lipooti Fakalakalaka ʻi he Hala ʻo e Fuakavá.

  • Akoʻi ʻa e kau taki fakavahé, kau taki fakasouní, mo e kau sisitā taki akoʻí ʻi he founga ke teuteuʻi ai ʻa e kakaí ki he ʻinitaviu papitaisó. Fakaafeʻi kinautolu ke nau akoʻi ʻa e kau faifekau kehé ke teuteuʻi ʻa e kakaí ki he ʻinitaviu ko ʻení.

  • Akoʻi ʻa e kau taki fakavahé mo e kau taki fakasouní ʻi he founga ke fakahoko ai ʻa e ʻinitaviu papitaisó.

  • Akoʻi ʻa e founga ke fai ʻi ha ʻinitaviu papitaiso, ʻi ha taimi ʻe fakahā ai ʻe ha taha kuó ne fakahoko ha angahala mamafá.

  • Ko e taimi ʻe lava aí, ʻalu ki he ngaahi ouau papitaiso ʻo e kau mēmipa foʻoú. Talanoa mo e kau mēmipa foʻoú mo ʻilo ʻenau ngaahi aʻusia ʻi heʻenau uluí. Vahevahe ʻa e meʻa kuó ke ʻilo mo ho hoá pea mo e kau faifekaú.