Seminelí
Ngāue 17:16–34


Ngāue 17:16–34

“Ko e Hako ‘o e ‘Otuá ʻa Kitautolu”

ʻĪmisi

Lolotonga e tatali ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki hono ngaahi hoa faifekaú ke nau kau fakataha mo ia ʻi ʻAtenisí, naʻá ne hohaʻa lahi naʻa tauhi tamapua ʻa e kakai ʻo ʻAtenisí pea naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e natula totonu ʻo e ʻOtuá. Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi fale lotú mo e māketí, ke tokoni ke mahino mo toe ʻunu ofi ange ʻa e kau ʻAtenisí ki he ʻOtuá. Naʻe fakaafeʻi leva ʻe he kau filōsefá ʻa Paula ke ne fakamatalaʻi ʻa e “[tokāteline] foʻoú ni” (Ngāue 17:19) ʻi ha feituʻu naʻe ui ko e ʻAleopeiko. Naʻe akoʻi ʻe Paula ki he kau filōsefá ʻa e natula totonu ʻo e ʻOtuá mo fakamoʻoni ki honau vā fetuʻutaki fakalangi mo Iá. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ongoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo ho tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá.  

Fānau au ʻa e ʻOtuá

Fanongo ki he himi “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himi, fika 193) ʻi he Gospel Library app pe ʻi he ChurchofJesusChrist.org. Pe mamataʻi e foʻi vitiō “Child of God” (2:54), maʻu atu ʻi he ChurchofJesusChrist.org. ʻI hoʻo fanongo pe hivaʻí, fakalaulauloto ki he mahuʻinga ʻo e pōpoaki ʻo e himi ko ʻení.

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mei he himi ko ʻení ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga? Ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe fakaafeʻi ʻe ʻEletā Tōnolo L. Holositulomu ʻo e Kau Fitungofulú ke tau fakalaulauloto ki he pōpoaki ʻo e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá”:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Tōnolo L. Holositulomu. Faitaaʻi ʻi Māʻasi 2017.

Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi himi ʻoku hivaʻi lahi taha ʻi he Siasí. Ka ko e fehuʻi mahuʻingá, ʻoku tau ʻiloʻi moʻoni nai ia? ʻOku tau ʻiloʻi nai ia ʻi hotau ʻatamaí, lotó mo hotau laumālié? ʻOku hoko nai hotau tupuʻanga fakalangí ko hotau fuofua ʻiloʻiʻanga mo fungani tahá ia?

(Donald L. Hallstrom, “Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2016, 26)

ʻOku toʻo ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení mei he lea ʻa ʻEletā Holositulomú pea ʻe lava ke tali ia ʻaki ha tali “ʻio” pe “ʻikai.” ʻI hoʻo tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení, fakamatalaʻi e ʻuhinga naʻá ke tali ai e fehuʻi takitaha ʻo hangē ko ia naʻá ke faí.

1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • ‘Okú ke ʻiloʻi moʻoni ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá?

  • ʻOkú ke ʻiloʻi ia ʻi ho ʻatamaí, lotó, mo e laumālié?

  • ʻOkú ke lau nai ko ha fānau koe ʻa e ʻOtuá kimuʻa peá ke toki tala ko ha taha kehe koe?

ʻI he lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki hoʻo ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi kimuʻá pea mo e meʻa ʻoku fakahaaʻi mai ʻe hoʻo ngaahi talí fekauʻaki mo hoʻo ngaahi ongo ki he Tamai Hēvaní. Fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie mei hoʻo Tamai Hēvaní, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ke tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ho tuʻunga fakalangi ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea ongoʻi ʻa e ʻofa lahi ʻokú Ne maʻu kiate koé.

Ko e malanga ʻa Paula ʻi ‘Atenisí

Naʻe malanga ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi ʻAtenisi lolotonga ʻene fononga fakafaifekau hono uá. Naʻe lahi e ngaahi fakakaukau, tui fakafilosefa, mo e tui kehekehe ʻa e kakai ʻi ʻAtenisí. Naʻe mamata ʻa Paula naʻe “pito ʻa e koló ʻi he tamapua” (Ngāue 17:16), ko hono ʻuhingá naʻa nau lotu ki ha ngaahi meʻa kehe mei he ʻOtuá. Ko ia naʻe malanga fakaʻaho ʻa Paula fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Toetuʻú. Naʻe ʻomi leva ʻa Paula ki he ʻAleopeikó, ʻa ia naʻe fakaafeʻi ai ia ke malanga ʻi muʻa ʻi ha kulupu ʻo ha kau filōsefa (vakai, Ngāue 17:17–21).

Lau ʻa e Ngāue 17:22–23, ʻo kumi ki he founga naʻe fakafeʻiloaki ʻaki ʻe Paula ʻene pōpoakí. Te ke lava foki ʻo mamataʻi ʻa e foʻi vitiō “We Are the Offspring of God” (4:26) mei he taimi 0:00 ki he 1:54, maʻu atu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • Ko e hā ʻe lava ke fokotuʻu mai ʻe he tohi ʻi he ʻesi feilaulau naʻe lau ki ai ʻa Paulá fekauʻaki mo e tui ʻa e kau ʻAtenisí ki he ʻOtuá?

  • ʻOku fakafehoanaki fēfē ʻa e tohi ko ʻení ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá fekauʻaki mo e ʻOtuá?

Naʻe tui e kau ʻAtenisi ʻo e kuonga muʻá ki he ngaahi ʻotua loi kehekehe mo langa ha ʻū fakatātā tā-tongitongi mo ha ngaahi temipale ke fakalāngilangiʻi kinautolu. Ko e ʻōlita ko ia ne langa “ki he ʻOtua ʻoku ʻikai ʻiloá” (Ngāue 17:23) ko e feinga ia e kau ʻAtenisí ke fakafiemālieʻi ha ʻotua taʻeʻiloa pe ko ha faʻahinga ʻotua pē naʻe ʻikai ʻilo hano hingoa.

  • Ko e hā ha ngaahi fetaʻemahinoʻaki angamaheni kuó ke fakatokangaʻi ʻi he māmaní he ʻahó ni fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo hotau vā fetuʻutaki mo Iá?

  • Kapau naʻá ke maʻu ʻa e faingamālie ke akoʻi ha taha naʻe ʻikai lahi ʻene ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní, ko e hā te ke fiemaʻu ke nau ʻilo fekauʻaki mo Iá?

2. Fakakakato ʻeni ʻi hoʻo tohinoa akó:

Lau ʻa e Ngāue 17:24–31 pea hiki ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá fekauʻaki mo e natula totonu ʻo e ʻOtuá pea mo ho vā fetuʻutaki mo Iá. Fakakaukau ke fakahingoa hoʻo lisí “Ko e ʻOtua Moʻoni mo Moʻuí pea mo Hoku Vā Fetuʻutaki mo Iá.” Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻi ai ha Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻi he veesi 27 (vakai, Ngāue 17:27, ). Hili hono faʻu hoʻo lisí, tali e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻa e moʻoni mei hoʻo lisí ʻoku mahuʻingamālie taha kiate koé, pea ko e hā hono ʻuhingá?

Ko e hako kitautolu ʻo e ʻOtuá

ʻĪmisi
tā ʻo e seminelí ʻi he Moʻunga Māʻasí

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni naʻá ke ʻilo mei he ngaahi akonaki ʻa Paulá “ko e hako ‘o e ‘Otuá ʻa kitautolu” (veesi 29).

  • ʻOku kehekehe fēfē nai ʻa e hoko ko ha fānau ʻa e ʻOtuá mei he hoko ko ha taha pē ʻo ʻEne ngaahi fakatupú?

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he mahuʻinga ʻo e moʻoni ko ia “ko e hako ʻo e ʻOtuá ʻa kitautolú.”

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2004.

Ko e moʻoniʻi meʻa ʻoku makatuʻunga ai ʻa e mātuʻa fakalangí ʻoku ʻikai ko ʻeku moʻoní pē pe ko hoʻo moʻoní. Ko e moʻoni taʻengata ia. ʻOku tohi mata lalahi, mataʻāʻā, mo e ngaahi mataʻitohi lalahi. Ko e mahino ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení—ʻa e mahino moʻoni mo tali iá—ko ha liliu moʻui ia. ʻOkú ne ʻoatu ha tuʻunga makehe he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo toʻo meiate koe. Kae mahulu hake aí, ʻoku totonu ke ne ʻoatu kiate koe ha ongoʻi mahuʻinga lahi mo ha ongoʻi ho mahuʻinga taʻe-fakangatangatá. Ko hono fakaʻosí, ʻokú ne ʻoatu kiate koe ha taumuʻa fakalangi, fakaʻeiʻeiki, mo taau ʻi he moʻuí.

(M. Russell Ballard, “Children of Heavenly Father” [Brigham Young University devotional, Mar. 3, 2020], 2, speeches.byu.edu)

  • Ko e hā ha faikehekehe ʻe lava ke hoko ʻi hoʻo moʻuí pea mo e ngaahi fili ʻokú ke faí ʻi hoʻo ʻiloʻi ko e “hako [moʻoni] koe ʻo e ʻOtuá”?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke mahino lelei ange ho tuʻunga fakalangi ko ha fānau ʻa e ʻOtuá?

Ke vakai ki ha sīpinga ʻo e tokoni ki ha fefine ʻa e mahino ʻa hoto tuʻunga fakalangí, mamataʻi ʻa e foʻi vitiō “Am I a Child of God?” (10:24), maʻu atu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 3:24 ki he 5:23.

3. Tali ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā naʻá ke ako pe ongoʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo ho tuʻunga fakalangí ʻokú ke loto ke manatuʻí?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fakahoko koeʻuhí ko e meʻa kuó ke akó?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke maʻu ai e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻokú ke kei maʻu fekauʻaki mo ho vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

ʻE lava fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo fakamālohia hoku vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá?

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi Sānuali 2018

ʻOku hoko ha meʻa mālohi he taimi ʻoku fekumi ai ha kiʻi tamasiʻi ke ʻilo lahi ange kiate Ia mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻe toe mālohi mo mahino ange ai e ngaahi moʻoni ko iá ka ko e Tohi ʻa Molomoná.

(Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” Liahona, Nōvema 2017, 61)

Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke mahino hoku tuʻunga totonu ko ha fānau ʻa e ʻOtuá?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Palaieni K. Teila ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e meʻá ni:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Brian K. Taylor. Naʻe faitaaʻi ʻi Māʻasi 2017.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Mōsese hono tukufakaholo fakalangí ʻi heʻene fefolofolai mata-ki-he-mata mo e ʻEikí. Hili ʻa e aʻusia ko iá “naʻe haʻu ʻa Sētane ʻo ʻahiʻahiʻi [ia]” ʻi he olopoto, ka ʻi ha taumuʻa kovi ke taki halaʻi, mo fakaʻauha ʻa e tuʻunga ʻo Mōsesé, “ʻo pehē ange: ʻE Mōsese, ko e foha ʻo e tangatá, ke ke hū kiate au. Pea … naʻe vakai atu ʻa Mōsese kia Sētane peá ne pehē ange: Ko hai koe? He vakai, ko e foha au ʻo e ʻOtuá” [Mōsese 1:12–13; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí].

ʻOku fakamanavahē hono tauʻi ʻo e tuʻunga fakalangí, ʻi he feinga taʻetūkua ʻa Sētane mo ʻene ngaahi taumuʻa ke fakaʻauha ʻetau tui mo e ʻilo ki hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ʻOku tau fakamālō pē kuo tāpuekina kitautolu ʻaki ha mahino taʻe-toe-fehuʻia ki hotau tuʻunga moʻoní talu mei he kamataʻangá.

ʻOku liliu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau ʻilo ʻetau Tamaí, tautautefito ki hotau lotó, ʻi hono fakapapauʻi mai ʻe Hono Laumālie angaʻofá hotau tuʻunga totonú mo hotau mahuʻinga lahi ʻi Hono ʻaó. ʻOku ʻaʻeva fakataha ʻa e ʻOtuá mo kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi heʻetau fekumi kiate Ia ʻo fakafou heʻetau tautapa ʻi he lotú, ngaahi fekumi he folofolá, mo e ngaahi faifeinga talangofuá.

(Brian K. Taylor, “Ko e Fānau Koā Au ʻa e ʻOtuá?,” Liahona, Mē 2018, 12, 14)

ʻOku fakamoʻoni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki heʻetau tuʻunga totonu ko e ngaahi ʻofefine mo e foha ʻo e ʻOtuá ʻi he foʻi vitiō “Our True Identity” (3:38), maʻu atu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.