Seminare
Mataio 23


Mataio 23

Ua Tausalaina e le Faaola le Pepelo

Ata
Jesus talking to Pharisees in Jerusalem. Movie still from The Life of Jesus Christ Bible Videos.

I le vaiaso mulimuli o le galuega a le Faaola i le lalolagi, sa Ia tausalaina ai le pepelo o le au tusiupu ma le au Faresaio. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e aloese ai mai le pepelo ma avea ma se soo lotomaulalo o Iesu Keriso.

Malamalama i le uiga faatatau o tusitusiga paia. O le aotauina e uiga i aganuu ma agaifanua o taimi o le Feagaiga Fou e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e malamalama atili ai i le Feagaiga Fou. O le malamalama i le uiga faatatau o mau o le a saunia ai tagata aoga e iloa savali a ona tusitala musuia.

Sauniuniga a le tagata o le vasega: Valaaulia tagata aoga e mafaufau i tagata o e taumafai e mulimuli i le Faaola ma le faamaoni ma le manatu mama a o latou auauna atu i isi.

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

Afai o le a sili atu ona aoga i tagata aoga le aoao e uiga i le puipuiga e tuuina mai e le Faaola mo i tatou nai lo Ana aoaoga i le pepelo, mafaufau e aoao atu le gaoioiga o le Mataio 23:37 i le vaega o “Gaoioiga Faaopoopo e Aoao ai”.

O le a le pepelo?

Saunia ni iputi e le tioata se tolu. Oloolo ni palapala i fafo o le ipu muamua ma totonu o le ipu lona lua, ae tuu ai pea le ipu lona tolu ia mama. Faaali atu ia ipu, ma fesili i le vasega po o le fea o ipu e fia feinu mai ai. Valaaulia se tasi e iloilo totonu o ipu ma faamatala pe o le fea ipu e fia inu mai ai ma pe aisea foi.

Ata
Photo of three cups. One that is dirty on the inside, one that is dirty on the outside, and one that is clean
  • O a auala e mafai ona faatusa i ai ipu palapala i tagata pepelo?

A o talanoa tagata aoga i le pepelo, e tatau ona latou vaai i totonu ma taulai ifo ia i latou lava. Aloese mai le tuuina atu i tagata aoga e faailoa ane le uiga pepelo i isi.

O le upu pepelo e faaliliu mai se upu Eleni o lona uiga o se “tagata faatino” ma e faasino i se tasi e faafoliga, e faatuputeleina se mea, pe fesuisuiai ana aga taufaasese. E “matele ina faauigaina i se tagata e faafoliga e lotu ae leai” (Bible Dictionary, “ Hypocrite ”). E mafai foi ona faasino i se tagata e faafoliga mai e le lotu ae o la e toaga moni i le lotu.

A o e suesue i le Mataio 23, vaavaai mo upumoni o le a fesoasoani ia te oe e aloese ai mai le pepelo ma avea atili ia faapei o Iesu Keriso.

I se vaega o le savali faaiu faalauaitele a le Faaola i le vaiaso mulimuli o Lana auaunaga i le lalolagi, sa Ia tausalaina ai le pepelo o le au tusiupu ma le au Faresaio. Sa Ia faailoa mai e faapea o le au tusiupu ma le au Faresaio “[sa nonofo] i le nofoa o Mose” ( Mataio 23:2), o lona uiga sa latou seei i se tofiga o iai le pule e aoao atu ai aoaoga faavae ma faaliliu ma faatautaia le tulafono. Na latou manatu e sili atu lo latou agavaa nai lo se isi lava i le sunako.

Faitau le Mataio 23:3–7, vaavaai mo mea na fetalai ai le Faaola e uiga i auala na talapepelo ai le au tusiupu ma le au Faresaio. Ae e te lei faitau, atonu e fesoasoani le iloa o “filateri” ( fuaiupu e 5) o ni atigipusa pau laiti na nonoa e tagata Iutaia i le muaulu ma le lima agavale. I totonu o filateri e i ai ni lola laiti o taaiga e i ai ni fuaiupu o mau faapitoa mai le Feagaiga Tuai. Sa ofuina e tagata Iutaia filateri e fesoasoani ia i latou ia manatua e mulimuli i poloaiga a le Atua.

Ata
Combined image of two men wearing phylacteries and an image of the wailing wall in Jerusalem

A uma ona faitau, atonu e te manao foi e matamata i le vitio “Phylacteries” (1:06), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 5, aisea na faalautele ai e le au tusiupu ma le au Faresaio a latou filateri ma “tuupao o a latou ofu”?

Sa lei tausalaina e le Alii i latou sa fai o latou filateri, ae na Ia tausalaina i latou o e sa faaaogaina ma le talapepelo pe faalauteteleina ina ia mataulia ai i latou e isi pe foliga ai foi e sili lo latou taua.

  • O a nisi o tulaga matautia o le tapuai i le Atua i amioga e vaaia mai fafo ona o lou manao ia iloa oe e isi?

  • Aisea e te manatu ai e finagalo le Atua e te tapuai atu ia te Ia i le faamaoni ma le faamoemoega amiotonu?

E faaopoopo atu i le lapataia o tagata e aua nei mulimuli i amioga a le au tusiupu ma le au Faresaio, sa fetalai tuusao atu foi le Faaola i le au tusiupu ma le au Faresaio. Na Ia taua le tele o mala e oo mai ia i latou ona o lo latou pepelo (tagai i le Mataio 23:13–33). Oi talofa o lona uiga o se tulaga o le pagatia, puapuaga, ma le faanoanoa.

Faitau le Mataio 23:23-28, ma vaavaai mo mea na fetalai atu ai le Faaola i le au tusiupu ma Faresaio.

  • E faapefea ona faaopoopo e nei fuaiupu lou malamalama i le pepelo?

Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o se tasi o faafitauli i le pepelo o le taofia lea o i tatou mai le avea moni e faapei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Pe a tatou pepelo, tatou te taulai atili atu i le auala tatou te foliga ai i isi nai lo le tagata e avea moni ai i tatou.

  • O le a sau tala e fai atu i se tasi e popole i le avea ma se tagata pepelo pe a latou faia ni mea sese a o taumafai e ola i le talalelei?

Afai e manaomia e tagata aoga le fesoasoani i le fesili o loo i luga, faasoa atu le saunoaga mai ia Elder Jeffrey R Holland i le vaega “Tala ma Faamatalaga o Talaaga”.

E faapefea ona mafai ona tatou aloese ma faatoilaloina le pepelo

I le faatusatusa atu i le au tusiupu ma le au Faresaio, e le i amio pepelo lava le Faaola. Sa Ia aoao atu tagata ia aua nei manatu e sili atu i latou nai lo isi, aua o i latou uma o fanau a le Atua, e tutusa i Lana silafaga. Sa Ia molimau mai o le Tama Faalelagi o lo tatou Foafoa ma o Ia, o Keriso, na auina mai e le Tama ma o lo tatou Matai moni lea na te aumaia le ola (tagai i Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 23:6 [i le Mataio 23:9, vaefaamatalaga a]; Mataio 23:8–10).

Faitau le Mataio 23:11–12, ma vaavaai mo aoaoga e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ma aloese ai mai le pepelo. I le fuaiupu 12, o le upu faaeaina o lona uiga o le siitia, ma o le faamaualalo o lona uiga o le faamaualaloina, faalumaina pe faaitiitia le faaaloalogia.

  • O le a sou manatu i le mataupu faavae o loo aoao mai e le Faaola ia i tatou i nei fuaiupu?

Na aoao mai le Faaola e faapea afai tatou te lotomaualalo ma auauna atu i isi, o le a siitia ae i tatou e le Alii. O le a Ia fesoasoani ia i tatou ia avea atili e faapei o Ia, ma e ala i le usiusitai i Ana poloaiga ma le salamo faamaoni o le a tuuina mai ai e le Atua ia i tatou le faaeaga i le malo selesitila.

  • E faapefea ona avea Iesu Keriso ma faataitaiga o le lotomaualalo, auauna atu i isi, ma aloese mai le pepelo?

  • E mafai faapefea e le lotomaualalo ma auauna atu i isi ona fesoasoani ia te oe e aloese mai le pepelo ma avea atili ai e faapei o le Faaola?

Faaali atu faamatalaga o loo i lalo, ma valaaulia tagata aoga e mafaufau po o fea o ia mea latou te masani ai i le tele o taimi. Uunai tagata aoga e saili le taitaiga a le Agaga a o latou manatunatu. Faamanatu ia i latou e alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia i latou ma e finagalo e fesoasoani ia i latou e faatoilaloina le pepelo. E mafai e tagata aoga ona faamaumauina o latou manatu i se api faamaumau suesuega.

  • Ou te faafoliga i se tasi tagata e le o au.

  • Ou te faia mea lelei ina ia matauina ai au e isi.

  • E masani ona ou manatu ou te sili atu nai lo isi.

  • E ui ina ou faia ni mea sese, ae ou te taumafai faamaoni e ola i le talalelei.

  • Ou te taumafai e auauna atu i isi ma faia mea lelei ae le sailia ni viiga.

  • Ou te taumafai e lotomaualalo ma aua le vaai ia te au lava e sili atu nai lo isi.

Saili le taitaiga a le Agaga Paia a o e faailoaina soo se vaega e mafai ona e faaleleia atili. Manatua e alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te oe ma silafia soo se taumafaiga faamaoni e ola ai i le talalelei. A e ole atu i le Tama Faalelagi mo se fesoasoani, o le a Ia fesoasoani ia te oe e faatoilalo soo se vaivaiga po o le pepelo.

Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga

Na faapefea ona silasila le Faaola i le au tusiupu ma le au Faresaio pepelo?

I lana lauga “O Le Leo o le Lapataiga,” Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le ala na tausalaina ai e Iesu le pepelo o le au tusiupu ma le au Faresaio (Ensign po o le Liahona, Me 2017, 108–11).

Pe o au ea o se tagata pepelo pe a ou faia ni mea sese a o ou taumafaie ola i le talalelei?

Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

Uso e ma tuafafine, o i tatou uma lava o loo saili atu i se olaga sili FaaKeriso nai lo le faamanuiaina masani i le olaga. Afai tatou te tautino atu lena faamaoni ma taumafai ia faaleleia, e le o i tatou la o ni tagata pepelo; o tatou o tagata soifua.

(Jeffrey R. Holland, “Ia Atoatoa Ona Lelei o La Outou Amio—I Le Iuga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 42)

Galuega Faatino Faaopoopo e Aoao Mai Ai

O se isi auala e mafai ona amata ai le lesona

Fesoasoani i tagata aoga e iloilo le faafitauli e ono tulai mai i tulaga taitasi nei. (Afai e manao ai, mafaufau e sui tulaga e atagia ai tu ma aga masani a le lotoifale atonu e sili atu ona talafeagai i tagata aoga.)

  1. O se tasi e auai i sauniga lotu ae e sili atu ona popole i le vaai atu o isi nai lo le tapuaʻi i le Atua

  2. O se tagata e faapea e lagolagoina taitai o le Ekalesia ona faitioina lea o a latou faaiuga

  3. O se tagata na te lafoina mea i luga o ala o faasalalauga lautele e faalauteleina ai o latou uiga lelei

A uma ona iloilo e tagata aoga nei tulaga, faamatala le uiga o le pepelo, ma vaai pe mafai e tagata aoga ona faamatala pe faapefea ona avea nei ata faataitai ma faataitaiga o le pepelo. Ona amata lea o le suesuega o le Mataio 23 .

O nuu o Potemkin ma le pepelo

A o auauna ai i le Au Peresitene Sili, o Peresitene Dieter F. Uchtdorf na faaaogaina le faataitaiga o nuu o Potemkin e aoao atu ai e uiga i le matautia o le pepelo. Mafaufau e matamata i le vitio ua faaigoaina “On Being Genuine,” o loo i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 0:00 i le 4:59. Ona mafai lea e tagata aoga ona faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga i le pepelo ma le auala e mafai ona tatou aloese mai ai.

Mataio 23:37 . “E pei o le matuamoa ona ofaofatai i lana toloai i lalo o ona apaau”

I le Mataio 23:34–39 na lapataia ai e le Faaola tagata o Ierusalema ona o lo latou teenaina o perofeta, o le a tuua ai i latou i le faatafunaga.

Ata
A mother hen and her baby chicks.

Mafaufau e faaali se ata o se matuamoa ma lana toloai ma fesili atu, “E faapefea ona puipuia e le matuamoa lana toloai?”

Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 23:37–39, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu tagata o Ierusalema i taumafaiga a Iesu e faapotopoto mai i latou e pei ona ofaofatai e se matuamoa lana toloai.

Na tuuina atu e Iesu i tagata o le Tusi a Mamona se savali faapena. O i latou o e na teena perofeta na fano i le faatafunaga na sosoo ma Lona maliu (tagai i le 3 Nifae 9:1–12). Ona tuuina atu lea e le Togiola se valaaulia ia i latou na faasaoina.

Valaaulia tagata aoga e faitau le 3 Nifae 9:13–14 ; 10:4–6, ma vaavaai mo le valaaulia a le Faaola.

Mafaufau e fesili atu i fesili pei o nei:

  • O a ni mea o loo aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga i le Faaola?

  • O a nisi o auala e mafai ai e le Faaola ona faapotopoto, puipuia, ma laveai i tatou?

  • O le a sou manatu e faapefea ona avea le mulimuli i perofeta ma se tasi o auala e mafai ai ona tatou maua le puipuiga a le Faaola?

  • Po o le a le mea o le a e faia e tuuina atu i le Faaola ina ia mafai ai ona e maua pea lava pea Lana tausiga ma le puipuiga?

  • E faapefea e nei fuaiupu ona aafia ai ou lagona e uiga ia Iesu Keriso?