Ngaahi Tohi Tuʻutuʻuní mo e Ngaahi Uiuiʻí
12. Palaimelí


“12. Palaimelí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (2020).

“12. Palaimelí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá.

ʻĪmisi
fāmili ako folofola

12.

Palaimelí

12.1

Taumuʻá mo e Houalotú

Ko e Palaimelí ko ha houalotu ia ʻa e Siasí ʻoku fakatefito ʻi ʻapi kae poupouʻi ʻe he Siasí. ʻOku maʻá e fānau māhina ia ʻe 18 ki he taʻu 11. ʻE akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ongoongoleleí ki heʻenau fānaú ʻi ʻapi. ʻE poupouʻi ʻe he kau taki mo e kau faiako Palaimelí ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi he lotú ʻo fakafou ʻi he ngaahi lēsoní, hivá, mo e ngaahi ʻekitivitií.

12.1.1

Ngaahi Taumuʻá

ʻOku tokoniʻi ʻe he Palaimelí ʻa e fānaú ke nau:

  • Ongo‘i e ʻofa ʻa ʻenau Tamai Hēvaní mo ako ki Heʻene palani ʻo e fiefiá.

  • Ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo Hono fatongia ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

  • Ako mo moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Ongoʻi, ʻiloʻi, pea mo ngāue ʻo fakatatau mo e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Mateuteu, fakahoko, pea mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú.

  • Kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.

12.1.2

Kaveinga ʻo e Palaimelí

Ko ha faingamālie toputapu ke akoʻi ʻa e fānaú. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi, “Vakai ki hoʻomou fānau īkí” pea “fafanga ʻeku fanga lamí” (3 Nīfai 17:23; Sione 21:15). ʻI he muimui ʻa e kau taki ʻo e Palaimelí ki he ngaahi fakaafe ko ʻení, ʻoku nau ʻofa mo akoʻi ai ʻa e fānaú ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e kaveinga ʻo e Palaimelí ko ha fakamanatu ia ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ngāue ʻi he Palaimelí:

“Pea ʻe akonakiʻi ʻe [he ʻEikí] hoʻo fānau kotoa pē; pea ʻe lahi ʻa e fiemālié ʻi hoʻo fānaú” (ʻĪsaia 54:13; 3 Nīfai 22:13).

12.1.3

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi fakahinohino ki hono fulifulihí
Ngaahi Kalasí

ʻOku fokotuʻutuʻu e ngaahi kalasi Palaimelí ʻo fakatatau mo honau taʻú pea mo e tokolahi ʻo e kau faiako ʻoku maʻú. Ko e ngaahi ʻiuniti ʻoku tokosiʻi ange ai ʻa e fānaú pe kau faiakó, ʻe lava ke fakatahaʻi ha kulupu ʻe ua pe toe lahi ange ki ha kalasi pē ʻe taha. ʻI he ngaahi ʻiuniti tokolahi angé, ʻe lava ke fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Palaimelí ke lahi ange ʻa e ngaahi kalasí ki ha kulupu fakatoʻu pea lahi foki mo e nesilií.

Ko e taimi ʻoku tokolahi feʻunga ai e fānaú, ʻe vahevahe leva kinautolu ki ha ngaahi kalasi ʻo fakatatau mo honau taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e taʻu kuo ʻosí, hangē ko ʻene hā atu ʻi he saati ko ʻení:

Taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e Taʻu Kuo ʻOsí

Kalasi ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí

Taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e Taʻu Kuo ʻOsí

2

Kalasi ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí

Nesilī (ʻe kau ʻa e fānaú ki he nēsilií ʻi honau māhina 18)

Taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e Taʻu Kuo ʻOsí

3

Kalasi ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí

Sanipiimi

Taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e Taʻu Kuo ʻOsí

4

Kalasi ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí

FKT 4

Taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e Taʻu Kuo ʻOsí

5

Kalasi ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí

FKT 5

Taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e Taʻu Kuo ʻOsí

6

Kalasi ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí

FKT 6

Taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e Taʻu Kuo ʻOsí

7

Kalasi ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí

FKT 7

Taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e Taʻu Kuo ʻOsí

8

Kalasi ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí

Loto-toʻa 8

Taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e Taʻu Kuo ʻOsí

9

Kalasi ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí

Loto-toʻa 9

Taʻu motuʻa ʻi he ʻaho 31 ʻo Tīsema ʻo e Taʻu Kuo ʻOsí

10

Kalasi ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí

Loto-toʻa 10

ʻOku meimei ke hiki ʻa e fānaú mei he Palaimelí ki he Finemuí pe kōlomu ʻo e kau tīkoní ʻi Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai honau taʻu 12. ʻE lava ke maʻu haʻanau tohi fakamoʻoni ʻo e hikí. ʻE lava ke faʻu e ʻū tohi fakamoʻoni ko ʻení ʻi he polokalama ki he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Takí mo e Kalaké.

ʻI ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, mahalo he ʻikai mateuteu ha taha taʻu 11 ke hiki mei he Palaimelí. ʻE feongoongoi ʻa e pīsopé, ongomātuʻá, mo e fānaú fekauʻaki mo e taimi totonú.

He ʻikai lava ke fakakakato ʻe he fānaú e Palaimelí kimuʻa ʻi he Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai honau taʻu 12. Pe ʻe fakanofo ʻa e kau talavoú ko ha kau tīkoni kimuʻa ʻi he taimi ko iá.

12.1.4

Taimi Hivá

‘Oku tokoni ʻa e taimi hivá ke ongoʻi ʻe he fānaú ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻilo ki Heʻene palani ʻo e fiefiá. Ko e taimi ʻoku hiva ai ʻa e fānaú fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻe fakamoʻoniʻi leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní. ʻE nofo ʻa e ngaahi fakaleá mo e hivá ʻi he ʻatamai mo e loto ʻo e fānaú ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

Ko e taimi hivá ʻoku kehe ia mei he taimi kalasí. ʻI he lolotonga ʻo e taimi hivá, ʻoku ako ai ʻa e fānaú ʻi he lolotonga ʻo ʻenau kau ʻi he hivá. ʻE akoʻi ʻe he kau fai-hiva ʻo e Palaimelí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ka ʻoku meimei ke nau fakahoko pē ia ʻi he hivá.

ʻE fili ʻe he kau palesitenisī mo e faihiva ʻo e Palaimelí ha ngaahi hiva ki he māhina takitaha ke faitokonia ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku ako ʻe he fānaú ʻi heʻenau ngaahi kalasí pea ʻi ʻapí. ʻOku toe fokotuʻu atu foki ʻa e ngaahi hiva ʻoku nau tokoniʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

ʻĪmisi
hiva ʻa e fānaú

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai, “Ngaahi Fakahinohino ki he Taimi Hiva mo e Polokalama Houalotu Sākalamēniti ‘a e Fānaú.” Vakai foki, 12.2.1.2 mo e 12.3.4 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení.

12.1.5

Nesilī

‘Oku tokoni ʻa e nesilií ki he fānau māhina ʻe 18 ki he ta‘u 3 ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻilo ki Heʻene palani ʻo e fiefiá.

Ko e kau taki nesilií ʻoku nau ʻofa, akoʻi, mo tokoni ki he fānaú. Te nau fakapapauʻi foki ʻoku nau malu mo tuʻunga lelei.

ʻOku totonu ke ui ha kakai ʻe toko ua pe tokolahi ange ki he kalasi nesilī takitaha. Kapau ko e ongo taki nesilií ʻoku ʻikai ko ha husepāniti mo e uaifi, pea ʻoku totonu leva ke na fakatou tangata pe fakatou fefine. ʻE fakapapauʻi ʻe he kau taki nesilií ʻa e tuʻunga malu mo e lelei ʻa e fānaú.

ʻOku lōloa tatau pē ʻa e nesilií mo e taimi tēpile ʻo e Palaimelí. Ke ma‘u ha fakamatala lahi ange, vakai, 12.1.3 mo e 12.3.5.

12.2

Ko e Kau ʻi he Ngāue ʻa e ʻOtuá ki he Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí

ʻOku fakaafeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai kotoa ke nau haʻu kia Kalaisi pea tokoni ʻi Heʻene ngāué ʻaki haʻanau:

  • Moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

  • Fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke nau tali e ongoongoleleí.

  • Fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata.

ʻOku tokoni ʻa e Palaimelí ki he fānaú, ngaahi fāmilí, kau takí, mo e kau faiakó ke nau kau ʻi he ngāué ni. Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, ako ʻa e vahe 1.

12.2.1

Ko Hono Moʻui ʻAki e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

12.2.1.1

Ngaahi Tufakanga ʻo e Mātuʻá mo e Kau Takí

ʻOku fatongia ʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ke akoʻi ʻenau fānaú ʻi he ongoongoleleí mo tokoni ke nau moʻui ʻaki ia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28). ʻE poupouʻi ʻe he kau taki mo e kau faiako ʻo e Palaimelí ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi he fatongiá ni ʻo peheni:

  • Fakapapauʻi ʻoku tokoni ʻa e taimi lēsoní, taimi hivá, ngāue tokoní mo e ngaahi ʻekitivitií ke muimui ai e fānaú ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

  • Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau mateuteu ki he papitaisó mo e hilifakinimá.

  • Tokoniʻi ʻa e fānau tangatá ke nau mateuteu ki he fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí.

  • Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau mateuteu ke maʻu ha lekomeni temipale pea mo e ngaahi ouau fakatemipalé.

  • Akoʻi ʻa e fānaú fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e vahevahe e ongoongoleleí, kau ai e ngāue fakafaifekau taimi kakató.

ʻOku totonu ke ongoʻingofua ʻe he kau takí siʻi fānau ʻoku ʻikai fuʻu poupouʻi ʻe he fāmilí ʻa hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí.

ʻE feinga ʻa e ngaahi mātuʻá mo e kau takí ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he fānaú. Te nau fakalotolahiʻi ʻa e fānaú ʻi heʻenau feinga ke anga faka-Kalaisi lahi angé. Ko e polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú ko ha maʻuʻanga tokoni ia ki hono tokoniʻi ʻo e fānau taʻu 8–11 (vakai, ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
tamasiʻi mo e tangata ʻoku kili papa

12.2.1.2

Ako ʻo e Ongoongoleleí

ʻE poupouʻi ʻe he kau taki mo e kau faiako ʻo e Palaimelí ʻa e fānaú mo honau ngaahi fāmilí ke nau ako e ongoongoleleí ʻi ʻapi. ʻE ako ʻe he kau taki mo e kau faiako ko ʻení ʻa e ongoongoleleí pea vahevahe mo e fānaú ʻa e meʻa kuo nau akó. Te nau fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau vahevahe ʻi he lotú ʻa e meʻa ʻoku nau ako ʻi ʻapí.

Ngaahi Houalotu Palaimeli he Sāpaté. ʻOku tokoni e ngaahi houalotu Palaimeli he Sāpaté ke fakahoko ʻe he fānaú ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e Palaimelí (vakai, 12.1.1). ʻE tataki ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ʻa e polokalama fakaavá. ʻE tataki ʻe he faihivá ʻa e taimi hivá. ʻE akoʻi ʻe he kau faiako Palaimelí ʻa e fānaú ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi kalasí.

ʻOku fakahoko e houalotu ʻa e Palaimelí maʻá e fānau taʻu 3–11 he Sāpate kotoa ʻi he miniti ʻe 50, lolotonga iá ʻoku ō ʻa e kakai lalahí mo e toʻu tupú ki heʻenau ngaahi kalasí. Ko e anga ʻeni ʻo e taimi-tēpilé:

Konga ʻo e Houalotú

Lōloá

Konga ʻo e Houalotú

Fua (lotu, potufolofola pe Tefito ʻo e Tuí, mo e kiʻi malanga—fakahoko kotoa ʻe he fānaú)

Lōloá

miniti ʻe 5

Konga ʻo e Houalotú

Taimi hiva

Lōloá

miniti ʻe 20

Konga ʻo e Houalotú

Vahevahe ki he ngaahi kalasí

Lōloá

miniti ʻe 5

Konga ʻo e Houalotú

Ngaahi kalasí mo e lotu tukú

Lōloá

miniti ʻe 20

Ko e ngaahi uooti ʻoku tokolahi ai e fānaú, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau taki ʻo e Palaimelí ʻa e fānaú ki ha kulupu ʻe ua. Ko ha kulupu ʻe taha ʻe vahevahe kalasi, lolotonga iá ʻoku ʻi he taimi hivá ʻa e kulupu ʻe tahá. Hili iá pea fetongi leva ʻa e ongo kulupú. ʻE fakafenāpasi ʻe he kau takí ʻa e taimí ʻo ka fie maʻu.

Ko e nesilī ki he fānau māhina ʻe 18 ki he taʻu 3 ʻoku miniti ʻe 50. ʻOku ʻomi ʻe he Vakai ki Hoʻomou Fānau Īkí ha taimi-tepile kuo fokotuʻu atu. ʻE lava ke kamata maʻu-kalasi ʻa e fānaú ʻi he nesilií ʻi he taimi ʻoku hoko ai honau māhina 18.

Polokalama Sākalamēniti ʻa e Fānaú. ʻOku fakahoko e polokalama houalotu sākalamēniti fakataʻu ʻa e fānaú he lolotonga ʻo e ngaahi māhina fakaʻosi ʻo e taʻú. ʻE fakamatalaʻi ai ʻe he fānaú e meʻa ne nau ako ʻi ʻapi pea mo e lotú he lolotonga ʻo e taʻú. Te nau tokoni ke tokanga taha e haʻofangá ki he Tamai Hēvaní, ko e Fakamoʻuí, mo ʻEna ngaahi akonakí.

ʻE palaniʻi ʻe he kau palesitenisī mo e faihiva ʻo e Palaimelí ʻa e polokalamá ʻi he faʻa lotu. ʻE fakahoko ʻe he kau pīsopelikí e fakahinohinó. ʻE lava ʻa e fānaú ke hiva, fai ha fanga kiʻi malanga, mo vahevahe ha ngaahi talanoa, ngaahi potufolofola, pe fakamoʻoni.

ʻE lava ke maʻu kotoa ʻe he polokalamá ʻa e toenga ʻo e taimí ʻi he hili e sākalamēnití. ʻI he ngaahi ʻiuniti ʻoku tokosiʻi ai e fānaú, ʻe lava ke nau fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e ngaahi fāmili ʻa e fānaú, ke nau kau.

Koeʻuhí ko e tuʻunga toputapu ʻo e sākalamēnití, ʻoku ʻikai totonu ai ke kau ʻi he polokalamá ha ʻū fakatātā, ngaahi teunga, pe ngaahi fakamatala fakamītia.

Vakai, “Ngaahi Fakahinohino ki he Taimi Hiva mo e Polokalama ʻa e Fānaú ʻi he Houalotu Sākalamēnití” ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e Palaimelí ke maʻu ha fakamatala lahi ange.

Fakataha Teuteu ki he Temipalé mo e Lakanga Fakataulaʻeikí. ʻOku ʻa e ngaahi mātuʻá ʻa e tefitoʻi fatongia ke akoʻi ʻenau fānaú fekauʻaki mo e temipalé pea mo e lakanga fakataulaʻeikí. Ke poupou kiate kinautolú, ʻe palani ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ha fakataha Teuteu ki he Temipalé mo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he taʻu takitaha. ʻE fakahoko ʻe he kau pīsopelikí ʻa e fakahinohinó. Ko e fakatahá ʻoku maʻá e fānau ia ʻi he kalasi Loto-toʻa 10. ʻOku fakaafeʻi ki ai ʻa e ngaahi mātuʻá. Ko e ngaahi taumuʻa ʻeni ʻo e fakatahá:

  • Tokoni ke mahino ki he fānaú ʻa e ngaahi taumuʻa, ngaahi fatongia, pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Tokoni ke kau ʻa e fānaú ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí mo mateuteu ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú.

  • Tokoniʻi ʻa e fānau tangatá ke nau mateuteu ke maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

  • Tokoniʻi e fānaú ke nau teuteu ke maʻu ha lekomeni temipale.

ʻE lava ke fakahoko ʻa e fakatahá he lolotonga e Palaimelí ʻi he Sāpaté, pe ʻi ha taimi kehe he Sāpaté, pe ʻi ha toe taimi kehe pē. ʻE tataki ia ʻe ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí. Kuo pau ke ʻi ai ha taha ʻo e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí.

Kapau ʻoku tokosiʻi e fānaú ʻi ha ʻiuniti, ʻe lava ke fakahoko ʻa e fakatahá fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau palesitenisī fakasiteikí. ʻE lava ke fakatahaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi uōtí pe ko e kātoa ʻo e ngaahi uooti ʻi he siteikí.

Vakai, Teuteu ki he Temipalé mo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he ChurchofJesusChrist.org ke ma‘u ha fakamatala lahi ange.

12.2.1.3

Ngāue Tokoní mo e Ngaahi ʻEkitivitií

ʻE lava ke kamata ō ʻa e fānaú ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí ʻi he Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai honau taʻu 8. Ko e ngaahi fakahinohino fakalūkufua ki he ʻekitivitií, vakai, vahe 20.

ʻE palani ʻe he kau taki ʻekitivitī ʻo e Palaimelí ha ngāue tokoni mo ha ngaahi ʻekitivitī ʻe tokoni ke kau ʻa e fānaú ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku totonu ke langaki ʻe he ngaahi ngāué mo e ngaahi ʻekitivitií ʻa e fakamoʻoní, fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí, mo ʻomi ha ngaahi faingamālie ke tāpuekina ai ha niʻihi kehe. ʻOku totonu ke nau potupotutatau ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻe fā ʻo e tupulaki fakafoʻituituí: fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, mo fakaeʻatamai.

ʻOku fakahoko e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí ʻi he taimi ʻe niʻihi mavahe mei he Sāpaté pe efiafi Mōnité. ʻE tokoni ʻa e kau taki kakai lalahí ke fakapapauʻi ʻoku malu ʻa e ngaahi ʻekitivitií (vakai, safety.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, 20.7 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení). ʻOku totonu ke ʻoua naʻa toe siʻi hifo he toko uá ʻa e taki kakai lalahi fakapotopoto ʻe kau ki he ngaahi ʻekitivitī kotoa pē (vakai, 12.5.1).

ʻE lava ke fakafeʻungaʻi e ngaahi fakahinohino ko ʻení ke feʻunga mo e ngaahi tūkunga fakalotofonuá:

  • ʻOku fakahoko tuʻo ua e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí ʻi he māhina, ʻi he taimi ʻe lava aí. ʻE lava ke fakahoko ia ʻo toe tuʻo lahi ange pe siʻisiʻi ange. ʻE fakakaukauʻi ʻe he kau takí ʻa e ngaahi tūkunga fakafāmilí, mamaʻo ʻo e fefonongaʻakí mo e fakamolé, pea mo ʻenau tuʻunga malú.

  • Ko e angamahení, ʻe fokotuʻutuʻu ʻa e fānaú ʻo fakatatau ki honau toʻú. ʻOku angamaheni ke faʻa fakataha mavahevahe pē ʻa e fānau fefiné mei he fānau tangatá. Neongo ia, ka ʻe lava pē ke fakatahaʻi kinautolu ʻi ha ngaahi ʻekitivitī ʻe niʻihi pe ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku tokosiʻi ai e fānaú.

  • ʻE lava ke fili e kau takí ke palani mo fakahoko ha ngaahi kemi fakataʻu he taimi ʻahó maʻá e fānau Palaimeli taʻu 8–11. Ko e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí, kau ai e nofo kemi he ʻahó, ʻoku ʻikai kau ai ha nofo pō kakato.

Ko e ʻū naunau mo e ngaahi ʻekitivitií kotoa, kau ai ʻa e ngaahi kemi taimi ʻahó, ʻoku totongi ʻaki ia e patiseti fakauōtí. Ko e fefonongaʻakí mo e ngaahi fakamolé ʻoku ʻikai totonu ke fuʻu tōtuʻa.

ʻE fakapapauʻi ʻe he kau pīsopelikí ko e patiseti mo e ngaahi ʻekitivitī ki he fānau tangata mo e fānau fefine ʻi he Palaimelí ʻoku feʻunga mo vahevahe tatau. ʻOku vahevahe ʻa e patisetí ʻo fakatatau ki he tokolahi ʻo e fānaú.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org. Vakai foki ki he JustServe.org, ʻi he feituʻu ʻoku maʻu aí. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ha ngaahi fakakaukau ki he ngāue tokoní mo e ʻekitivitií.

12.2.1.4

Fakalakalaka Fakatāutahá

ʻOku fakaafeʻi ʻa e fānaú—ʻo kamata he taʻu ʻe hoko ai honau taʻu 8—ʻi heʻenau feinga ke hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí, ke nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke nau tupulaki fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, pea mo fakaeʻatamai ai (vakai, Luke 2:52). ʻE feinga ʻa e fānaú ke maʻu ha tataki fakalaumālie ke nau ʻilo e meʻa ke ngāueʻí, ʻi he tokoni ʻenau mātuʻá. Te nau fokotuʻu ha ngaahi palani, ngāueʻi ʻenau ngaahi palaní, pea fakakaukauloto ki he meʻa kuo nau akó. ʻE tokoni e kau takí ʻo ka fie maʻu. Neongo ia, ka ʻoku ʻikai totonu ke nau muimuiʻi e ngaahi taumuʻa pe fakalakalaka ʻa e fānaú.

ʻOku poupouʻi ʻa e fānaú, ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu ʻoku hoko ai honau taʻu 8, ke nau fakakakato he taʻu takitaha ha taumuʻa ʻe taha pe lahi ange ʻi he ngaahi tafaʻaki ko ʻeni ʻe fā. Te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi e Fakalakalaka Fakatāutahá: Tohi Fakahinohino ʻa e Fānaú ke fokotuʻu mo lekooti ai e ngaahi taumuʻá.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org.

12.2.2

Ko Hono Tokangaʻi ʻo Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻiá

ʻOku totonu ke maʻu maʻu pē ʻe he fānaú ha ngaahi faingamālie ke tokoni ai ki ha niʻihi kehe pea mo honau ngaahi fāmilí pea ʻi he lolotonga e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí. ʻE lava ke maʻu ha ngaahi fakakaukau ki he ngāue tokoní ʻi he ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org. ʻI he feituʻu ʻoku maʻu aí, ʻoku fokotuʻu atu ʻe he JustServe.org ha ngaahi faingamālie ke ngāue tokoni ai ʻi he tukui koló.

12.2.3

Ko Hono Fakaafeʻi ʻa e Tokotaha Kotoa ke Nau Tali ʻa e Ongoongoleleí

ʻE lava ke fakaafeʻi ʻe he fānaú ʻa e kakai kotoa pē ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ko ʻení ʻoku hiki atu ia ʻi lalo:

  • Tā ha sīpinga lelei ʻi heʻenau hoko ko e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Vahevahe ʻenau fakamoʻoní mo e ngaahi kaungāmeʻá pea mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí.

  • Ngāue fakaetauhi ki he kau mēmipa māmālohi ʻi he kalasí.

  • Fakaafeʻi e ngaahi kaungāmeʻá ki he lotú, ngaahi ʻekitivitií, pe papitaisó, pe ke akoʻi ʻe he kau faifekaú.

  • Fakaafeʻi ʻa e ngaahi kaungāmeʻá ke nau kau ʻi he polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú. ʻE ngāue vāofi ʻa e kau takí mo e ngaahi mātuʻa ʻa e fānau ko ʻení ke tokoni ke mahino kiate kinautolu e polokalamá mo fakapapauʻi e founga te nau loto ai mo ʻenau fānaú ke kau maí.

  • Fakaafeʻi ʻa e ngaahi kaungāmeʻá mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau omi ki he polokalama fakataʻu ʻa e fānaú ʻi he houalotu sākalamēnití.

12.2.4

Ko Hono Fakatahaʻi ʻo e Ngaahi Fāmilí ke Taʻengatá

ʻE lava ke tokoni ʻa e fānaú, ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata. ʻOku lisi atu ʻi lalo ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ko ʻení:

  • Fakaʻapaʻapaʻi ʻenau mātuʻá mo tā ha sīpinga ʻo e moʻui faka-Kalaisí ʻi honau ʻapí.

  • Teuteu ke maʻu hanau fāmili taʻengata.

  • Feinga ke moʻui taau ke maʻu ha lekomeni temipale ʻi he taʻu totonú.

  • Teuteu ke maʻu ʻa e ngaahi ouaú, kau ai ʻa e mali taʻengatá.

  • Fekumi ki honau ngaahi kāingá mo e ngaahi kuí (vakai, Ko Hoku Fāmilí: Ngaahi Talanoa ʻOkú ne Fakatahatahaʻi Kitautolú).

  • Kumi e ngaahi kui ʻoku nau fie maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé (vakai, FamilySearch.org).

  • Teuteu ke kau ʻi he papitaiso mo e hilifakinima maʻá e kau pekiá.

  • Kau ʻi he polokalama fakahokohoko fakamotuʻaleá mo ha mēmipa ʻo e fāmilí (vakai, FamilySearch.org/indexing).

ʻĪmisi
fefine mo e kiʻi tamasiʻi/taʻahine ʻokú na sio ki ha komipiuta

12.3

Tuʻunga Fakatakimuʻa ʻo e Palaimelí ʻi he Uōtí

12.3.1

Kau Pīsopelikí

Ko e fatongia mahuʻinga taha ʻo e pīsopé ko e toʻu tangata kei tupu haké, kau ai e fānaú. ʻE lava ke vahe ʻe he pīsopé ha tokoni ke tokoni ange ʻi hono fatongia ki he Palaimelí. ʻE fakataha maʻu pē ʻa e pīsopé pe ko hono tokoní mo e palesiteni ʻo e Palaimelí.

ʻE ngāue leva ʻa e pīsopé mo hono ongo tokoní he vave tahá ki he ngaahi fokotuʻu mei he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí fekauʻaki mo ha niʻihi ke ui ke nau ngāue ʻi he Palaimelí. ʻE ngāue ʻa e kau pīsopelikí mo e kau palesitenisií ke tauhi ʻa e hokohoko lelei ʻa e kau faiakó mo e kau taki ʻi he hivá. Ko e taimi ʻe lava aí, ʻoku totonu ke ngāue fuoloa feʻunga ʻa e kāingalotu ʻi he ngaahi uiuiʻi ko ʻení ke fokotuʻu ha fetuʻutaki ʻofa mo falalaʻanga mo e fānaú. ʻE tokoni ʻa e faʻahinga fetuʻutaki peheé ke tanumaki ha ngaahi fakamoʻoni ʻi he loto ʻo e fānaú.

ʻE ʻalu maʻu pē ʻa e pīsopé mo hono ongo tokoní ki he Palaimelí. Te nau toe ako foki ʻa e ngaahi hingoá mo maʻu ha mahino ki he ngaahi tūkunga ʻo e fānau takitaha ʻi he uōtí.

12.3.2

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi fakahinohino ki hono fulifulihí
Kau Palesitenisī ʻo e Palaimelí

ʻE ui ʻe he pīsopé mo vaheʻi ha fefine matuʻotuʻa ke hoko ko e palesiteni Palaimeli ʻo e uōtí. Kapau ʻoku tokolahi feʻunga ʻa e ʻiunití, ʻe fokotuʻu mai [ʻe he palesiteni Finemuí] ha fefine ʻe toko taha pe toko ua ke ui ke hoko ko hano ongo tokoni (vakai, vahe 30). ʻE fakakaukauʻi ʻe he kau pīsopelikí ʻene ngaahi fokotuʻú mo fakahoko ʻa e uiuiʻí.

ʻE maʻu ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ha fakataukei mo ha poupou hokohoko mei he kau palesitenisī fakasiteiki ʻo e Palaimelí.

ʻI ha ʻiuniti ʻoku tokosiʻi, mahalo ko e palesiteni Palaimelí pē ʻa e taki ʻe uiuiʻi ki he Palaimelí. ʻI he tuʻunga ko ʻení, te ne ngāue ai mo e ngaahi mātuʻá ke fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi lēsoní, taimi hivá, mo e ngaahi ʻekitivitií. Te ne toe fakapapauʻi foki ʻoku ʻi ai ha kakai lalahi fakapotopoto ʻe toko ua pe tokolahi ange ʻe kau ki he ngaahi houalotu mo e ngaahi ʻekitivitī kotoa pē. Kapau ʻoku tokolahi feʻunga ʻa e ʻiunití, ʻe ʻi ai mo ha ngaahi uiuiʻi kehe ʻe fakakakato ʻi he fakahokohoko ko ʻení: ongo tokoní, fai-hivá, kau faiakó mo e kau taki nēsilií, sekelitalí, mo e kau taki ʻekitivitií.

Kapau ʻoku ʻi ai ha kolo [ʻo e Siasí] ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha palesiteni Palaimeli, ʻe lava ʻo tokoni ʻa e palesiteni Fineʻofá ki he ngaahi mātuʻá ʻi hono fokotuʻutuʻu e fakahinohino ki he fānaú kae ʻoua kuo ui ha palesiteni Palaimeli.

ʻE tokoni ʻa e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ki he mātuʻá ʻi hono teuteuʻi ʻo e fānaú ke nau hū mo fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ko e taha ʻeni ʻo honau ngaahi fatongia mahuʻinga tahá.

Ke fakahoko ʻeni, ʻe lava ke vahe ʻe he palesiteni ʻo e Palaimelí ha mēmipa ʻo e kau palesitenisií ke tokoni ki he mātuʻá ʻi hono teuteuʻi ʻenau fānaú ke papitaiso mo hilifakinima. ʻE lava ke vahe ʻe he palesiteni ʻo e Palaimelí ha mēmipa kehe ʻo e kau palesitenisií ke tokoni ki he mātuʻá ʻi hono teuteuʻi ʻo ʻenau fānaú ki he temipalé mo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻE ʻai ʻe he kau mēmipa ko ʻeni ʻo e kau palesitenisií ke ʻilo ʻe he mātuʻá ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he Gospel Library ʻe ala tokoní. Hangē ko ʻení, vakai ki he, “Ko Hono Teuteuʻi Hoʻo Fānaú ki ha Moʻui ʻi he Hala ʻo e Fuakava ʻa e ʻOtuá” ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí. ʻE lava ke ngāue fakataha ʻa e kau mēmipa ʻo e kau palesitenisií mo e kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí, kau faiakó, mo ha niʻihi kehe ke poupouʻi ʻa e mātuʻá.

ʻOku ʻa e palesiteni Palaimelí ʻa e ngaahi fatongia makehe ko ʻení. ʻE tokoni kiate ia hono ongo tokoní.

  • Kau ʻi he fakataha alēlea fakauōtí. Te ne hoko ko ha (1) mēmipa ʻo e fakataha alēlea fakauōtí ʻo tokoni ke feau e ngaahi fiemaʻu ʻi he uōtí pea mo kumi ha ngaahi solovaʻanga pea (2) hoko ko ha fakafofonga ʻo e Palaimelí. Te ne tokoni ke ʻiloʻi ʻe he fakataha alēlea fakauōtí ʻa e hingoa mo e ngaahi tūkunga ʻi ʻapi ʻo e fānau takitaha ke fakaleleiʻi ʻa e ngāue fakaetauhi ki he fānaú mo e ngaahi fāmilí. Vakai, 29.2.5.

  • Fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha fakapalesitenisī ʻa e Palaimelí pea fakataha mo e pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai.

  • Fakahū ha ngaahi fokotuʻu ki he kau pīsopelikí ki ha kau tangata mo ha kau fafine lalahi ke nau ngāue ʻi he Palaimelí.

  • Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he fakataha alēlea fakauōtí ʻa e fānau ʻe lava ke papitaiso ʻi he taʻu ka hokó (vakai, 18.7.1.1).).

  • Tokoni ʻi hono palani ʻo e ouau papitaiso maʻá e fānau ʻo e lekōtí ʻi he taimi ʻe kole ange aí (vakai, 18.7.2).

  • Palani mo tataki ʻa e ngaahi polokalama fakaava ʻi he houalotu ʻa e Palaimelí he Sāpaté.

  • Ngāue fakaetauhi fakafoʻituitui ki he fānaú, kau faiakó, pea mo e kau taki ʻi he Palaimelí.

  • Akoʻi ki he kau taki mo e kau faiako ʻa e Palaimelí honau ngaahi fatongiá mo poupouʻi kinautolu ʻi he ngaahi fatongia ko iá ʻaki hano fakataukeiʻi kinautolu ʻi honau ngaahi uiuiʻí (vakai, Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí [2016], 38).

  • Tokoniʻi ʻa e kau taki mo e kau faiako ʻa e Palaimelí ʻi he lolotonga e taimi kalasí, taimi hivá, mo e vahevahe kalasí.

  • ʻAʻahi ki he ngaahi kalasi Palaimelí mo aleaʻi ke omi ʻa e kau faiakó ki he ngaahi fakataha alēlea fakafaiakó.

  • Tokoni ke fakafeʻiloaki e polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú ki he fānau ʻoku hoko honau taʻu 8 pea mo ʻenau mātuʻá. ʻE lava ke fakahoko ʻeni ʻi honau ngaahi ʻapí pe ʻi heʻenau kalasi Palaimelí (vakai, 12.5.7).

  • Tokangaʻi ʻa e ngaahi lekooti, ngaahi lipooti, patiseti, pea mo e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e Palaimelí.

12.3.3

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi fakahinohino ki hono fulifulihí
Sekelitalí

Kapau ʻoku tokolahi feʻunga ʻa e ʻiunití, ʻe fokotuʻu ʻe he palesiteni Palaimelí ki he kau pīsopelikí ha fefine matuʻotuʻa ke ne hoko ko e sekelitali. ʻOku ʻoʻona ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení:

  • Tokoni ki he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ʻi hono teuteu e ʻasenita ki he ngaahi fakataha fakapalesitenisií. Te ne kau ʻi he ngaahi fakataha ko ʻení, hiki fakamatala, mo muimuiʻi ʻa e ngaahi ngāue ne vahé.

  • Ngāue vāofi mo e kau faiakó mo e kau takí ke tauhi ha lekooti maʻulotu ʻoku tonú.

  • Ngāue mo e ongo sekelitali ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ke tauhi ha lekooti maʻulotu ʻo e kakai lalahi ʻoku ngāue ʻi he Palaimelí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e LCR.

  • Fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ʻa e:

    • Fānau foʻoú mo e kau ʻaʻahí.

    • Fānau ʻoku hiki mai ki he nesilií mo e fānau ʻoku hiki mei he nesilií ki he kalasi Sanipīmí.

    • Fānau ʻoku feʻunga ke papitaisó.

    • Fānau fefine ʻe hiki ki he Finemuí mo e fānau tangata ʻe fakanofo ko e tīkoní.

  • Vahe ha fānau ke nau fai ha lotu, lau ha ngaahi potufolofola, mo fai ha kiʻi malanga ʻi he lolotonga e polokalama fakaava ʻa e houalotu Palaimelí he Sāpaté (ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kau palesitenisií). Te ne toe fakahā foki ki he ngaahi mātuʻá.

  • Tokoni ki he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ʻi hono teuteu ha patiseti, fakamatala ki he ngaahi fakamolé, mo muimuiʻi e ʻū naunau ki he Fānaú mo e Toʻu Tupú.

12.3.4

Faihivá mo e Tokotaha Tā-pianó

ʻE akoʻi ʻe he faihivá mo e taha tā-pianó ki he fānaú ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fasi he lolotonga ʻo e taimi hivá. ʻOku fakamālohia fakauike ʻe he mūsiká hono ako ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení:

Kuo pau ke toki fakangofua ʻe he kau pīsopelikí hano fakaʻaongaʻi ha toe faʻahinga hiva kehe ʻi he Palaimelí.

ʻĪmisi
fānau ʻoku nau hiva mo e faihivá

Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tokotaha tā piano pe piano, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau takí ha ngaahi hiki mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení:

ʻE lava pē foki ke hiva ʻataʻatā pē ʻa e fānaú.

ʻE lava ʻa e faihivá ke tokoni ʻi he hiva ʻa e nēsilií ʻo ka fakaafeʻi. ʻE lava ke ui ha toe faihiva ʻe taha ʻo ka fie maʻu.

ʻE ngāue ʻa e faihivá mo e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau teuteu ki he polokalama fakataʻu ʻa e fānaú ʻi he houalotu sākalamēnití (vakai, 12.2.1.2).

Vakai, Singing Time ʻi he ChurchofJesusChrist.org ke maʻu ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ange.

12.3.5

Kau Faiakó mo e Kau Taki Nēsilií

ʻE fokotuʻu ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ki he kau pīsopelikí ha kau tangata mo ha kau fafine ke nau hoko ko ha kau faiako Palaimeli mo ha kau taki nēsilī. ʻE fakakaukauʻi ʻe he kau pīsopelikí ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení mo fakahoko ʻa e uiuiʻí. ʻOku ui ʻa e kāingalotu ko ʻení ke nau akoʻi mo ngāue fakaetauhi ki he fānaú ʻi ha toʻu pau.

ʻE faiako ʻa e kau faiako Palaimelí mo e kau taki nesilií mei he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e Palaimelí (taʻu 3–11) mo e Vakai ki Hoʻomou Fānau Īkí (nesilií). Te nau muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí mo e vahe 17 ʻo e tohi tuʻutuʻuni ko ʻení.

Ko e taimi ʻoku akoʻi ai ʻe he kakai lalahí e fānaú ʻi he ngaahi meʻa faka-Siasí, ʻoku totonu ke ʻi ai ha kakai lalahi fakapotopoto ʻe toko ua pe tokolahi ange. Ko e kakai lalahi ko ʻení ʻe lava pē ko ha ongo fafine, ongo tangata, pe ko ha ongomātuʻa mali. Kapau ʻoku ʻikai lava ʻeni, ʻoku totonu leva ke fakatahaʻi ʻe he kau takí ʻa e ngaahi kalasí. Kuo pau ke fakakakato ʻe he kau takí mo e kau faiakó ʻa e ako ʻi he ProtectingChildren.ChurchofJesusChrist.org. (Vakai, 12.5.1.)

ʻOku ʻikai totonu ke faiako ʻa e Toʻu Tupú ʻi he Palaimelí, kau ai mo haʻanau hoko ko ha kau faiako fakataimi.

ʻE nofo ʻa e kau faiako Palaimelí mo e kau taki nesilií mo e fānaú ʻi he kotoa ʻo e taimi Palaimelí, kau ai e taimi hivá mo e vahevahe kalasí. ʻE kau fakataha ʻa e kau faiakó mo ʻenau ngaahi kalasí ʻi he lolotonga ʻo e taimi hivá. ʻOku totonu ke kei nofo pē ʻa e kau faiakó mo e fānau kei īkí ʻi he ʻosi ʻa e Palaimelí kae ʻoua kuo haʻu ha mēmipa ʻo e fāmilí ke ʻave kinautolu.

ʻE kau ʻa e kau faiakó mo e kau taki nesilií ki he ngaahi fakataha alēlea fakakuata ʻa e kau faiakó (vakai, 13.4).

12.3.6

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi fakahinohino ki hono fulifulihí
Kau Taki ʻEkitivitií

ʻE ngāue tokoni ʻa e kau taki ʻekitivitī ʻo e Palaimelí ki he fānaú ʻi heʻenau palani ʻa e ngāue tokoní mo e ngaahi ʻekitivitií ʻo kamata ʻi Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai e taʻu 8 ʻa e fānaú (vakai, 12.2.1.3). ʻE nofotaha ʻa e ngāue tokoní mo e ngaahi ʻekitivitií ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku nau fakafiefia mo fakamānako. Te nau langaki ʻa e ngaahi fakamoʻoní, fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí, mo ohi mai ʻa e tupulaki fakafoʻituituí.

ʻE lava ke hoko ʻa e kau taki ʻekitivitī he Palaimelí ko e kau faiako ʻa e fānau Palaimelí. ʻE malava pē foki ko ha kau mēmipa kehe ia ʻoku fokotuʻu ʻe he kau palesitenisī Palaimelí pea ui ʻe he kau pīsopelikí. Kuo pau ke toko ua ʻa e ongo taki te na ʻi he ʻekitivitī takitaha. Ko e ongo takí ʻe lava pē ko ha ongo fafine, pe ongo tangata, pe ongomātuʻa mali. Kuo pau ke fakakakato ʻe he kau takí ʻa e ako ʻi he ProtectingChildren.ChurchofJesusChrist.org. (Vakai, 12.5.1.)

12.4

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi fakahinohino ki hono fulifulihí
Kau Taki Fakasiteiki ʻo e Palaimelí

ʻE ui ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ha fefine matuʻotuʻa ke hoko ko e palesiteni Palaimeli ʻo e siteikí. Kapau ʻoku tokolahi feʻunga ha siteiki, te ne fokotuʻu leva ha fefine pe ko ha ongo fafine ke na hoko ko hono ongo tokoni pea mo e taha ke hoko ko ha sekelitali. ʻOku ui ʻa e kau fafiné ni mo vaheʻi ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí pe ko ha aleaʻanga māʻolunga naʻe vahe ki ai. Ko e fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e kau palesitenisī fakasiteiki ʻo e Palaimelí mo e sekelitalí, vakai, 6.7.1, 6.7.1.3, mo e 6.7.3.

ʻE fatongia ʻaki ʻe ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí ʻa e houalotu Palaimeli ʻo e siteikí. Te ne toe fatongia ʻaki foki e ngāue ʻa e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí he siteikí. Te ne fakahinohinoʻi foki mo e kau pīsopé ʻi honau ngaahi fatongia ki he Palaimelí.

ʻE vahe ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ha aleaʻanga māʻolunga ke ngāue mo e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ʻi he siteikí (vakai, 6.5).

ʻĪmisi
fānau ʻoku hiva ʻi he houalotu sākalamēnití

12.5

Ngaahi Fakahinohino mo ha Ngaahi Tuʻutuʻuni Lahi Ange

12.5.1

Ko e Maluʻi ʻo e Fānaú

Ko e taimi ʻoku fengāueʻaki ai e kakai lalahí mo e fānaú ʻi ha ngaahi feituʻu ʻa e Siasí, ʻoku totonu ke ʻi ai maʻu pē ha kakai lalahi falalaʻanga ʻe toko ua pe tokolahi ange. Mahalo naʻa fiemaʻu ke fakatahaʻi ha ngaahi kalasi kae lava ʻo fakahoko ʻeni.

Kuo pau ke fakakakato ʻe he kakai lalahi kotoa pē ʻoku ngāue mo e fānaú ʻa e ako ki hono maluʻi ʻo e fānaú mo e toʻu tupú ʻi loto he māhina ʻe taha mei honau hikinimaʻí (ProtectingChildren.ChurchofJesusChrist.org). ʻI he hili iá, te nau toe fai e akó ni ʻi he taʻu ʻe tolu kotoa pē.

12.5.2

Fānau ʻOku ʻi ai ʻEnau Ngaahi Fiemaʻu Makehé

Ko e taimi ʻoku ʻi ai ha mahaki tauhi, faingataʻaʻia fakatuʻasino, pe fiemaʻu makehe ʻa ha fānau, ʻe talanoa ʻa e kau taki ʻo e Palaimelí mo e ongomātuʻá pea mo e kau pīsopelikí. Te nau fokotuʻu fakataha leva ha palani ke tokoniʻi ʻa e fāmilí pea mo tokoniʻi ʻa e fānaú ke kau ʻi he Palaimelí.

ʻOku angamaheni ʻaki ke kau ʻa e fānau ʻoku faingataʻaʻia fakatuʻasinó ʻi heʻenau kalasi Palaimeli angamahení. Ka fie maʻu, ʻe lava ke ui ha kau faiako tokolahi ange ke tokoni.

Ko e angamahení ʻoku fakakakato pē ʻe he fānau ʻoku ʻi ai hanau faingataʻaʻia fakatuʻasinó pe ngaahi fiemaʻu makehé ʻa e houalotu Palaimelí, ʻi he kamataʻanga ʻo Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai honau taʻu 12. ʻE ʻi ai ha fānau ʻe niʻihi he ʻikai ke nau lava ʻo ʻosiki ʻa e Palaimelí ʻi he taimi-tēpile ko ʻení. ʻE ngāue fakataha ʻa e kau pīsopelikí mo e ngaahi mātuʻá ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻe lelei taha ki he fānaú takitaha.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, disability.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, 38.8.27 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení.

12.5.3

Houʻeiki Tangata ʻOku Ngāue ʻi he Palaimelí

ʻOku totonu ke manatuʻi ʻe he kau pīsopelikí mo e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ʻa e ivi tākiekina lelei ʻo e kau tangata moʻui taau ʻoku ngāue ʻi he Palaimelí. ʻE lava ke hoko ʻa e kakai tangatá ko ha kau faiako, kau taki nesilī, kau faihiva mo ha kau tā-piano, pea mo ha kau taki ʻekitivitī he Palaimelí.

12.5.4

Malu ʻi he Falemālōloó

ʻOku totonu ke poupouʻi ʻe he kau taki mo e kau faiako Palaimelí ʻa e ngaahi mātuʻá ke ʻave ʻenau fānaú ki he falemālōloó kimuʻa ʻi he taimi Palaimelí. ʻI he lolotonga ʻo e Palaimelí, ko ha taha ʻo e mātuʻá pe tauhi fakalaó te ne ʻave ʻa e fānaú ki he falemālōloó. ʻOku ʻikai totonu ke ʻave ʻe he kau takí pe kau faiakó ʻa e fānaú ki loto he falemālōloó.

12.5.5

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatulamá

ʻOku totonu ke tokanga ʻa e kau takí mo e kau faiakó ʻi he taimi ʻoku fakatulamaʻi ai e ngaahi meʻa toputapú ʻi he Palaimelí. ʻOku ʻikai fakatātaaʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE toki lava pē ke fakatātaaʻi ʻe he fānaú ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻAloʻí. Ke maʻu ha ngaahi fakahinohino lahi ange, vakai, 20.5.6.

12.5.6

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe lava ke fili
Mama FKT

Ko e taimi ʻoku kamata ai ʻe he fānaú ʻa e kalasi FKT 4, ʻe fakamanatu ange leva ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí mo ʻenau faiako Palaimelí ke nau “fili ki he totonú.” ʻE ʻoange foki ʻe he kau taki ko ʻení ki he fānaú takitaha ha foʻi mama FKT lanu mata.

12.5.7

Ko Hono Fakafeʻiloaki ʻa e Polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú

ʻI he kamataʻanga ʻo e taʻu kotoa pē, ʻe lava ke ʻaʻahi ʻa e pīsopé, taha ʻo hono ongo tokoní, pe kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ki he ʻapi pe kalasi Palaimeli ʻa e fānau takitaha ʻe hoko hono taʻu 8 he lolotonga ʻo e taʻú. Te nau fakafeʻiloaki ʻa e fānaú mo ʻenau ngaahi mātuʻá ki he polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú. ʻE maʻu ʻe he fānaú takitaha ha ngaahi fakaʻilonga (emblem) ʻo ʻenau kau maí pea mo ha tatau ʻo e Fakalakalaka Fakatāutahá: Tohi Fakahinohino ʻa e Fānaú. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi he store.ChurchofJesusChrist.org.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org