‘Inisititiuti
Ngaahi Fakavaʻe ki Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí (Lēsoni Fakalotu 225)


Ngaahi Fakavaʻe ki Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí (Lēsoni Fakalotu 225)

ʻĪmisi

Ngaahi Fehuʻí

  1. ʻE founga fēfē haʻaku fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá?

    ʻOku totonu ke kau ʻi hoʻo talí:

    • ʻA e fatongia ʻo e ngaahi folofolá, ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono fakahā ʻo e moʻoní.

    • Founga ʻoku tokoni ai ʻa e akó, tuí mo e lotú ke ke ʻilo ʻa e moʻoní.

    • Ko e founga ke ʻiloʻi, vakaiʻi, pea fakaʻaongaʻi ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí mo hono ngaahi tokāteline kuo ʻosi fakahā maí.

    • Founga ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó ke akó ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní mei he halá ʻi hoʻo fehangahangai pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi mo ha fili, faingataʻa, pe palopalema lolotonga.

  2. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate au “kuo fai ʻe Siosefa Sāmita … ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga”? (T&F 135:3).

    ʻOku totonu ke kau ʻi hoʻo talí:

    • ʻA e fatongia ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí ʻi Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea mo hono fakaava e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

    • ʻA e founga ne hanga ai ʻe ha moʻoni kuo toe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmita ʻo tāpuekina hoʻo moʻuí.

    • ʻA e founga kuo tāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻe he ngaahi kī pe ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmitá.

    • ʻA e founga kuo ʻomi ai koe ʻe he fatongia ʻo Siosefa Sāmita ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ke ke toe ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

  3. Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe ha taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ko ʻení pe ngaahi tokāteline ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?

    a) Ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, e) ngaahi konga mahuʻinga mo e tokāteline ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, f) ko hono fakahā e fokotuʻu ʻo e Siasí, h) ko hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, i) ngaahi temipalé mo e ngāue fakatemipalé. ʻOku totonu ke kau ʻi hoʻo talí:

    • ʻA e meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko pe tokāteline ko ʻení mei hoʻo kau atu ki he kalasí ni.

    • Founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he meʻa naʻe hoko pe tokāteliné ni ʻoku fakaava mai ʻa e ngaahi langí.

    • Founga kuo faitāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻe he meʻa naʻe hoko pe tokāteline ko ʻení, pe ko e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga fakatāutaha ai kiate koé.

    • Hoʻo fakamoʻoni ki he meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Ngaahi Tefitoʻi Fakakaukau ʻo e Tokāteliné

Kuo fakatahatahaʻi e fakamatala ko ʻení ʻo fakaʻaongaʻi ki ai e ngaahi tefitoʻi fakakaukau ʻi he lēsoní ki he kalasi ako ko ʻení. Ko e fika ko ia ʻi loto he haʻi ʻoku hoko atu he kupuʻi leá, ʻokú ne fakahaaʻi atu e fika ʻo e lēsoní ʻi he Tohi Lēsoni ʻa e Faiako ʻo e Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí (2015) ʻa ia ʻe lava ke maʻu ai ʻa e fakamatalá. Fakafehoanaki hoʻo talí mo e fakamatala ʻi laló. Kapau ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi tokāteline mei he toe vakaiʻi ko ʻení naʻe ʻikai ke ke fakakau ʻi hoʻo talí, fakakaukau leva ke toe fakaleleiʻi hoʻo talí kimuʻa peá ke toki fakahū iá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke hiki tatau e fakamatala ko ʻení foʻi lea ki he foʻi lea ki hoʻo talí; fakapapauʻi pē ʻoku mahino kiate koe ʻa e ngaahi tokāteline ko ʻení peá ke fakamatalaʻi leva e mahino ko iá. Koeʻuhí ʻoku fie maʻu ha tali fakatāutaha ange ki he fehuʻi hono 3, ʻoku ʻikai ha tefitoʻi fakakaukau ia ki he fehuʻi ko iá.

  1. ʻE founga fēfē haʻaku fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ‘oku halá?

    Ko e fatongia ʻo e ngaahi folofolá, ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono fakahā ʻo e moʻoní:

    • Ne ʻomi e Tohi Tapú ko ha kaungā-ngāue ki he “Tohi ʻa Molomoná pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki hono fakamoʻui ʻo e māmaní” (22).

    • “ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni e ngaahi meʻa ʻoku tau laú” (10).

    • “Kapau te tau muimui ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá, ʻe maluʻi kitautolu mei he filí” (9).

    • “Ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku ʻomi ʻe heʻenau ngaahi leá ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí” (12).

    Founga ʻoku tokoni ai ʻa e akó, tuí mo e lotú ke ke ʻilo ʻa e moʻoní:

    • “ʻI he taimi ʻoku tau fakakau ai e tuí ʻi he founga akó, ʻoku tau feʻunga ai ke maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí” (10).

    • “ʻE lava ke tau maʻu e ngaahi tali ki heʻetau ngaahi fehuʻi maʻongoʻonga tahá ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekaú, ako e maʻuʻanga fakamatala ʻoku totonú—kae tautautefito ki he ngaahi lea ʻo e kau palōfita moʻuí—fekumi ki ha fakahinohino ʻi he lotu, pea ngāue ʻaki ʻa e faʻa kātakí mo e tuí” (10).

    • “ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e veiveiuá pe ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ʻoku totonu ke tau piki maʻu pē ki he meʻa kuo tau ʻosi ʻilo ʻoku moʻoní, mo falala te tau lava ʻo maʻu ʻa e talí ʻi he ako lahi angé pe ko hano fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e talí ʻi ha taimi ʻi he kahaʻú” (4).

    Founga ke ʻiloʻi, vakaiʻi, mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻangá:

    • “Te tau lava ʻo fakamanatu ki he taha fieʻilo moʻoní ʻoku ʻikai ha meʻa sivi ʻmoʻoni’ ia ʻi he fakamatala ʻi he ʻInitanetí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala, neongo ʻene ngali moʻoní, ka ʻoku ʻikai pē moʻoni” (10; Neil L. Andersen, “Siosefa Sāmita,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 29).

    • “Ke fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakamatala loi pe takihalá, ko kinautolu ko ia ʻoku fekumi ki he moʻoní ʻoku totonu ke nau kumi ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga ʻo e fakamatala fekauʻaki mo e Siasí mo hono hisitōliá” (2).

    • “ʻI he taimi ʻoku kamata ai ke tau fua-tautau ʻa e ngaahi fokotuʻu mo e founga ngāue ʻo onopōní ki he meʻa ʻoku tau ʻilo ki he palani ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi akonaki ʻo ʻEne kau palōfita moʻuí, … ʻoku tau ʻiloʻi te ne tuku kitautolu ʻi ha tuʻunga malu ʻoku taʻengatá” (10; Dallin H. Oaks, “As He Thinketh in His Heart” [An Evening with a General Authority, Feb. 8, 2013], lds.org/broadcasts).

  2. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate au “kuo fai ʻe Siosefa Sāmita … ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga”? (T&F 135:3).

    Ko e fatongia ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí ʻi Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea mo hono fakaava e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá:

    • “Naʻe fakafoki mai ʻa e ngaahi moʻoni taʻengatá ki he māmaní ʻi he taimi naʻe hā mai ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmitá” (2).

    • “ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakamoʻoni naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻe lava foki ke tau ʻilo ai ʻa e moʻoni ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí” (2).

    • “Naʻe ui ʻa Siosefa Sāmita ʻe he ʻOtuá ke ne toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ki hotau kuongá” (1).

    Founga kuo tāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻe ha moʻoni kuo toe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmitá:

    • “Ko Sīsū Kalaisí, ko ha tokotaha moʻui mo nāunāuʻia. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo Pē Taha ʻo e Tamaí naʻe Fakatupú. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tupuʻanga ʻo e māmani ko ʻení mo ha ngaahi maama kehe” (13).

    • “Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e siasi moʻoni mo moʻui pē ia ʻe taha ʻi he māmaní” (6).

    • “I heʻetau hoko ko e fānau ʻa e Tamai Hēvaní, ʻoku tau malava ai ke hoko ʻo hangē ko Iá” (17).

    • “Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi folofola makehe ʻokú ne fakapapauʻi, fakamaʻalaʻala, mo fakalahi ʻetau ʻilo ki he moʻoní” (12).

    Ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi ouau faifakamoʻui ne fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmitá pea mo e founga kuo nau faitāpuekina ai hoʻo moʻuí:

    • Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e “ngaahi kī ʻo e ngāue fakafaifekaú, ngaahi fāmili taʻengatá, mo e ngāue fakatemipalé” (14).

    • “Kimuʻa pea toki lava ke papitaiso ʻa e kakaí, kuo pau ke nau loto-fakatōkilalo, fakatomala, loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pea fakapapau ke tauhi kiate Ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (6).

    • “Ke maʻu ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e puleʻanga fakasilesitialé, kuo pau ke tau fakahoko e fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí” (19).