Seminelí
Ngāue 11, 15


Ngāue 1115

ʻOku Tataki ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he Fakahā

ʻĪmisi
ʻOku lea ʻa Pita mo Sēmisi ki he kau ʻaposetoló, kaumātuʻá mo e kāingalotu kehe ʻi Selusalemá ʻo fekauʻaki mo e kamú. Ngaahi meʻa ʻoku toʻó: kau ai ha niʻihi ʻo e kakai naʻa nau lekooti ʻa e filimí, ngaahi laʻitā kehekehe ʻo e falukunga kakai naʻe fanongó.

Naʻe fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻe malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. Ka neongo ia, ʻe fiemaʻu ha ngaahi liliu faingataʻa ki hono fakahoko ʻo e meʻá ni ki he ngaahi tukufakaholo ʻa e kau Siú kuo fuoloa hono kei tauhí. ʻI he Hāʻele Hake ʻa Sīsū ki he langí, naʻe fiemaʻu ke fai ʻa e ngaahi liliu ko ʻení ʻi he fakahā. Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke fakaloloto ʻa e mahino ʻokú ke maʻú ki he founga ʻoku tataki ai ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fakahā ki Heʻene palōfitá mo e kau ʻaposetoló

Fehuʻi ʻa ha kaungāmeʻa

Fakakaukauloto ʻoku ako hao kaungāmeʻa ʻoku ʻikai kau ki hoʻo tuí fekauʻaki mo hoʻo tui ki he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní. Neongo ʻoku tui ho kaungāmeʻá ki he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e Tohi Tapú, ka ʻoku faingataʻa ke ne tali ʻa e fakakaukau ʻoku ngāue ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻiate kinautolu ʻi he ʻaho ní. ʻOkú ne fehuʻi atu, “ʻOku folofola fēfē nai ʻa Sīsū ki he palōfitá mo e kau ʻaposetoló?”

  • ʻOkú ke maʻu nai ha loto falala ʻi hoʻo malava ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení?

  • Ko e hā te ke talaange ki ho kaungāmeʻá?

Neongo ʻoku lahi ha ngaahi founga ke tali ai, ka ʻoku fakatātaaʻi ʻe he Ngāue 11 mo e 15 ha founga ʻe ua ʻoku tataki ai ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fakahaá.

Fanongo ki he palōfitá

Hili ʻa e mata meʻa-hā-mai mo e aʻusia ʻa Pita mo Koniliusí (vakai, Ngāue 10), naʻá ne fononga ki Selusalema peá ne akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni naʻe toki fakahā foʻoú ki he kau taki kehe ʻo e Siasí.

Hili ʻene tūʻuta ki Selusalemá, naʻe fakamatalaʻi ʻe Pita ʻene mata meʻa-hā-maí mo ʻene aʻusia mo Koniliusí (vakai ki he Ngāue 11:1–18).

Lau ʻa e Ngāue 11:4–18, ʻo kumi ki he founga ʻokú ke mamata ai ki hono tataki ʻe he ʻOtuá ʻa e Siasí.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku tataki ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí?

ʻOku tau ako mei he aʻusia ʻa Pitá ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻi he fakahā ki Heʻene palōfitá, ko e ʻAposetolo pulé.

  • ʻE tokoni fēfē hono ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne palōfitá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tataki ai e Siasí he ʻahó ni ʻi he fakahā ki he palōfita ʻa e ʻEikí?

Maʻu Fakahā ʻo fakafou ʻi he alēleá

ʻOku fakahaaʻi ʻi he Ngāue 15 ha sīpinga ʻe taha ʻo e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakahā ki Heʻene kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.

Naʻe akoʻi mo papitaiso ʻe he ongo faifekau ko Paula mo Pānepasá ha kau Senitaile tokolahi. Naʻe omi ha kau Kalisitiane Siu ʻe niʻihi ki ʻAniteoke ʻo akoʻi naʻe fiemaʻu ke tauhi ʻe he kau papi ului tangata Senitailé ʻa e fono ʻa Mōsesé ʻaki hono kamu kinautolu ʻo makehe ia mei hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne Kau ʻAposetoló (vakai, Ngāue 15:1, 5; vakai foki, Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ Kamu,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Lau ʻa e Ngāue 15:2 ke ʻiloʻi pe naʻe feinga fēfē ʻa Paula mo Pānepasa ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fekumi ai ʻa Paula mo Pānepasa ki ha fakahinohino mei he kau taki ʻo e Siasí ʻi Selusalemá?

Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku fakahaaʻi ʻi he Ngāue 15 ko e fealēleaʻaki fakataha mo fekumi ki ha fakahā mei he ʻOtuá, ʻoku maʻu ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ueʻi fakalaumālie fekauʻaki mo e ngaahi palopalema faingataʻá. ʻI he fealēleaʻaki fakataha ʻa Pita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻa nau maʻu ha fakahinohino mei he ʻOtuá. Naʻa nau fai ha ngaahi tohi ʻo fakahā ai ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻenau fili fakalaumālie ke ʻoua naʻa fie maʻu ke kamu ʻa e kau papi ului Senitailé, pea naʻa nau fakakau ai ha fakaafe ke talangofua ki he ngaahi fekau kehé.

Ko e fakataha alēleá ko ha falukunga kakai ʻoku nau fakataha mai ke aleaʻi e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá mo e founga ke tali ʻaki kinautolú. Ke maʻu ha mahino lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku ngāue ai ha fakataha alēlea ʻi he Siasí, lau ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení mei he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá:

ʻE poupouʻi ʻe he taki [‘o ha fakataha alēlea] ʻa e kau mēmipá ke nau lea tauʻatāina mo moʻoni. ʻOku hanga ‘e he kehekehe ‘o e puipuituʻá, taʻu motuʻá, ngaahi taukeí, mo e fakakaukau ʻa e kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá ʻo fakakoloaʻi ʻa e fakataha alēleá. ʻOku fevahevaheʻaki ʻe he kau mēmipá ʻa e ngaahi fokotuʻú mo fefanongoʻaki ʻi he fakaʻapaʻapa. ʻI heʻenau feinga ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻe lava ke ʻi ai ha laumālie ʻo e fakahā mo e uouangataha.

Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 4.4.3, ChurchofJesusChrist.org)

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e fakataha alēlea ʻi he Siasí?

Ko e Kosilio ‘o Selusalema

Lau ʻa e Ngāue 15:6–15, 22–28, ʻo kumi ki he fakamoʻoni ʻo e ngaahi konga kehekehe ʻo ha fakataha alēlea. Hiki tatau ʻa e saati ko ʻení ki hoʻo tohinoa akó: Hiki ʻi he kōlomu toʻomataʻú ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he kōlomu toʻohemá.

Ngāue ʻi he malumalu ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

Tokanga taha ki he lelei ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí

Fakaʻatā ke fakahā e loto ʻo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá

Fakaiku ki he uouangatahá

ʻOku fakaʻaongaʻi foki ʻe he kau taki ʻo onopōní ʻa e ngaahi fakataha alēleá ke fakaafeʻi e fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa faka-Siasí. Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e meʻá ni:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi Sānuali 2018

ʻI he taimi ʻoku mau fakataha ai ko ha Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku hoko homau ʻū loki fakatahaʻangá ko ha ʻū loki ʻo e fakahā. ʻOku hā mahino ʻa hono nofoʻia ia ʻe he Laumālié. ʻI heʻemau fefaʻuhi mo e ngaahi meʻa faingataʻá, ʻoku hoko ia ko ha founga ngāue fakafiefia ʻa hono fakahaaʻi tauʻatāina ʻe he ʻAposetolo takitaha ʻene fakakaukaú mo e anga ʻene vakaí. Neongo ʻe kehekehe e anga ʻo ʻemau vakaí ʻi he kamataʻangá, ka ʻoku faitatau maʻu pē ʻa e ʻofa ʻoku mau feongoʻiʻakí. ʻOku tokoni ʻemau uouangatahá ke mau ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí ki Hono Siasí.

ʻI heʻemau ngaahi fakatahaʻangá, ʻoku ʻikai ʻaupito teitei pule ʻa e tokolahí ia! ʻOku mau fakafanongo ʻi he faʻa lotu ki he tokotaha takitaha pea mau pōtalanoa kae ʻoua kuo mau taha. Hili pē ʻemau loto tahá, ʻoku hoko e ivi tākiekina mo faaitaha ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha meʻa fakaofo moʻoni! ʻOku tau aʻusia ʻa e meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene akoʻi, “ʻOku tau maʻu ʻa e mālohi ʻi he loto-taha ʻi he ongoʻi ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi mei he ʻOtuá” [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 456–57]. He ʻikai teitei fai ʻe ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pe Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Toko Uá, ha fili maʻá e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻaki ʻene fakakaukau lelei taha pē ʻaʻaná!

(Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 95)

1. Tali ha fehuʻi ʻe tolu ‘o e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa akó:

  • Te ke tali fēfē ki he tūkunga ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní ʻa ia ʻoku fehuʻi ai ʻe ha kaungāmeʻa pe ʻoku folofola fēfē ʻa Sīsū Kalaisi ki he palōfitá mo e kau ʻaposetoló?

  • ʻOku tākiekina fēfē hoʻo ongo ki he palōfitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi hono ʻiloʻi e ngaahi moʻoni naʻe maʻu ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení?

  • ʻOku tākiekina fēfē ʻe hono ʻiloʻi ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻi he ngaahi founga ko ʻení ʻa e anga hoʻo vakai ki he ngaahi fili naʻe fai ʻe he palōfitá mo e kau ʻaposetolo he ʻaho ní?

  • Ko e hā ha ngaahi fakataha alēlea te mou ala kau ki ai ʻi hono kotoa hoʻomou moʻuí?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ke maʻu ʻe ha fakataha alēlea ha fakahā?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Fakahā ki he kau taki ʻo e Siasí

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻene lea “Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí ʻa e ngaahi fakamatala naʻe lekooti ʻi he Ngāue 11 mo e 15 ke akoʻi fekauʻaki mo e fakahaá ki he kau taki ʻo e Siasí. Fakakaukau ke ako kakato ʻa e leá pe mamataʻi ʻa e vitiō ko ʻení mei he taimi 6:10 ki he 11:34.

Ko e hā ha sīpinga ʻo e toutou maʻu fakahaá?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e fakahaá ʻi hono maʻu maʻá e Siasí. Mamataʻi ʻa e “The Blessings of Continuing Revelation to Prophets and Personal Revelation to Guide Our Lives” mei he taimi 4:55 ki he 6:42, ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Naʻe akoʻi foki ʻe ʻEletā Kuki ʻoku maʻu ʻe he palōfitá mo e kau ʻaposetoló ha ueʻi mei he Laumālié mo ha fakahā fakahangatonu mei he Fakamoʻuí. Mamataʻi ʻa e “Teuteu ke Feʻiloaki mo e ʻOtuá” mei he taimi 13:37 ki he 14:15.

ʻE lava fēfē ke ngāue ʻa e fakataha alēleá ʻi ha fāmili?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni M.Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e ngaahi fakataha alēlea fakafāmilí ʻi heʻene lea “Ngaahi Fakataha Alēlea Fakafāmilí” (Liahona, Mē 2016, 63–65).