Seminelí
1 Pita 1–5


1 Pita 1–5

“Mahuʻinga Lahi ‘i he Koulá”

ʻĪmisi
Hili hono tā ʻo Pita mo Sioné, naʻe hokohoko atu ʻena malanga ʻi he huafa ʻo Kalaisí ki he kakaí.

Mahalo te ke manatuʻi hoʻo ako fekauʻaki mo e tui mo e faivelenga ʻa e ʻAposetolo ko Pitá ʻi hoʻo ako e konga ʻuluaki ʻo e Fuakava Foʻoú. Naʻe hiki ʻa e ʻuluaki tohi ʻa Pitá ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí, hili ha ngaahi taʻu lahi mei heʻene ʻaʻeva mo fefolofolai mo Sīsū Kalaisi lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní. ʻI he ʻuluaki tohí, naʻe tokanga taha ʻa Pita, ʻa ia ko e ʻAposetolo pulé, ki he ngaahi founga ʻe lava ke fakamālohia ai e Kāingalotú ʻi he ngaahi faingataʻa lahi ne nau aʻusia ʻi he nima ʻo e kau Lomá. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakaʻatā koe ke ke aʻusia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea lava ke fakamālohia hoʻo fakapapau ke kātakiʻi faivelenga ʻa e ngaahi faingataʻá.

Ko e hā ʻoku tau aʻusia ai e ngaahi faingataʻá ʻi he moʻuí?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga te tau maʻu kotoa ai ha ngaahi aʻusia ʻoku ngali taʻefakafiemālie. Mamata ‘i he vitiō “Taʻetotonu Fakatupu Loto-Lili,” ‘oku maʻu ‘i he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 3:19 ki he 4:12, pe lau ‘a e fakamatalá ni:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Sānuali 2016.

ʻOku ʻi ai ha taʻetotonu ʻe niʻihi ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi; ko e taʻetotonu taʻe-mafakamatalaʻí ʻoku fakatupu loto-lili ia. ʻOku tupu ʻa e taʻetotonú mei he nofo mo e sino ʻoku ʻikai haohaoa, kafo pe mahakiʻiá. ʻOku fakanatula pē ʻa e taʻetotonu ʻa e moʻui fakamatelié. ʻOku fāʻeleʻi mai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau koloaʻia; ka ko ha niʻihi ʻoku ʻikai. Ko ha niʻihi ʻoku nau maʻu ha ngaahi mātuʻa ʻofa; ka ko ha niʻihi ʻoku ʻikai. Ko ha niʻihi ʻoku nau moʻui ha taʻu lahi; ka ko ha niʻihi ʻoku siʻisiʻi pē. Pea mo ha ngaahi sīpinga kehe pehē. Ko ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau fai ha ngaahi fehalaaki ʻoku fakatupu lavea ʻi he taimi ʻoku nau feinga ai ke faileleí. Ko ha niʻihi ʻoku nau fili ke ʻoua naʻa fakasiʻisiʻi ʻa e taʻetotonú ʻi he taimi ʻoku nau malava aí. Ko e meʻa fakamamahí, he ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻenau tauʻatāina ke fili mei he ʻOtuá ke fakamamahiʻi e niʻihi kehé kae hili ko iá ʻoku ʻikai teitei totonu ke pehē.

(Dale G. Renlund, “Taʻetotonu Fakatupu Loto-Lili,” Liahona, Mē 2021, 42)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe ʻEletā Lenilani ʻa e foʻi lea “fakatupu loto-lili” ke fakamatalaʻi ʻaki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa taʻetotonu ʻoku tau aʻusia ʻi he moʻuí?

  • Ko hai ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ne aʻusia pe kuó ne aʻusia ha faingataʻa fakatupu loto-lili ka ʻoku taʻetotonu? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tuku ai ʻe he ʻEikí ke hoko ʻení?

ʻI he 64 AD, naʻe fakaʻauha ʻe ha afi ha ngaahi konga lahi ʻo e kolo ko Lomá. Naʻe tukuakiʻi ʻe he kau Loma ʻiloá ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki hono kamataʻi ʻo e afí, ʻa ia naʻe iku ki hono fakatangaʻi lahi ʻo e kau Kalisitiané ʻi he kotoa ʻo e puleʻanga Lomá. ʻOku ngalingali naʻe hiki ʻe Pita ʻene ʻuluaki tohí ʻi ha taimi hili ʻa e meʻá ni ke fakamālohia e tui ʻa e Kāingalotú pea mo fakamanatu kiate kinautolu ʻa honau pale taʻengata ʻi hono kātakiʻi faivelenga ʻo e ngaahi faingataʻá. ʻI hoʻo akó, tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe lava ʻo tokoni ke mahino kiate koe ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ki hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá pea mo e founga te ke lava ai ʻo falala kia Sīsū Kalaisi ke tokoniʻi koe ke ke kātakiʻi faivelenga kinautolú.

Ko e afi ʻa e tangata fakamaʻa ukameʻá

Lau ʻa e 1 Pita 1:3–9, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku fakatatali maʻanautolu ʻoku nau kātekina faivelenga honau ngaahi ʻahiʻahí. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e lea ngaahi ʻahiʻahi ʻi he veesi 6 ki he ngaahi faingataʻá mo e mamahí (vakai, 1 Pita 1:6).

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ke pehē ʻe tokoni ke ke manatuʻi ʻi he taimi ʻokú ke aʻusia ai pe ko e niʻihi kehé ʻa e ngaahi ʻahiʻahí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakafehoanaki ai ʻe Pita ʻa hono ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí ʻe he Kāingalotú ki ha koula ʻoku fakasanisaniʻi ʻaki ʻa e afí?

Ko ha ʻīmisi ʻeni ʻo ha tutuʻanga ukamea. Ko e tutuʻanga ukameá ko ha faʻoʻanga meʻa ia ʻoku fakasanisaniʻi ai e ngaahi ukamea hangē ko e koulá. ʻI he taimi ʻoku fakaleleiʻi ai e ukameá, ʻoku tutu pea vaia ke toʻo e ʻulí mo fakaleleiʻi hono tuʻunga fakaʻosí.

ʻĪmisi
Ko ha laʻitā fakatātā ʻo ha tutuʻanga ukamea mo ha ukamea kuo haka ʻo huhua ki ha meʻa fakafuo ukamea.
  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke “mahuʻinga lahi [ai hono ʻahiʻahiʻi, siviʻi pe ko e maʻu ʻo e tuí] ʻi he koulá”? ( 1 Pita 1:7).

Ko e moʻoni ʻe taha ʻe lava ke maʻu mei he ngaahi veesi naʻá ke toki akó ko e taimi ʻoku tau kātekina faivelenga ai e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku fakaleleiʻi mo fakamālohia ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ke hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá pe ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Ko e hā ʻoku fekauʻaki mo hono aʻusia e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá ʻa ia te ne lava ʻo fakamālohia ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí?

Neongo ʻe lava ke fakamaʻa fakalaumālie ʻa e niʻihi tokolahi lolotonga ʻenau aʻusia ʻa e faingataʻá, ka ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi kehe ʻoku nau lotomamahi pe fakafefeka honau lotó hili ha ʻahiʻahi faingataʻa (vakai, ʻAlamā 62:41).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe lava ʻo tokoni ke liliu hotau ngaahi ʻahiʻahí ke hoko ko ha ngaahi tāpuaki kae ʻikai ko ha ngaahi aʻusia ʻoku nau holoki ʻetau tuí?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia, pe ko ha ngaahi aʻusia ʻokú ke ʻilo ki ai, naʻe fakamālohia ai hoʻo tuí pe tui ʻa ha taha kehe ʻi hono kātakiʻi faivelenga e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻEikí?

Mamataʻi ʻa e vitiō “The Refiner’s Fire” (5:02), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, ke vakai ki ha sīpinga ʻe taha ʻo ha tokotaha naʻe fakamālohia ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻene kātekina faivelenga ʻene ngaahi ʻahiʻahí.

Ko e faleʻi ʻe Pita e Kāingalotú

ʻOku maʻu ʻi he kotoa e ʻuluaki tohi ʻa Pitá ha kaveinga ʻo e founga ʻe lava ai e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻo kātekina faivelenga e faingataʻá mo e fakatangá. ʻE lava ke ʻomi ʻe he faleʻi ʻa Pitá ha ʻamanaki lelei, fakalotolahi, mo ha mālohi ki ha taha pē ʻokú ne aʻusia ha ʻahiʻahi ʻo e moʻui fakamatelié.

1. Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ení ʻi hoʻo tohinoa akó:

Tā ha fakatātā faingofua ʻo ha tutuʻanga ukamea, hangē ko ia naʻá ke sio ki ai ʻi he konga kimuʻa ʻo e lēsoní. Hiki ʻi loto ʻi he tutuʻanga ukameá, ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa kuó ke aʻusia pe lolotonga aʻusiá.

ʻI hoʻo ako lahi ange ki he ngaahi lea ʻa Pitá, kumi e ngaahi akonaki ʻe lava ʻo tokoni kiate koe ʻi he ngaahi faingataʻa naʻá ke lisi ʻi hoʻo fakatātaá. Lekooti e ngaahi akonaki ko ʻení ʻi tuʻa ʻi hoʻo fakatātā ʻo e tutuʻanga ukameá.

Fili ha veesi ʻe ua pe lahi ange mei he ngaahi veesi ko ʻení ke ke ako ʻi hoʻo kumi e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ke lava ʻo tānaki atu ki hoʻo fakatātaá. ʻI hoʻo fai iá, fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení: ʻE tokoniʻi fēfē nai au ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení pe ko ha taha kehe ʻokú ne aʻusia ha ʻahiʻahi faingataʻa?

  • 1 Pita 2:20–25—Ko e sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hono kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻá

  • 1 Pita 4:12–19—Ngaahi ʻuhinga ke fiefia ai ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí

  • 1 Pita 5:6–11—Ko hono maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

1 Pita 2:20. Ko e hā e ʻuhinga naʻe akoʻi ai ʻe Pita ʻoku totonu ke tau mamahiʻia ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he faʻa kātakí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926-2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale fakaʻosi ʻo ʻEletā Niila A. Mekisuele, 1992.

ʻOku fekauʻaki vāofi ʻaupito ʻa e faʻa kātakí mo e tui ki heʻetau Tamai Hēvaní. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau faʻa kātaki aí, ʻoku tau fokotuʻu mai ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá—ʻo lelei ange ia ʻi he ʻOtuá. Pe, ʻoku tau fakapapauʻi ʻoku lelei ange ʻetau taimí ʻiate Ia. … Ko ia ai, hangē ko ia kuo ʻosi fakahā atú, ko e faʻa kātakí ko ha ʻulungaanga mahuʻinga ia ʻi he moʻui fakamatelié fekauʻaki mo ʻetau tuí, ʻetau tauʻatāina ke filí, ʻetau tōʻonga ki he moʻuí, loto-fakatōkilaló, mo ʻetau mamahí. … ʻOku ʻikai ha toe founga kehe ke hoko ai ʻa e tupulaki moʻoní.

(Neal A. Maxwell, “Patience” [Brigham Young University devotional, Nov. 27, 1979], 1, 4, speeches.byu.edu)

Te u ikunaʻi fēfē nai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku ou fehangahangai mo iá?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2010, ʻAokosi.

ʻOku ʻomi ʻe he mālohi fai-fakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí ʻa e māmá, mahinó, nongá, mo e ʻamanaki leleí ʻi he fasitanunu ʻa e ngaahi faingataʻa fakamāmaní. Lotu ʻaki ho lotó kotoa. Fakamālohia hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí, ʻi Hono moʻoní, ʻi Heʻene ʻaloʻofá. … Hanga atu kimuʻa. Ko ho ngaahi faingataʻá mo e mamahí ʻoku moʻoni, ka he ʻikai ke nau tolonga ʻo taʻengata. ʻE tolona atu e pō kāupoʻulí, he [naʻe toetuʻu] ʻa e ʻAló … mo e fakamoʻui ʻi hono kapakaú.

(Neil L. Andersen, “Kuo Kafo,” Liahona, Nōvema 2018, 85)

Te u maʻu fēfē nai ʻa e fiefiá lolotonga ʻeku faingataʻaʻia ʻi he ngaahi ʻahiʻahí?

Naʻe lea ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki hono maʻu ʻo e fiefiá lolotonga ʻa e faingataʻá mo ʻene manatuʻi ʻa e faleʻi ʻa ʻene faʻeé ke lea ʻo pehē, “Tali lelei ʻa ia ʻoku hoko maí.”

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale fakaʻosi ʻo ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2004. Pekia ʻi he 1 ʻo Tīsema, 2008.

Te tau tali lelei fēfē nai ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku fonu ʻi he mamahí? He ʻikai ke tau lava—ʻi he momeniti ko iá. ʻOku ʻikai ke u tui naʻe fokotuʻu mai ʻe heʻeku faʻeéke tau taʻofi ʻa e loto-foʻí pe fakaʻikaiʻi ʻa e moʻoni ʻo e mamahí. ʻOku ʻikai ke u tui naʻá ne fokotuʻu mai ke tau fūfuuʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku ʻikai fakafiefiá ʻo tanu ʻaki ia ʻa e fiefia fakangalingalí. Ka ʻoku ou tui ʻe lava ke hoko e founga ʻoku tau tali ʻaki e faingataʻá ko ha meʻa mahuʻinga ʻi he fiefia mo e lavameʻa te tau lava ʻo aʻusia ʻi he moʻuí. Kapau te tau vakai fakapotopoto pē ki he ngaahi ʻahiʻahí, ʻe lava leva ke hoko hotau ngaahi taimi faingataʻa tahá, ko e taimi ia ʻoku tau tupulaki lahi taha aí ʻo ne tataki kitautolu ki ha ngaahi taimi fakafiefia moʻoni. …

‘I heʻetau feinga ke tūkuhuá, fekumi ki he fakakaukau taʻengatá, ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e totongi huhuʻí pea ʻunu ke toe ofi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻe lava ke tau kātekina ai ʻa e faingataʻá mo e ʻahiʻahí. Te tau lava ʻo pehē, ʻo hangē ko ʻeku faʻeé, “Tali lelei ʻa ia ʻoku hoko maí.”

(Joseph B. Wirthlin, “Tali Lelei ʻA ia ʻOku Hoko Maí,” Liahona, Nōvema 2008, 26–28)