Seminelí
1 Pita 3:18–22; 4:1–6


1 Pita 3:18–22; 4:1–6

Ko e Ngāue ʻo e Fakamoʻui maʻá e Pekiá

ʻĪmisi
Ko e vakai ʻa ha kau mēmipa ʻo ha fāmili ʻi Taiuani ki ha ngaahi ʻalapama tā motuʻa.

Ko e hā ʻe hoko ki he fānau ʻe lauipiliona ʻa e Tamai Hēvaní naʻe moʻui pea pekia teʻeki ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke fanongo kia Sīsū Kalaisi pe tali ʻa e ngaahi ouau kuo fakamafaiʻí ʻi Hono huafá? Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá naʻe malangaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ongoongoleleí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié hili ʻEne pekiá, ʻo fakaʻatā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní. ʻE tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke fekumi ki ha ngaahi founga ke tokoni ai ki he Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngāue ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá.

Ko ha fehuʻi fakatupu puputuʻu

Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Laʻitā ʻo ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoní Faitaaʻi ʻi Māʻasi 2020.

Kuo fuoloa e fekuki ʻa e kau teolosiá (kau ako ki he tui fakalotú] lotu faka-Kalisitiané mo e fehuʻi, Ko e hā ʻa e ikuʻanga ʻo e lauipiliona kuo mate taʻe ʻi ai haʻanau ʻilo kia Sīsuú?

(D. Todd Christofferson, “The Redemption of the Dead and the Testimony of Jesus,” Ensign, Nov. 2000, 9)

  • Ko e hā haʻo tali ki ha taha te ne ʻeke atu ʻa e fehuʻí ni?

Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tā ʻo ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni Faitaaʻi ʻi Māʻasi 2020.

Naʻe maʻu ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e mahino ki he founga ʻoku fakamoʻui ai ʻa e kakai pekia ne ʻikai ke papitaisó he ko e ʻOtuá “ko ha ʻOtua haohaoa, mo angatonu, kae ʻumaʻā ko ha ʻOtua ʻaloʻofa foki” [ʻAlamā 42:15].

(D. Todd Christofferson, “The Redemption of the Dead and the Testimony of Jesus,” 9)

Ko e Fakamoʻuí ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié

Neongo naʻe fakafoki mai ʻa e ʻilo ki he fakamoʻui ʻo e kau pekiá ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ka ʻoku ʻi he Tohi Tapú ha ngaahi potufolofola ʻoku nau fakahaaʻi mai naʻe mahino mo akoʻi e ngaahi moʻoni ko iá ʻe he kau ʻAposetolo ʻi he kuonga muʻá. Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá e meʻa naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi maʻanautolu naʻe pekia taʻe ʻi ai ha ʻilo ki he ongoongoleleí.

Lau ‘a e 1 Pita 3:18–20; 4:6 ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Pita fekauʻaki mo e founga naʻe hokohoko atu ai ʻa e ngāue ʻa Sīsū Kalaisí ke fakahaofi ʻa e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻo aʻu pē ki he hili ʻEne pekiá. Fakatokangaʻi angé ʻa e founga ʻoku faikehekehe ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻi he Liliu ʻe Siosefa Sāmitá (vakai, 1 Pita 3:20, mo e 1 Pita 4:6).

Ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻa e 1 Pita 4:6. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua ange hoʻo maʻu kinautolú.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié?

  • Fakatatau ki he 1 Pita 4:6ko e hā ʻoku malangaʻi ai e ongoongoleleí kiate kinautolu kuo pekiá?

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē nai ʻe he tokāteline ʻo e fakamoʻui maʻá e pekiáʻa e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú?

Fakahā fakaonopooni fekauʻaki mo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié

ʻE lava ke tokoni ʻa e fakahā fakaonopōní ke tau ako lahi ange ai fekauʻaki mo e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.

ʻĪmisi
Laʻitā ʻo Siosefa F. Sāmita

ʻI he lau mo fakalaulauloto ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ki he ngaahi veesi tatau ko ʻení ʻi he 1 Pitá, naʻá ne maʻu ha mata meʻa-hā-mai ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he lotolotonga ʻo e kau pekiá. ʻOku lekooti ʻa e fakahā ko ʻení ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138 pea ʻoku kau ai ha ngaahi fakaikiiki naʻe ʻikai ʻiloʻi kimuʻa ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí. Fakakaukau ke hiki ha potufolofola fakafekauʻaki pe fakafehokotaki ʻa e 1 Pita 4:6 ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138 ʻi hoʻo folofolá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:29–34, 57–58, ʻo kumi ha toe ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.

1. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā naʻá ke ako mei hoʻo ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138 naʻá ke ongoʻi nai naʻe mātuʻaki mahuʻinga? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻE tākiekina fēfē nai ʻe he mahino ʻo e meʻa ʻoku hoko ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié hoʻo ngaahi aʻusia ʻi hono fai ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí?

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ʻokú ke mamata ki ai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Ko hotau fatongiá

Naʻe lea ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he fatongia ʻoku tau maʻu ke tokoni ki he Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngāue ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá. Mahalo te ke fie mamata ʻi he vitiō “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 3:01 ki he 3:47, pe lau ʻa e fakamatala ko ʻení:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2016.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia kuo fokotuʻu fakalangi ke kumi ʻetau ngaahi kuí mo fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi hisitōlia fakafāmilí. ʻOku mahulu hake ʻeni ia ʻi ha meʻa fakamānako ʻoku poupouʻí he ko e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí ʻoku fiemaʻu ia maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke tau kumi ʻetau ngaahi kui naʻe pekia kae ʻikai maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí. Te tau lava ʻo fakahoko fakafofonga ʻa e ngaahi ouaú ʻi he ngaahi temipalé, pea ʻe ala fili pē ʻetau ngaahi kuí ke tali ʻa e ngaahi ouaú. ʻOku poupouʻi foki kitautolu ke tau tokoniʻi e kāingalotu ʻo e uōtí mo e siteikí ʻi heʻenau ngaahi hingoa fakafāmilí. ʻOku mātuʻaki fakaofo ʻetau lava ʻo tokoni ke huhuʻi ʻa e pekiá, ʻo fakafou ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.

(Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 46–47)

  • Kuo tokoniʻi fēfē nai hoʻo moʻuí pe moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻe he kau atu ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé? Kapau ʻoku teʻeki ke ke kau ki ai, ʻokú ke pehē te ne liliu fēfē nai hoʻo moʻuí?

Toʻo ha kiʻi taimi he taimí ni ke kau pe ako lahi ange ai ki he ngāue ʻo e fakamoʻui maʻá ekau pekiá. Fili ha meʻa ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi meʻa ke fili mei ai ki he ʻekitivitī ko ʻení, ʻo fakatatau mo e taimí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻu ʻi homou feituʻú mo e lea fakafonuá:

  • Hū ki he FamilySearch.org pe fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama FamilySearch Family Tree. Vakai pe te ke lava ʻo maʻu e hingoa ʻo e ngaahi kui ʻoku kei fiemaʻu ke maʻu e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Te ke lava ʻo taʻofi fakatatali ʻa e ngaahi hingoa ko ʻení pea ʻave kinautolu ki he temipalé pe fakahū ʻa e ngaahi hingoá ki he temipalé koeʻuhí ke lava ʻe ha taha kehe ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ouaú maʻanautolu. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama Ngaahi Ouau Kuo Māú ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi vave ʻa e ngaahi kui ʻoku nau fiemaʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. (Ke maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino ki he founga ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e polokalama ko ʻení, vakaiʻi ʻa e “Family Tree App: Ordinances Ready,” New Era, Jan. 2019, 45.)

  • ʻAʻahi ki he konga ko e “Hisitōlia Fakafāmilí” ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí () ke maʻu ha ngaahi fakamatala, ngaahi potufolofola, ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí, mo e ngaahi vitiō fekauʻaki mo e hisitōlia fakafāmilí.topics.ChurchofJesusChrist.org

  • ʻAʻahi ki he vitiō “Hisitōlia Fakafāmilí” ʻi he Laipeli Mītiá () ke maʻu ha ngaahi vitiō fakalaumālie fekauʻaki mo e kau atu ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.videos.ChurchofJesusChrist.org

  • Hiki ha lisi ʻo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hoʻo ngaahi kuí te ke lava ʻo ʻeke ki hoʻo mātuʻá pe kāinga kehé. Fai hoʻomou ngaahi fehuʻí ʻi ha taimi faingamālie pea aleaʻi e founga ʻe lava ke kau fakataha ai homou fāmilí ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

ʻI he konga ʻoku fakaʻatā atu ʻi laló, fakamatalaʻi pe ko e fē ʻa e meʻa naʻá ke filí mo e meʻa naʻá ke ako pe ongoʻi ʻi hoʻo fakahoko e ʻekitivitī ko ʻení.

2. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa akó pe ko e meʻa fē naʻá ke filí mo e meʻa naʻá ke ako pe ongoʻi ʻi hoʻo fakahoko ʻa e ʻekitivitī ko ʻení.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā hoku fatongia ki heʻeku ngaahi kui kuo pekiá?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Kuenitini L. Kukí Ui ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 2007.

ʻOku mahino ʻa e tokāteline ʻo e fāmilí ʻi heʻene fekauʻaki mo e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé. Naʻe ʻuhinga ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻuluaki fakahinohino ʻo e fakahaá ki he “papitaiso ki ho[ʻo]mou kau pekiá” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:5; tānaki atu hono fakamamafaʻí]. Ko hotau tufakanga fakatokāteline ki heʻetau ngaahi kuí. ʻOku tupu ʻeni he ko e faʻunga fakasilesitiale ʻo e langí ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi fāmilí. Kuo ʻosi poupouʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e kāingalotú, ʻo tautautefito ki he toʻu tupú mo e kau tāutaha kei talavoú, ke fakamamafaʻi ʻa e ngāue ʻo e hisitōlia fakafāmilí pea mo e ngaahi ouau maʻa ʻenau ngaahi hingoa fakafāmilí pe ngaahi hingoa ʻo e ngaahi kui ʻa e kāingalotu ʻi honau uōtí mo e siteikí. ʻOku fiemaʻu ke tau fakafehokotaki hotau ngaahi aká ki [hotau] ngaahi vaʻá [fakatouʻosi].

(Quentin L. Cook, “Ngaahi Aká mo e Vaʻá,” Liahona, Mē 2014, 45)

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018):

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻōfisiale ʻo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, 2008

Kuo teʻeki ke u ʻilo hano fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻoku fakangatangata pē ʻEne ngāué ki he moʻui fakamatelié. Ka ʻoku kāpui ʻe Heʻene ngāué ʻa ʻitāniti. ʻOku ou tui ʻokú Ne fakavaveʻi ʻEne ngāué ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku ou tui foki ʻoku teuteuʻi ʻe he ʻEikí, ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, ha ngaahi laumālie tokolahi ke nau tali ʻa e ongoongoleleí. Ko hotau fatongiá ke fekumi ki hotau kau pekiá pea ʻalu ki he temipalé ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ouau toputapú ke lava ʻe he niʻihi ʻi he faʻahi ʻe taha ʻo e veilí ʻo maʻu ʻa e faingamālie tatau mo ia ʻoku tau maʻú. …

Siʻoku kāinga, ʻoku ou fakamoʻoni ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau tali pea ngāueʻi e tukupā ko ʻení.

(Thomas S. Monson, “Ko Hono Fakavaveʻi ʻo e Ngāué,” Liahona, Sune 2014, 4-5)

Te u lava fēfē nai ʻo kau ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí?

Ke vakai ki he akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e ngāue mahuʻingá ni, mamataʻi ʻa e “The Time Is Now” (3:19), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi Sānuali 2018

Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ʻo ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo maʻu honau ouau papitasó mo e ouau fakatemipalé, ko hoʻo tokoni ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻOku faingofua pehē ia.

(Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” [fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018], fakalahi ki he New Era mo e Ensign, 15, ChurchofJesusChrist.org)

ʻE tāpuekina fēfē nai au ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí?

ʻI he pōpoaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli 2018, naʻá ne ʻomi ai ha ngaahi tāpuaki lahi te tau lava ʻo maʻu mei he kau atu ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Mamata ʻi he konga ko ʻení pe lau kakato ʻa e pōpoakí (Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 46–49).

Mamataʻi ʻa e “Redeeming the Dead Redeemed Me” (4:57), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, ke vakai ki he founga naʻe tāpuekina ai ha tangata ʻi heʻene kau ʻi he ngāue ko ʻení.