“Iloilo Lou Aoaoina 1: Mose 1–Kenese 11,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)
“Iloilo Lou Aoaoina 1: Mose 1–Kenese 11,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai
Kenese 6–11; Mose 8; Lesona 21
Iloilo Lou Aoaoina 1
Mose 1–Kenese 11
O le tomanatu ai ma le iloiloina o lo tatou aoaoina faaleagaga e mafai ona fesoasoani ia tatou faalatalata atili atu ai i le Faaola. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e tomanatu ai i sini ua latou faatuina ma le tuputupu ae na latou oo i ai i le taimi o la latou suesuega o le Mose 1 e oo i le Kenese 11.
Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e o mai saunia e faasoa mai mea na latou aoaoina po o auala ua latou tuputupu a’e ai faaleagaga talu mai le amataga o le suesuega o le Feagaiga Tuai ma le Penina Tau Tele i lenei tausaga. E mafai ona e fautuaina i latou e toe faamanatu a latou api talaaga mo suesuega po o faamatalaga i totonu o a latou tusitusiga paia e fesoasoani ia i latou e iloa ai lo latou tuputupu a’e ma le aoaoina.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
O le suesuega e lau vasega o le Mose 1 e oo i le Kenese 11 atonu na taulai atu i taunuuga eseese nai lo taunuuga na iloiloina i lenei lesona. Afai o lea, fetuunai gaoioiga e iloilo ai le tuputupu ae na oo i ai tagata aoga mai taunuuga sa latou taulai atu i ai.
I lenei lesona, o le a maua ai e tagata aoga, le avanoa e iloilo ai lo latou alualu i luma i vaega nei:
-
Faalolotoina o lo latou liua ia Iesu Keriso ma avea ai ma Ona soo.
-
Suesueina o tusitusiga paia i aso uma.
-
Faamalamalamaina o aafiaga o le Pa’ū ma le matafaioi a Iesu Keriso i le avea ai ma o tatou Togiola. (Manatua: O lenei gaoioiga e faavae i aoaoga mai le Lesona 11: “Mose 4:5–32; 5:1–15, Vaega 1” ma le Lesona 12: “Mose 4:5–32; 5:1–15, Vaega 2.”)
-
Faateleina lo latou manao e faataunuu lo latou faasinomaga paia ma faamoemoega. (Manatua: O lenei gaoioiga e faavae i le Lesona 3: “Aperaamo 3,” Lesona 4: “Mose 1:1–11,” Lesona 5: “Mose 1:12–26,” ma le Lesona 8: “Kenese 1:26–27.”)
Faalolotoina o le liua ia Iesu Keriso ma avea ai ma Ona soo
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o le tuputupu ae faaleagaga e alu ai le taimi, mafaufau e faaali atu le ata lenei o le nuu o Enoka.
Valaaulia tagata aoga e faitau le Mose 7:18–21 e faamanatu atu ai ia i latou le alualu i luma faaleagaga na faia e le nuu o Enoka a o lei aveina ae i latou i le lagi e le Alii.
-
O le a se mea ua faagaeetia ai oe mai lenei faamatalaga o le nuu o Enoka?
I le fuaiupu 21, o loo ta’u mai ai e faapea “i le taualumaga o le taimi, ua aveina a’e i le lagi.” Faitau le Mose 7:68 e vaai ai po o le a le umi o lena “taualumaga o le taimi”.
-
O le a se mea e mafai ona aoao mai e lenei mea ia i tatou e uiga i le tuputupu ae faaleagaga i le avea ai o ni soo o le Faaola?
Fautuaina tagata aoga e patipatia lo latou alualu i luma o ni soo o Keriso, e tusa lava pe umi atu nai lo le mea latou te mananao ai. E oo mai le taimi, o le a taitai atu ai le alualu i luma faifaipea ma tumau i se sootaga ma le Faaola e faapei o le nuu o Enoka na iu lava ina tino mai.
Valaaulia tagata aoga e toe tepa i tua i lo latou lava tuputupu ae faaleagaga ma le aoaoina i masina e lua ua tuanai. E mafai ona latou taumafai ia iloa e tusa lava pe faafoliga o sina alualu i luma itiiti i lo latou malamalama, manaoga, ma faatinoga na fesoasoani ia i latou e avea atili ai ma soo tuuto o Iesu Keriso. E mafai ona e fautuaina tagata aoga e vaavaai faasolo ia latou api talaaga mo suesuega po o faamatalaga i totonu o a latou tusitusiga paia. Afai o le a fesoasoani i au tagata aoga e iloa ai lo latou alualu i luma, e mafai ona e faaali atu pe fai fesili e pei o nei:
-
O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e taua ia te oe?
-
O a nisi o auala ua e latalata atili atu ai ia i Laua?
-
O le a se mea ua e faaaogaina mai lau suesuega o tusitusiga paia e fesoasoani ai ia te oe o se soo o Keriso?
A uma se taimi e mafaufau loloto ai, valaaulia ni volenitia e faasoa mai le alualu i luma latou te maitauina ia i latou lava.
Suesueina o tusitusiga paia i aso uma
Atonu e te manao e faamanatu i tagata aoga o le faitauina o le Mose 1–5; Aperaamo 1–3; ma le Kenese 37, 39, 41 e manaomia e maua ai togi o le seminare i lenei semesa. O nei mataupu sa filifilia ma le faaeteete ona o le loloto ma le tamaoaiga o a latou aoaoga faavae.
Ma le isi, e fautuaina tagata aoga e faatu se sini patino o le suesueina o tusitusiga paia. O lenei sini e le manaomia mo se togi, ae o le a fesoasoani ia i latou e maua ai le malosi i aso taitasi i le afioga a le Atua. Afai latou te lei setiina lava se sini, uunaia i latou e faia i le asō. E mafai ona latou fetuunaia lenei sini i soo se taimi.
Ina ia fesoasoani e lagolago tagata aoga i le ausiaina o a latou sini e manaomia mo le faitauina ma le suesueina faaletagata lava ia, mafaufau e tuu atu i tagata aoga taitasi se fasipepa laitiiti. O le a latou tuuina atu lenei pepa i le faaiuga o le vasega. E mafai ona e faaaogaina faamatalaga latou te tuuina mai ia latou pepa e uunaia ai ma le talafeagai tagata aoga taitasi i a latou sini. E mafai ona e faaali atu mea nei o ni fautuaga mo mea e faaaofia i luga o a latou pepa.
-
Lou igoa.
-
Mataupu manaomia ua e faamaeaina.
Afai e te filifili e faasoa atu lau sini suesue patino i le faiaoga, ia faaaofia ai foi:
-
O le a lau sini ma le auala o loo e faia ai.
-
O le auala o loo fesoasoani ai lau sini ia te oe e aoaoina ai le talalelei ma iloa lelei atili ai Iesu Keriso.
E mafai ona e fai atu i volenitia e faasoa mai a latou tali i uunaiga mulimuli e lua i le vasega pe fai i tagata aoga e faasoa mai i ni vaega toalaiti. Afai e te faia lenei mea, ia mautinoa ua iloa e tagata aoga e le manaomia ona latou faasoa atu a latou sini o le suesueina o tusitusiga paia pe afai latou te le mananao i ai. E le tatau lava ona lagona e tagata aoga le faamalosia e faasoa mai.
Faamalamalamaina o aafiaga o le Pa’ū ma le matafaioi a Iesu Keriso o lo tatou Togiola
O le malamalama ai i aafiaga o le Pa’ū ma le matafaioi a Iesu Keriso o lo tatou Togiola mai le Pa’ū e taua i le malamalama ai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Ae o nei upumoni taua e mafai ona faigata ona malamalama iai ma faamatala atu i isi.
Mafaufau e tuu atu i tagata aoga se taimi e toe iloilo ai tamaitusi na latou fatuina i le Lesona 11: “Mose 4:5–32; 5:1–15, Vaega 1” ma le Lesona 12: “Mose 4:5–32; 5:1–15, Vaega 2.” (Afai e lei faia e tagata aoga ni tamaitusi, mafaufau e faaali atu se fasi fualaau aina ma se ata o Iesu Keriso o se auala faigofie vaaia e faamanatu ai i tagata aoga nei tala o tusitusiga paia. Ona mafai lea e tagata aoga ona toe faamanatu puupuu le Mose 4:6–13, 22–25; 5:8–12 e saunia ai mo le talanoaga o loo i lalo.)
Sauni e fa’amatala mea nei i au lava upu:
-
O le filifiliga a Atamu ma Eva na mafua ai le Pa’ū
-
O taunuuga o le Pa’ū i luga o Atamu ma Eva, ma le ala e aafia ai i tatou uma i na taunuuga i aso nei.
-
O le ala na manaomia ai le Pa’ū i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo i tatou
-
O le mea na faia e le Faaola e togiola ai i tatou mai aafiaga patino o le Pa’ū
Valaaulia tagata aoga e filifili se paga. Tuu atu i se tagata aoga se toatasi e faamatala mai le vaega 1 ma le 2 i le latou paga. Ona valaaulia lea o le isi tagata aoga e faamatala mai le vaega 3 ma le 4.
Pe a maea, e mafai ona e valaaulia i latou e toe fai tasi le gaoioiga, o le taimi la lenei ia fesuiai po o ai e faamatalaina po o le fea o manatu.
Faateleina o lo tatou manao e faataunuu lo tatou faasinomaga paia ma faamoemoega
I le taimi o la latou suesuega talu ai nei o le Feagaiga Tuai, atonu na i ai i tagata aoga ni aafiaga o le aotauina sa taulai atu i lo latou faasinomaga paia ma le faamoemoega o ni fanau a le Atua. Tuu atu se avanoa mo tagata aoga e toe manatunatu ai pe na faapefea e upumoni ua latou aoaoina ona aafia ai lo latou manao e faataunuu lo latougafatia paia.
Tusi se auivi o se tagata e mafai ona fai ma ou sui. I totonu o lenei auivi, po o talaane, tusi ai upumoni e uiga i lou faasinomaga paia na e aoaoina talu ai nei i le Feagaiga Tuai. Afai e mafai, fai ia patino nei faamatalaga e faaaoga ai le “a’u” po o le “Ou [o’u].” O nisi nei o mau e mafai ona e faasino i ai:
Kenese 1:26–27
O nisi nei o upumoni atonu e ono tusia e tagata aoga: E siiina mai i Lesona 3, 4, 5, ma le 8.
Na filifilia a’u e le Atua mai totonu o agaga tamalii ma maoae e fanau mai i aso nei (Aperaamo 3:22–23).
I le avea ai ma se atalii/afafine o le Atua, ua ia te Ia se galuega patino mo a’u e faia (Mose 1:6).
Ona o au o se afafine po o se atalii o le Atua, e mafai ona ou maua le malosi ia te Ia e tetee atu ai i faaosoosoga (Mose 1:13, 16).
Ona ua faia a’u i le faatusa o le Atua, o lea e mafai ai ona avea a’u e faapei o Ia (Kenese 1:26–27).
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e mafaufau pe mafai faapefea e nei upumoni ona fesoasoani ia i latou, e mafai ona e filifili se tasi o gaoioiga nei mo tagata aoga e fai o se vasega po o ni vaega toalaiti. Pe e mafai foi ona e fai atu i tagata aoga e filifili po o le fea o gaoioiga latou te mananao e fai.
Filifiliga A: Faamatala ni nai tulaga lea e mafai ai ona fesoasoani ia te oe le iloaina o nei upumoni. Faailoa mai pe mafai faapefea e nei upumoni ona fesoasoani i se tasi o loo i ai i tulaga taitasi.
Filifiliga E: Faamaea fasifuaitau nei:
O le iloaina o nei upumoni e mafai ona fesoasoani ia te au pe a
-
Ou mafaufau ia te au lava aua …
-
Ou feagai ma faaosoosoga ona …
-
Ou fegalegaleai ma isi ona …
-
Ou faia faaiuga ona …
A uma, valaaulia tagata aoga e tusi i totonu o a latou api talaaga mo suesuega soo se manatu po o aafiaga o le ala na uunaia ai e nei upumoni lo latou manao e faataunuu o latou gafatia paia. E mafai foi ona e valaaulia tagata aoga e tusifaamaumau pe mafai faapefea e nei upumoni ona faatosinaina i latou i se tulaga o le a latou feagai i le lumanai.
A uma, valaaulia soo se tagata aoga naunautai e faasoa mai se mea mai mea na latou tusia.