Seminelí
Ngāue 12:1–19


Ngāue 12:1–19

ʻĪmisi
Naʻe tokoni ha ʻāngelo kia Pita ʻi hono tukuange ia mei he fale fakapōpulá. ʻOku ʻikai ʻilo ʻe he kau leʻo ʻo e fale fakapōpulá ʻa e kelekelé.

Naʻe fehangahangai ʻa e Kau ʻAposetoló mo e fakafepakí ʻi heʻenau feinga ke paotoloaki kimuʻa ʻa e ngāue ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fakapoongi ʻa Sēmisi ʻi he fekau ʻa Hēlotá, ‘i hono kei tuku pōpula ʻa Pitá ka naʻe fakahaofi ia ʻe ha ʻāngelo ko e tali ki ha ngaahi lotu mei he kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke fakatupulaki ha falala lahi ange ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne tali ki he lotú.

Ngaahi ola kehekehe

Fakakaukau ki ha ngaahi founga kehekehe ʻe ala tali ʻaki ʻe he kakaí ʻa e ngaahi tūkunga ko ʻení:

ʻOku lotu faivelenga ha talavou ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke fakamoʻui ʻene tamaí mei he kanisaá, ka naʻe ʻikai toe sai ʻene tamaí.

ʻOku lotu fakamātoato ha finemui ke fakamoʻui ʻene faʻeé mei he kanisaá, pea hili ha ngaahi taʻu ʻo ʻene faingataʻaʻiá, naʻe fakaofo e fakaakeake ʻene faʻeé.

  • Ko e fē nai ha taimi kuó ke fakahoko ai pe ko ha niʻihi kehe ha ngaahi lotu naʻe ʻikai tali mai ʻi he founga naʻe ʻamanaki ki aí?

  • Naʻe anga fēfē hoʻo tali iá?

  • Naʻe tākiekina fēfē hoʻo talí ʻe hoʻo falala ki he Tamai Hēvaní?

Kumi ʻi hoʻo tohinoa akó ha ngaahi mana pe ngaahi tāpuaki ʻokú ke fekumi ki ai. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tākiekina lelei ange ai hoʻo moʻuí ʻi hoʻo falala lahi ange ki he ʻOtuá. ʻI hoʻo akó, kumi e ngaahi moʻoni mo e ngaahi sīpinga ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke fakatupulaki ha falala lahi ange ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne tali ki he ngaahi lotú.

Fakatangaʻi ‘o ha kau mēmipa ‘o e Siasí

ʻI he hokohoko atu e mafola ʻa e ongoongoleleí, naʻe fakatangaʻi e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau takí ʻe he kau taki ʻo Lomá mo e kau Siú. Naʻe ʻi ai ha kau taki ʻe niʻihi ʻo e Siasí, hangē ko Pita mo Sioné, naʻe fakahaofi fakaofo kinautolu ʻe he ʻOtuá (vakai, Ngāue 5:17–21), kae ʻikai pehē ʻa e niʻihi, hangē ko Sitīvení (vakai, Ngāue 7:54–60).

Fakakaukauloto ko ha mēmipa koe ʻo e Siasí lolotonga e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻi hoʻo lau ʻa e Ngāue 12:1–4. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea fakamamahiʻi ke ngaohikoviʻi pe fakalaveaʻi. ʻOku ʻuhingaʻa ʻa e veesi 4, naʻe fokotuʻu ʻe Hēlota ha kau sōtia ʻe toko 16 ke maluʻi ʻa Pita lolotonga ʻene palani ke tāmateʻi ia ‘amuiange ‘i ha kakai tokolahi.

  • Ko e hā ha ngaahi ongo mo ha ngaahi fehuʻi naʻá ke mei maʻu ʻi hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí ʻi he taimi ko ʻení?

Lau ʻa e Ngāue 12:5, pea kumi ki he tali ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí.

  • Ko e hā naʻe mei faingataʻa ai ke fakaʻaongaʻi e tuí ʻaki haʻo lotua ʻa Pitá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mahino ki he kāingalotu ʻo e Siasí fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní naʻá ne fakaʻaiʻai kinautolu ke nau fakahoko ʻení?

Lau ʻa e Ngāue 12:6–11, pea kumi ki he founga naʻe tali ai e ngaahi lotu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí.

1. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Ko e hā ha ngaahi ongo pe fakakaukau naʻá ke mei aʻusia kapau naʻá ke fakamoʻoniʻi ʻa e tali ko ʻeni ʻo e lotú?

  • ʻE liliu fēfē ʻe ha meʻa pehe ní hoʻo falala ki he Tamai Hēvaní?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e lotú ʻoku tau lava ʻo ako mei hení?

Lotu moʻoni mo fakamātoató

ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he fakamatala ko ʻení ʻa e moʻoni ʻoku fakaafea mai heʻetau ngaahi lotu moʻoni mo faivelengá ʻa e ngaahi mana mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Ko e ngaahi mana ʻoku maʻu mei he lotu faivelengá ʻoku faʻa siʻisiʻi mo faingofua kae ʻikai ko ha meʻa lahi mo fakaofo.

Mahalo te ke fie mamata ʻi he “Watch Ye Therefore, and Pray Always” mei he taimi 12:17 ki he 13:07, ʻa ia ʻe lava ke maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, pe lau ʻa e fakamatala ko ʻení ke ke mamata ki ha mana mei he lotú ʻi he moʻui ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2004.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo e lotú mei heʻeku aʻusia tonú. Kimuí ni mai naʻá ku nofo toko taha pē ʻi hoku ʻōfisí. Naʻe toki ʻosi pē hano fai ha ngāue fakafaitoʻo ki hoku nimá. Naʻe takatakaʻuli mo fufula ia, pea naʻe langa mamahi. ʻI heʻeku tangutu ʻi he ‘eku tesí, naʻe ʻikai lava ke tuku ʻeku tokangá ki he ngaahi meʻa mahuʻinga mo ʻaongá koeʻuhi ko ʻeku mamahiʻia ʻi he langa ko ʻení.

Naʻá ku tuʻulutui ʻo lotu mo kole ki he ʻEikí ke Ne tokoniʻi au ke u loto-tokanga koeʻuhí kae lava ke u fakahoko ʻeku ngāué. Naʻá ku tuʻu hake peá u foki ki he fatunga pepa ne ʻi hoku tesí. Naʻe tuaiekemo e matala mo e mahino ʻeku fakakaukaú, pea ne u lava leva ʻo fakakakato ʻa e ngaahi meʻa ne fiemaʻu fakavavevavé.

(M. Russell Ballard, “Ko Ia Mou Leʻo, pea Lotu Maʻu Ai Pē,”Liahona, Nōvema 2020, 79)

2. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia pe ko ha niʻihi kehe, kuo tali ai ʻe he ʻOtuá e ngaahi lotú?

  • Ko e hā naʻe akoʻi atu ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi holi mo e ngaahi ongo ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe mo e niʻihi kehé?

  • Kuo tākiekina fēfē ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení hoʻo holi mo e malava ke falala ki he Tamai Hēvaní?

Falala ki he ʻOtuá

Lau ʻa e Ngāue 12:12–17 ke ʻiloʻi e fakaʻosinga ʻo e talanoa ko ʻení. Manatuʻi ko e Sēmisi ʻoku lave ki ai ʻi he veesi 17 ʻoku ʻikai ko e Sēmisi tatau ia naʻe lave ki ai ʻi he veesi 2.

ʻOku ʻikai tali mai e ngaahi lotú he taimi ʻe niʻihi ʻi he founga ʻoku tau ʻamanaki atu ki aí. ʻE lava ke hoko e fakapoongi ʻo Sēmisí ko ha sīpinga pehē. Mahalo naʻe lotua foki ʻe he Kāingalotu ʻi he taimi ko ʻení ʻa Sēmisi, ka naʻe kei fakapoongi pē ia ʻe Hēlota (vakai, Ngāue 12:2).

Fakakaukau ki he ngaahi tūkunga mei he kamataʻanga ʻo e lēsoní mo e ngaahi taimi ʻi hoʻo moʻuí naʻe ʻikai ke tali ai ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi lotú ʻi he founga naʻá ke ʻamanaki ki aí.

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke falala kiate Ia ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tālini H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha meʻa ʻe ala tokoni ʻi he taimi ʻoku ʻikai tali mai ai ʻetau ngaahi lotú ʻi he founga ʻoku tau ʻamanaki atu ki aí. Mahalo te ke fie mamataʻi ʻa e “Healing the Sick” mei he taimi 15:19 ki he 16:55 pe lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi naʻe faitaaʻi ʻi Māʻasi 2018.

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau falala kiate Ia ʻi heʻetau ʻilo ʻEne ʻofa ma‘ongo‘onga pea mo ʻEne tokaimaʻananga ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei taha ki heʻetau lelei taʻengatá. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻuluaki ʻo e ongoongoleleí ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e tuí ki he loto-falala. Naʻá ku ongoʻi ʻa e loto-falala ko iá ʻi he lea hoku tokouá ʻi ha meʻafakaʻeiki ʻo ha kiʻi finemui naʻe mate tupu mei ha puke lahi ʻaupito. Naʻá ne lea ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻa ia naʻá ne tomuʻa fakaʻohovaleʻi au pea toki fakamaamaʻi kimui hoku ʻatamaí: “ʻOku ou ʻilo ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ke ne mate. Naʻe lelei hono tauhi fakafaitoʻó. Naʻe fakahoko kiate ia ha faingāue. Naʻe hiki hono hingoá ʻi he lisi ʻo e lotú ʻi he temipalé. Naʻe fakahoko ha lotu ʻe laungeau ke fakamoʻui ia. Pea naʻá ku ʻilo naʻe ʻi ai ha tui feʻunga ʻa e fāmilí ʻe fakamoʻui ia tukukehe kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ke ʻave ia ki ʻapi ʻi he taimí ni.” Naʻá ku toe ongoʻi ʻa e loto-falala tatau ʻi he ngaahi lea ʻa ha tamai ʻa ha kiʻi finemui taʻu hongofulu tupú ne toki mālōlō ko e tupu mei he kanisaá. Naʻá ne pehē: “Ko e tui homau fāmilí ʻoku ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi meʻa ʻe hokó.” ʻOku kei ongo moʻoni ʻa e ngaahi leá ni kiate au. ʻOku tau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku lavá ke fakamoʻui ʻa e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí, pea tau falala ki he ʻEikí ʻi he meʻa ʻe hokó.

(Dallin H. Oaks, “Fakamoʻui ʻo e Mahakí,” Liahona, Mē 2010, 50)

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻOakesi ʻokú ke ongoʻi ʻe mahuʻinga ke manatuʻí? Ko e hā hono ʻuhingá?

3. Fakahoko ʻa e meʻá ni.

Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke ako ʻi he ʻaho ní, hiki ha fakamatala ʻi ha tohinoa fekauʻaki mo ha meʻa ʻe taha pe lahi ange ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení:

  1. Ko e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní ʻa ia ʻokú ne fakatupulaki hoʻo falala kiate Iá

  2. Meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e lotú ʻokú ke fiemaʻu ke ke manatuʻí

  3. Ngaahi ongo naʻá ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki he founga ke fakaleleiʻi ai hoʻo ngaahi lotú pe founga te ke lava ai ʻo feinga ke falala lahi ange ki he Tamai Hēvaní

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange? 

Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke mahino kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku hangē ai ʻoku ʻikai maʻu ha tali ki he lotú?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2004. Pekia ʻi he ʻaho 22 Sepitema 2015.

ʻI he hangē ʻoku ʻikai maʻu ha tali ki he ngaahi lotu ki he meʻa fakavavevavé, mahalo ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi ʻo e lotú, pe koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi talí ʻi hono ʻomí. …

… ʻOkú Ne fakafanongo ki he lotu kotoa pea tali ʻi Heʻene foungá.

(Richard G. Scott, “Learning to Recognize Answers to Prayer,” Ensign, Nov. 1989, 30–31)

ʻE tāpuekina fēfē ʻe heʻeku ngaahi lotú ʻa e kau taki ʻo e Siasí he ʻahó ni?

ʻOku tau ako ʻi he folofolá ʻoku poupouʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻe he “falala, tui, mo e lotu ʻa e siasí” (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:22). Lolotonga e hoko ʻa Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí (1927–2018), naʻá ne pehē, “Hangē ko ia ne u lea ʻaki ʻi he ngaahi konifelenisi kimuʻá, ʻoku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou lotua aú. ʻOku ou fiemaʻu ia; ʻoku ou ongoʻi ia” (“Ke ʻIate Kimoutolu ʻa e ʻOtuá Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Nōvema 2012, 111).