Seminelí
Ngāue 16


Ngāue 16

“Kuo Ui ʻe he ʻEikí ke Mau Malanga ʻAki ʻa e Ongoongoleleí”

ʻĪmisi
ʻI ha mata meʻa-hā-mai, naʻe papitaiso ʻe Pita ha Senitaile.

‘I he folofola fakamāvae ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ‘Aposetoló, naʻá Ne fekau kinautolu ke nau “fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mātiu 28:19). Naʻe ʻi ai ha tupulaki fakaofo ʻia Paula mo hono ngaahi hoá ʻi hono fakahoko ʻo e fekau ko ʻení. Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke fakatokangaʻi ʻa e tokoni ʻoku finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke ʻoatu kiate koe ʻi hoʻo feinga ke vahevahe ʻEne ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Vahevahe e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé

Mahalo te ke manatuʻi hili e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne tānaki fakataha ʻEne kau ʻAposetoló pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e fekau ko ʻení: “Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mātiu 28:19).

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e fekau ʻa e Fakamoʻuí ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Mahalo te ke fie mamata ʻi he foʻi vitiō “Missionary Work: Sharing What Is in Your Heart” mei he taimi 2:46 ki he 3:30 pe lau ʻa e fakamatala ʻi laló.

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2006. Naʻe uiuiʻi ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 2008. Laʻitā fakaʻofisiale ʻi he 2008 ʻo fetongi e tā naʻe faitaaʻi ʻi he 2004.

Ne u faʻa fakalaulauloto mo lotua e fekau mahuʻinga ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá …, ke “ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní” [Mātiu 28:19].

Ne u fefaʻuhi lahi ʻaupito mo e fehuʻi “Ko e hā ha founga te tau lava ai ko ha kāingalotu mo ha kau ākonga ʻa Kalaisi, ʻo fakakakato e fekau maʻongoʻonga ko iá ʻi heʻetau ngāue fakaʻahó, ʻaki hotau lelei tahá?”

ʻOku ou fakaafeʻi atu koe ʻi he ʻahó ni ke ke fakalaulauloto ki he fehuʻi tatau ʻi ho lotó mo e ʻatamaí.

(Dieter F. Uchtdorf, “Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe e Meʻa ʻi Ho Lotó,” Liahona, Mē 2019, 15–16)

Makehe mei he fehuʻi naʻe fakaafeʻi koe ʻe ʻEletā ʻUkitofa ke ke fakalaulauloto ki aí, fakakaukau ki hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Fakakaukau ke lekooti hoʻo ngaahi talí ʻi hoʻo tohinoá.

  • ʻI he meʻafua 1–5, ko e hā e lahi ʻo e loto-holi ʻokú ke maʻu ke vahevahe e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé? Ko e hā naʻá ke fili ai ʻa e founga tali ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé?

Ko e ʻAposetolo ko Paulá ko ha faifekau faivelenga ia naʻá ne ʻomi ha ngaahi laumālie tokolahi kia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi heʻene malangá. Lolotonga ʻa e uike ko ʻení, te ke ako ai ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko lolotonga ʻa e fononga fakafaifekau hono ua mo e tolu ʻa Paulá (vakai, Ngāue 15:36–41; 16; 17; 18:1–22 mo e Ngāue 18:23–28; 19; 20; 21:1–15). ʻOku fakatātaaʻi ʻe he mape ko ʻení e ngaahi fefonongaʻaki ʻa Paula lolotonga e ngaahi fononga ko ʻení:

ʻĪmisi
Mape ʻo e Tohi Tapú Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá.

ʻI hoʻo ako ha niʻihi ʻo e ngaahi aʻusia ʻa Paula mei heʻene ngāue fakafaifekau hono ua ʻi he lēsoni ko ʻení, te ke sio ai ki ha ngaahi sīpinga ʻo e moʻoni ko ʻení: ʻe lava ke tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ki he niʻihi kuó Ne teuteu ke tali ʻEne ongoongoleleí. Tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻa ia te ne lava ʻo tokoniʻi koe ʻi hoʻo feinga ke vahevahe e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Ko e malanga ʻa Paula mo hono ngaahi hoa fakafaifekaú ʻi Masitōniá

ʻĪmisi
Ko e fakatātā ʻo Litiá, “ko ha tokotaha fakatau meʻa lanu vāleti” ʻi he Fuakava Foʻoú.

Lau ʻa e Ngāue 16:6–15, ʻo kumi ki he meʻa naʻe aʻusia ʻe Paula mo hono ngaahi hoá ʻi he konga kimuʻa ʻo e fononga fakafaifekau hono ua ʻa Paulá.

  • Ko e hā te ke lava ʻo ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mei he fakamatala ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi hoʻo feinga ke ʻiloʻi ʻa kinautolu kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ke maʻu ʻEne ongoongoleleí?

  • Ko e hā ha founga kuó ke mamata ai ki hono teuteuʻi ʻe he ʻEikí e niʻihi kehé ke maʻu ʻEne ongoongoleleí? Kuó Ne teuteuʻi fēfē pe te Ne teuteuʻi fēfē koe ke kumi ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku fekumi kiate Iá?

Ke vakai ki ha fakatātā ʻo e founga ʻoku teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ke nau maʻu mo vahevahe ʻEne ongoongoleleí, mamata ʻi he vitiō “Prayer” (4:12), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

ʻOku tuku pōpula ʻa Paula mo Sailosi kae hoko atu pē ‘ena malangá

ʻĪmisi
ʻOku tā pea tuku pōpula ʻa Paula mo Sailosi. - ch.61-4

Hili hono akoʻi mo papitaiso ʻe Paula mo hono ngaahi hoá ʻa Lītiá, naʻe kapusi ʻe Paula ha laumālie ʻuli mei ha kaunanga fefine kei talavou (vakai, Ngāue 16:16–18). Naʻe tā mo tuku pōpula ia mo hono hoa ko Sailosí (vakai, Ngāue 16:19–24). ʻE ngali hoko hono fakahū ha taha ki he fale fakapōpulá koeʻuhí ko ʻene malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ko ha ʻuhinga lelei ia ke taʻofi ai ʻa e malangá. Ka kia Paula mo Sailosí, naʻe hoko ia ko ha faingamālie ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi.

Lau ʻa e Ngāue 16:25–36 ke ʻiloʻi e founga naʻe liliu ai ʻe he ʻEikí hono tuku pōpula ʻo Paula mo Sailosí ke hoko ko ha faingamālie ke na malanga ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí.

  • Ko e hā e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi naʻe fakahaaʻi ʻe Paula mo Sailosi ʻi he talanoa ko ʻení?

  • Naʻe lava fēfē ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻo ʻai ke na lava ʻo vahevahe lelei ange ʻa e ongoongoleleí?

  • Ko e hā naʻá ke ako mei he fakamatala ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi hoʻo feinga ke kumi ʻa kinautolu kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ke maʻu ʻEne ongoongoleleí?

Fakaʻaongaʻi e meʻa kuó ke akó

Fekumi ki ha ueʻi mei he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakapapauʻi ha meʻa te ke lava ʻo fai ke vahevahe ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e niʻihi kehé. Fili ha taha ʻo e ngaahi fakaafe ko ʻeni ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga taha kiate koé:

  • Lotua he ʻaho kotoa pē ke tataki koe ʻe he ʻEikí ki ha taha kuó Ne teuteuʻi ke ne tali ʻa e ongoongoleleí.

  • Fakakaukau ke lisi ha hingoa ʻe ua ʻo ha ngaahi kaungāmeʻa pe kaungāako ʻi he akó ʻe lava ke nau fie fanongo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Hili iá pea kole leva ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi e founga te ke lava ai ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ke ʻomi kinautolu ki he Fakamoʻuí.

  • ʻI hano fakangofua totonu mei hoʻo mātuʻá mo e kau takí, ngāue mo ha hoa faifekau ʻi ha ngaahi houa siʻi. Vahevahe hoʻo aʻusiá mo e kalasí ʻi ha taimi ʻamui ange.

  • Fakakaukau ʻiate koe pē ki ha meʻa te ke lava ʻo fai ke vahevahe ai e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e fē ‘a e fakaafe naʻá ke filí? Kapau naʻá ke maʻu ha fakakaukau pē ʻaʻau, ko e hā naʻá ke fili ke faí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe ala faingataʻa ai ke ke muimuiʻi hoʻo tukupaá?

  • Ko e hā naʻá ke ako he ʻahó ni ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke maʻu ha loto-falala te ke lava ʻo ikunaʻi ha faʻahinga faingataʻa pē ʻokú ke fehangahangai mo ia?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

ʻE tokoniʻi fēfē au ʻe he mītia fakasōsialé ke u vahevahe ʻa e ongoongoleleí?

ʻOku lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he vitiō “To Sweep the Earth as with a Flood” (2:56), fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e mītia fakasōsialé ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí. ʻOku maʻu ʻa e vitioó ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Fēfē kapau ʻe fakasītuʻaʻi ʻe he kakaí ʻeku fakaafe ke ako lahi ange he taimi ní?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2006. Naʻe uiuiʻi ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 2008. Laʻitā fakaʻofisiale ʻi he 2008 ʻo fetongi e tā naʻe faitaaʻi ʻi he 2004.

‘Oku ʻikai finangalo e ʻOtuá ke ke “fakatau atu” e ongoongolelei kuo fakafoki maí pe ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne ʻamanaki mai pē ke ʻoua naʻá ke fufū ia he lalo puha fuá. Pea ka fakakaukau e kakaí ʻoku ʻikai totonu e Siasí kiate kinautolu, ko e fili pē ia ʻanautolu. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia kuó ke tōnounou. Hokohoko atu hoʻo angaʻofa kiate kinautolú. Pea ʻoua foki naʻa ngalo ke toe fakaafeʻi pē kinautolu. Ko e faikehekehe ʻi he fetuʻutaki angamaheni fakasōsialé mo e tuʻunga fakaākonga manavaʻofa mo loto-toʻá ko e—fakaafe!

(Dieter F. Uchtdorf, “Ko Hoʻo Fononga Maʻongoʻongá,” Liahona, Nōvema 2019, 88)

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2010, ʻAokosi.

Neongo te ke ala maʻu ha holi lahi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, kae mahalo he ʻikai ke ke fiefia he ola hoʻo feinga he kuohilí. Te ke ala ongoʻi hangē ko ha kaumeʻa naʻá ne pehē, “Kuó u ʻosi lea ki homau fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá kau ki he Siasí, ka ko e tokosiʻi pē ne fie tokanga ki aí, pea kuó u fakaʻau ʻo momou lahi ange ʻi he taʻetali kotoa pē. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku totonu ke u ngāue lahi ange, ka ʻoku ʻikai ke u lava, pea ko e meʻa pē ʻoku ou ongoʻí ko ha loto halaia lahi fau.” …

Te u fokotuʻu atu ke tuku hoʻo ongoʻi halaia ʻi ha tōnounou ʻokú ke pehē ʻokú ke maʻu ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Ka ke lotu hangē ko ʻAlamaá, ke maʻu ha faingamālie ke “tuʻu ko [ha fakamoʻoni] ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē … koeʻuhí ke huhuʻi [ha niʻihi kehe] ʻe he ʻOtuá, pea kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻo e ʻuluaki toetuʻú, [pea] maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” [Mōsaia 18:9]. Ko ha ivi ʻeni ia ʻoku mālohi ange ʻi he ongoʻi halaiá.

(Neil L. Andersen, “Ko ha Fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2016, 36–37)

Te u kumi fēfē ha kakai ke akoʻí?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi naʻe faitaaʻi ʻi Māʻasi 2018.

Kuo pau ke tau lotu ke maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí kae lava ke tau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú maʻa ha taha ʻoku mateuteu he taimí ni—ha taha ʻokú Ne finangalo ke tau tokoniʻi he ʻahó ni. Pea kuo pau foki ke tau ʻāʻā ke fakafanongo mo tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa Hono Laumālié fekauʻaki mo e founga ke tau ngāue aí.

ʻE pau ke hoko mai ʻa e ngaahi ueʻi ko iá. ʻOku tau ʻilo mei ha ngaahi fakamoʻoni fakafoʻituitui taʻefaʻalaua ʻoku teuteu ʻe he ʻEikí, ʻi Heʻene founga pē ʻaʻana mo ʻEne taimi pē ʻaʻana, ha kakai ke nau tali ʻEne ongoongoleleí. ʻOku lolotonga fekumi ʻa e kakai ko iá, pea ko e taimi te tau kumi ai ke ʻilo kinautolú ʻe tali ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi lotú ʻo fakafou mai ʻi hano tali ʻetau ngaahi lotú. Te Ne ueʻi mo fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau fakaʻamu mo kumi fakamātoato ki ha fakahinohino ki he founga, feituʻu, taimi, pea mo e kakai ke vahevahe ki ai ʻEne ongoongoleleí.

(Dallin H. Oaks, “Sharing the Gospel,” Ensign, Nov. 2001, 8)